Connect with us

Domaće

Svetska ekonomija raste 83 odsto do 2040, Kina smanjuje zaostatak za SAD

Globalni BDP dostiže 227.000 milijardi dolara, Azija povećava udeo, Srbija na 74. mestu sa 213 milijardi

Objavljeno pre

,

Svetska ekonomija raste 83 odsto do 2040, Kina smanjuje zaostatak za SAD Foto Izvor: Pixabay / WikiImages

Globalni BDP dostiže 227.000 milijardi dolara, Azija povećava udeo, Srbija na 74. mestu sa 213 milijardi

Svetska ekonomija raste 83 odsto do 2040. godine, prema projekcijama Centra za ekonomska i poslovna istraživanja (Cebr). Očekuje se da ukupni globalni BDP dostigne 227.000 milijardi dolara, što je znatan rast u odnosu na procenjenih 124.000 milijardi dolara u 2026. godini. Ključne promene dešavaju se u odnosu snaga između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, dok Srbija zauzima 74. mesto na svetskoj ekonomskoj listi.

Prihodi vodećih ekonomija i rast azijskog regiona

Prema izveštaju World Economic League Table 2026, SAD će i 2040. ostati najveća svetska ekonomija sa BDP-om od 52.900 milijardi dolara. Kina će smanjiti razliku, dostižući 47.900 milijardi dolara. U 2026. godini procenjeni BDP SAD iznosi 31.600 milijardi, dok Kina ima 20.900 milijardi dolara. Ovako, razlika će se smanjiti sa 10.700 milijardi na oko 5.000 milijardi dolara. S druge strane, udeo SAD u svetskom BDP-u opada sa 26 na 23 odsto, dok kineski raste sa 17 na 21 odsto. Kina je već vodeća ekonomija prema paritetu kupovne moći, što znači da uzima u obzir razlike u cenama među državama.

Azija preuzima primat, Srbija beleži rast

Azijski region jača svoj ekonomski uticaj, pa će do 2040. godine njegov udeo u globalnom BDP-u porasti sa 32 na 39 odsto. Nasuprot tome, udeo Evrope smanjiće se sa 26 na 21 odsto, a Severne Amerike sa 30 na 27 odsto. Značajni skok očekuje se i kod Indije i Indonezije. Indija će do 2040. godine, uz BDP od 14.100 milijardi dolara, zauzeti treće mesto, nadmašivši zbirni BDP Nemačke i Japana, koji će iznositi 7.800, odnosno 5.900 milijardi dolara. Indonezija, s druge strane, prelazi sa 17. na osmo mesto, sa rastom BDP-a na 4.200 milijardi dolara. To znači da će preteći Italiju, čija se ekonomija procenjuje na 3.800 milijardi, te Italija ispada iz prvih deset svetskih ekonomija.

Srbija na 74. mestu, značaj projekcija

Prema istom izveštaju, Srbija će 2040. godine biti na 74. poziciji među 190 posmatranih privreda. Očekuje se da domaći BDP iznosi 213 milijardi dolara, što predstavlja oko 0,1 odsto svetske ekonomije. Sve vrednosti iskazane su u tekućim američkim dolarima, bez prilagođavanja na inflaciju. Stoga nominalni rast od 83 odsto ne znači isto toliko povećanje realne proizvodnje, već uključuje i promene cena kao i valutnih odnosa. Projekcije naglašavaju dugoročni pomak ka Aziji i rast značaja novih ekonomskih centara. Srbija se pozicionira kao srednja ekonomija u globalnom kontekstu, što može uticati na investicione strategije i makroekonomsku politiku u narednim decenijama.

Pročitaj još

Domaće

Planinka ostvarila prihod od 6,42 milijarde dinara ulaskom u dermokozmetiku

Kompanija iz Kuršumlije zapošljava 662 radnika, širi se na tržište kozmetike kroz liniju Prolom Beauty Care

Objavljeno pre

,

Objavio:

Planinka ostvarila prihod od 6,42 milijarde dinara ulaskom u dermokozmetiku – Planinka u dermokozmetici

Kompanija iz Kuršumlije zapošljava 662 radnika, širi se na tržište kozmetike kroz liniju Prolom Beauty Care

Planinka AD Kuršumlija, poznata po banjskom turizmu i flaširanju mineralne vode, završila je 2025. godinu sa prihodom od 6,42 milijarde dinara i neto dobiti od 1,92 milijarde dinara. Kompanija zapošljava 662 radnika i pre dve godine je proširila poslovanje na dermokozmetiku lansiranjem linije Prolom Beauty Care. Ova linija koristi Prolom vodu u kombinaciji sa savremenim aktivnim sastojcima, čime Planinka nastoji da iskoristi prirodne resurse u novom segmentu tržišta.

Kao rezultat strateškog širenja, Planinka je transformisala svoje poslovanje iz tradicionalnog banjskog turizma u modernu kozmetičku industriju. Početni razvoj obuhvatao je ulaganja u hotelske i rehabilitacione kapacitete, a od devedesetih godina kompanija je započela flaširanje Prolom vode, koja je postala široko prepoznatljiva na domaćem tržištu. S druge strane, ulazak u dermokozmetiku predstavlja logičan nastavak diversifikacije, uz oslanjanje na naučna istraživanja i iskustvo iz banjskog lečenja.

Planinka u dermokozmetici: rast prihoda i diversifikacija

Planinka je 2025. godinu završila kao veliko preduzeće, sa 662 zaposlenih i prihodima od 6,42 milijarde dinara. Neto dobit iznosila je 1,92 milijarde dinara, što potvrđuje stabilnu finansijsku poziciju kompanije. U kompaniji navode da ne očekuju brz povrat investicije u dermokozmetiku. “Ovaj projekat posmatramo dugoročno – važnije nam je da izgradimo poverenje potrošača i stabilnu poziciju brenda”, ističu iz Planinke.

Novi asortiman Prolom Beauty Care obuhvata anti-age serum i kreme, losion sa 10% uree, micelarnu vodu i gel za umivanje. Svi proizvodi temelje se na Prolom vodi, koja čini do 80% sastava. Prema kompaniji, Prolom voda je niskomineralizovana, meka i visokoalkalna, sadrži bikarbonate i silicijum koji učestvuju u stvaranju kolagena. Dodatno, kombinacija Prolom vode sa hijaluronskom kiselinom, niacinamidom, pantenolom i alantoinom omogućava razvijanje proizvoda prilagođenih potrebama korisnika.

Naučna potvrda i tržišna strategija

Planinka naglašava da su proizvodi Prolom Beauty Care prošli kliničko-naučna ispitivanja, odobrena od strane Etičkog odbora Univerzitetskog kliničkog centra Vojvodine i Etičkog komiteta Medicinskog fakulteta Univerziteta u Nišu. Kao rezultat, objavljena su dva naučna rada u dermatološkim časopisima visoke naučne kategorije. Međutim, u kompaniji ističu da sama naučna potvrda nije dovoljna za uspeh na tržištu. Zbog toga je pažnja usmerena na izgradnju poverenja kod potrošača i dugoročnu stabilnost brenda.

Planinka je, osim dermokozmetike, nastavila da razvija banjski turizam i izvoz Prolom vode. Upravljanje spomenikom prirode Đavolja Varoš dodatno je proširilo turističku ponudu kompanije. Ulazak na tržište kozmetike pozicionira Planinku među retke domaće firme koje koriste prirodne resurse za razvoj novih proizvoda, prateći globalne trendove u dermokozmetici. Konačno, fokus na inovacije, diversifikaciju i naučnu osnovu može doprineti jačanju konkurentnosti i dugoročnom rastu ove kompanije.

Pročitaj još

Domaće

Lidl Srbija na prvom mestu po dobiti u maloprodaji, otkup od domaćih dobavljača porastao 16 odsto

Kompanija ostvarila 9. mesto po ukupnom prihodu i plasirala robu domaćih proizvođača vrednu 22 miliona evra

Objavljeno pre

,

Objavio:

Lidl Srbija na prvom mestu po dobiti u maloprodaji, otkup od domaćih dobavljača porastao 16 odsto

Kompanija ostvarila 9. mesto po ukupnom prihodu i plasirala robu domaćih proizvođača vrednu 22 miliona evra

Lidl Srbija zauzeo je prvo mesto po dobiti u sektoru maloprodaje, dok je otkup od domaćih dobavljača porastao 16 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Zvanični podaci o poslovanju privrede u Srbiji potvrđuju snažnu poziciju ove kompanije na tržištu. Lidl Srbija je na rang listi najuspešnijih preduzeća u zemlji zauzeo 9. mesto po poslovnom prihodu i 29. mesto po dobiti. Istovremeno, u sektoru trgovine na malo kompanija je ostvarila 1. mesto po dobiti i 2. mesto po ukupnom poslovnom prihodu, saopšteno je iz Uprave kompanije.

Finansijski rezultati i pozicija na tržištu maloprodaje

Ovi rezultati predstavljaju potvrdu uspešne dugoročne strategije i poslovnog modela. Ivan Kostadinović, direktor za finansije i član Uprave kompanije, istakao je da je Lidl Srbija tokom godine dostigao prvo mesto po tržišnom udelu. To je značajan uspeh, naročito s obzirom na izazove koje je donela prethodna godina i povećane tržišne pritiske. Kompanija je uspela da zadrži rezilijentnost i visoku efikasnost čitavog sistema zahvaljujući jednostavnom poslovnom modelu, optimizaciji procesa i pažljivom odabiru asortimana.

Otkup od domaćih dobavljača i podrška privredi

Ključni deo poslovanja kompanije čini saradnja sa lokalnim proizvođačima. Ove godine, vrednost otkupa od domaćih dobavljača porasla je za 16 procenata u poređenju sa ranijim periodom. Na policama Lidl Srbija nalazi se više od 700 artikala domaćih proizvođača. Kompanija je domaćim proizvođačima omogućila i plasman robe u inostranstvu kroz svoju prodajnu mrežu, sa ukupnom vrednošću od 22 miliona evra tokom 2025. godine. Takva podrška ne samo da donosi finansijske benefite lokalnoj privredi, već doprinosi podizanju standarda proizvodnje, pakovanja i bezbednosti hrane u Srbiji.

Efikasnost poslovanja i strategija za naredni period

U uslovima inflacije i promena potrošačkih navika, Lidl Srbija očuvao je profitabilnost zahvaljujući preciznom upravljanju troškovima i kontinuiranim investicijama u optimizaciju logističkih lanaca i digitalizaciju procesa. “Efikasnost nije nešto što se sprovodi povremeno, već predstavlja svakodnevni standard u Lidlu”, naglasio je Ivan Kostadinović. Uštede ostvarene na operativnim troškovima kompanija prenosi na finalnu cenu proizvoda, što kupci prepoznaju kroz stabilan kvalitet i fer politiku cena.

Planovi za ekspanziju i održivi rast

Lidl Srbija najavio je nastavak širenja prodajne mreže, uz poseban fokus na održivo poslovanje, društvenu odgovornost i digitalizaciju. Cilj kompanije ostaje očuvanje stabilnog rasta i liderske pozicije, kao i dalji razvoj tima. “Naš cilj ostaje jasan – nastaviti stabilan rast, sačuvati lidersku poziciju i ostati prvi izbor potrošača za svakodnevnu kupovinu”, zaključio je Ivan Kostadinović.

Pročitaj još

Domaće

Holivudska industrija otpušta 9.000 radnika, bioskopski prihodi dostižu 4,765 milijardi dolara

Uprkos rekordnim bioskopskim prihodima, Dizni i Netfliks najavljuju smanjenje troškova i talas otkaza, dok Veliki Los Anđeles gubi 54.000 stanovnika

Objavljeno pre

,

Objavio:

Holivudska industrija otpušta 9.000 radnika, bioskopski prihodi dostižu 4,765 milijardi dolara

Uprkos rekordnim bioskopskim prihodima, Dizni i Netfliks najavljuju smanjenje troškova i talas otkaza, dok Veliki Los Anđeles gubi 54.000 stanovnika

Holivudska industrija prolazi kroz period velikih promena, iako bioskopski prihodi u Severnoj Americi dostižu 4,765 milijardi dolara tokom letnje sezone 2026. godine. Uprkos uspešnim filmovima, talas otkaza pogađa kompanije poput Diznija i Netfliksa, a ključni razlog su zahtevi za smanjenje troškova i spajanja velikih studija.

Otpuštanja i smanjenje troškova u Dizniju i Netfliksu

Dizni planira da ukine hiljade radnih mesta, nastavljajući trend započet 2023. kada je bez posla ostalo 7.000 ljudi. Tokom 2025. godine došlo je do novih otpuštanja, a u aprilu 2026. kompanija je ukinula još oko 1.000 radnih mesta. Prema najnovijim izveštajima, rukovodstvo traži od pojedinih sektora smanjenje godišnjih troškova za 20 odsto. Zvaničan broj novih otkaza još nije objavljen. S druge strane, Netfliks je sredinom oktobra otpustio oko 1.000 zaposlenih, što čini približno šest odsto radne snage kompanije. Istovremeno su došle i promene u rukovodstvu — kompaniju je napustila direktorka za sadržaj Bela Badžarija, a nekoliko dana kasnije i Den Lin, koji je vodio filmski sektor.

Spajanja studija i posledice na zapošljavanje

Pored pojedinačnih rezova, tržište potresa završetak spajanja Worner Bros. Diskaverija i Paramounta u novu grupaciju pod imenom Skajdens, sa vrednošću transakcije od oko 111 milijardi dolara. Rukovodstvo Skajdensa najavilo je teške odluke koje će uticati na zaposlene, uključujući integraciju striming servisa, kancelarija i poslovnih sektora. Očekuje se smanjenje dupliranih timova za prodaju, marketing i odnose s javnošću, što će dodatno uticati na broj radnih mesta. Otpuštanja su potvrđena kao deo procesa integracije.

Gubitak produkcija i demografski pad u Los Anđelesu

Filmska industrija u Los Anđelesu trpi posledice pandemije i štrajkova iz 2023. godine, što je rezultiralo povećanim troškovima produkcije. Zbog toga produkcije sele snimanja izvan Kalifornije, tražeći povoljnije poreske olakšice i niže troškove. Pre dve godine pokrenuta je platforma Stay In LA, ali rezultati za zadržavanje produkcija za sada izostaju. Prema istraživanju Ernst & Young, udeo budžeta velikih filmskih produkcija koji se troši u SAD opao je sa 74 na 42 odsto između 1999. i 2024. godine. Istovremeno, udeo troškova u inostranstvu porastao je sa 26 na 58 odsto. Kod televizijskih serija, udeo budžeta za snimanje u SAD smanjen je sa 94 na 64 odsto. Pored toga, prema podacima Američkog biroa za popis stanovništva, okrug Los Anđeles je između jula 2024. i jula 2025. izgubio 54.000 stanovnika, što je najveći pad među američkim okruzima. Broj stanovnika smanjen je sa 9,75 miliona na 9,69 miliona.

Rekordni bioskopski prihodi ne znače oporavak industrije

Letnja sezona 2026. donela je rekordan prihod od 4,765 milijardi dolara od prodatih ulaznica u Severnoj Americi, čime je nadmašen rekord iz 2013. godine. Najveći hitovi su „Spajdermen: Potpuno novi dan“, „Odiseja“ i „Priča o igračkama 5“. Na globalnom nivou, pet filmova premašilo je milijardu dolara zarade prvi put od 2019. godine. Međutim, rast prihoda od bioskopskih ulaznica ne znači i oporavak cele industrije. Talas otkaza i preseljenje produkcija ukazuju na duboke strukturne promene u sektoru. Kao rezultat toga, zaposleni u filmskoj industriji suočavaju se sa sve većom neizvesnošću. Štaviše, gubitak produkcija iz Los Anđelesa ima i šire posledice na ekonomiju grada i regiona.

Pročitaj još

U Trendu