Connect with us

Domaće

Srpski BDP porastao 1,3 odsto u januaru, industrija smanjila ukupni rast

Neto priliv stranih investicija pao na 2,28 milijardi evra, maloprodaja povećana za 5,5 odsto

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Ionut84

Neto priliv stranih investicija pao na 2,28 milijardi evra, maloprodaja povećana za 5,5 odsto

Bruto domaći proizvod (BDP) Srbije porastao je za 1,3 odsto u januaru 2026. godine u odnosu na isti mesec prethodne godine, prema podacima iz biltena Makroekonomske analize i trendovi (MAT), koji zajednički izdaju Ekonomski institut u Beogradu i Privredna komora Srbije. Najveći doprinos rastu došao je iz sektora ostalih usluga, neto poreza i građevinarstva, dok je industrija imala negativan uticaj i smanjila ukupni rast BDP-a za 1,7 procentnih poena.

Prema analizi, rast BDP-a bi premašio tri procenta da je industrijska proizvodnja ostala na prošlogodišnjem nivou. Kao jedan od glavnih razloga slabijih rezultata industrije navodi se otežan rad Rafinerije nafte u Pančevu, što je značajno uticalo na smanjenje planiranog privrednog rasta.

Industrijski sektor nije pod pritiskom samo u Srbiji, već i u najvećem delu Evrope. Kod ključnih trgovinskih partnera iz evrozone dinamika industrijske proizvodnje je i dalje slaba, dok su indeksi aktivnosti u proizvodnji ispod granice rasta. Indeks menadžera nabavke (PMI) u Evropskoj uniji u januaru 2026. iznosio je 49,5 poena, u Nemačkoj 49,1, a u Italiji 48,1, pri čemu vrednosti ispod 50 ukazuju na pad aktivnosti.

Srbija je početkom 2026. godine zadržala lidersku poziciju među evropskim zemljama po rastu prometa u trgovini na malo. Prema podacima Evrostata, realni promet u maloprodaji, izražen u stalnim cenama, povećan je za 5,5 odsto na godišnjem nivou. Potrošnju i dalje podstiču veće plate i penzije, kao i povoljniji kreditni uslovi, dok je krajem 2025. godine dostignuta dugoročno planirana prosečna neto zarada od oko 1.000 evra.

Inflacija u Srbiji nastavila je trend usporavanja, pa je međugodišnji rast potrošačkih cena u januaru 2026. iznosio 2,4 odsto, dok je mesečna inflacija bila 0,3 odsto. Prema harmonizovanom indeksu potrošačkih cena, inflacija je iznosila 2,7 odsto, što je iznad proseka Evropske unije od dva odsto i evrozone od 1,7 procenata. Veće stope inflacije od Srbije imalo je sedam od 27 članica EU, a najviše su zabeležene u Rumuniji (8,5 odsto), Slovačkoj (4,3), Estoniji (3,8) i Hrvatskoj (3,6 procenata).

Zabeležen je i pad neto priliva stranih direktnih investicija tokom 2025. godine, koji je iznosio 2,28 milijardi evra, što je oko 50 odsto manje nego prethodne godine. Ukupan priliv investicija stranih kompanija bio je 3,48 milijardi evra, dok je odliv investicija domaćih firmi u inostranstvo povećan na oko 1,2 milijarde evra. Vlasnička ulaganja, uključujući reinvestiranu dobit, čine oko 69 odsto ukupnog priliva.

Analitičari ocenjuju da su stabilna potrošnja, rast zarada i niska inflacija trenutno glavni oslonci privredne aktivnosti Srbije na početku 2026. godine.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Srbija ostvarila trgovinski suficit od 5,2 miliona evra u razmeni sa Angolom

Ukupna robna razmena dostigla 7,24 miliona evra, izvoz prednjači zahvaljujući prehrambenim proizvodima i tehnologiji

Published

on

By

Ukupna robna razmena dostigla 7,24 miliona evra, izvoz prednjači zahvaljujući prehrambenim proizvodima i tehnologiji

Srpska privreda beleži značajan trgovinski suficit u razmeni sa Angolom, pri čemu je izvoz iz Srbije u ovu afričku zemlju tokom 2025. godine iznosio 5,2 miliona evra, dok je uvoz iz Angole dostigao 224.000 evra, prema podacima Ministarstva spoljnih poslova i Republičkog zavoda za statistiku. Ukupna robna razmena između dve zemlje u 2025. godini iznosila je oko 5,4 miliona evra.

Podaci Privredne komore Srbije ukazuju na nešto veći obim razmene, sa ukupnim prometom od 7,24 miliona evra u prošloj godini. Prema toj evidenciji, izvoz iz Srbije iznosio je 5,75 miliona evra, dok je uvoz iz Angole bio 1,49 miliona evra. Razlike u ciframa proizlaze iz različite metodologije, ali oba izvora potvrđuju da Srbija ostvaruje snažan suficit i da je robna razmena višestruko veća u korist domaće privrede.

Najvažniji izvozni proizvodi iz Srbije u Angolu su prehrambeni artikli, žitarice, semenski materijal, prerađena hrana i poljoprivredna mehanizacija. Izvoz namenske industrije takođe ima značajno mesto. Među najvrednijim izvoznim proizvodima u 2025. godini našle su se cigarete, mašine za preradu hartije, mekinje i ostaci od žitarica, suncokretovo ulje i mašine za sejanje.

Investicije srpskih kompanija dodatno jačaju prisustvo na angolskom tržištu. Nelt grupa je otvorila fabriku slatkiša Candy Factory u Luandi, čime je omogućeno plasiranje srpskih konditorskih proizvoda. Uvoz iz Angole je i dalje skroman i uglavnom se odnosi na egzotično voće, kafu, drvne sirovine i industrijske materijale. Najznačajniji uvozni proizvodi po vrednosti su propan, kupaći kostimi, prekidači, tekstilne tkanine i svetiljke.

Saradnja Srbije i Angole poslednjih godina izlazi iz okvira trgovine i obuhvata i investicije u digitalne tehnologije i transfer znanja. Srpske kompanije, poput Pulsec-a, razvijaju u Angoli bezbednosne sisteme zasnovane na veštačkoj inteligenciji i senzorskim tehnologijama za zaštitu kritične infrastrukture. Veliko interesovanje postoji i za rešenja u oblasti digitalizacije poljoprivrede i elektronske uprave, gde institucije kao što je BioSens nude svoja iskustva i modele saradnje.

Angola se u poslovnim krugovima u Srbiji sve češće posmatra kao potencijalna ulazna tačka za tržište jugoistočne Afrike sa više od 200 miliona potrošača. Srpske firme se podstiču da učestvuju na sajmovima kao što su FILDA i Angotic, kako bi dodatno proširile prisustvo na ovom tržištu i ostvarile nove poslovne mogućnosti.

Pročitaj još

Domaće

Bitkoin pao 16 odsto u sedam dana, vrednost ispod 60.000 dolara

Investitori povukli 5,5 milijardi dolara iz ETF fondova, analitičari upozoravaju na moguć dalji pad

Published

on

By

Investitori povukli 5,5 milijardi dolara iz ETF fondova, analitičari upozoravaju na moguć dalji pad

Vrednost bitkoina pala je za 16 odsto tokom poslednjih sedam dana zaključno sa nedeljom, što predstavlja najgori nedeljni rezultat od kolapsa FTX berze u 2022. godini, prema ekonomskim analizama. Cena bitkoina je nakratko pala ispod 60.000 dolara, što je najniži nivo od oktobra 2024. godine, a danas se kreće oko 62.500 dolara, više od 50 odsto ispod rekordnog maksimuma od 126.000 dolara.

Glavni faktori pada su povlačenje sredstava iz ETF fondova vezanih za bitkoin, pogoršanje tehničkih indikatora i promena očekivanja u vezi sa kamatnim stopama u Sjedinjenim Američkim Državama. Investitori su u 13 uzastopnih dana povukli oko 5,5 milijardi dolara iz bitkoin ETF fondova, što dodatno opterećuje tržište.

Posebno zabrinjava činjenica da je bitkoin pao ispod svog dugoročnog proseka cene, što često signalizira slabiju fazu na tržištu. Analitičari ističu da su promene u monetarnoj politici SAD dodatno zakomplikovale situaciju, jer se sada očekuje da Federalne rezerve zadrže kamatne stope ili ih čak povećaju, što nije povoljno za kripto tržište.

Investitori su, prema analizama, povećali ulaganja u AI i tehnološke akcije, dok je veza između kripto tržišta i berze oslabljena. Iako je trenutni pad blaži nego tokom prethodnih kriza, ekonomski stručnjaci ne isključuju mogućnost dodatnih gubitaka.

Pročitaj još

Domaće

Kineski AGIBOT i Junitri isporučili po 5.000 robota, prihod Junitrija 250 miliona dolara

Na globalnom tržištu plasirano više od 13.000 humanoidnih robota, kineski proizvođači pokrivaju 85 odsto tražnje

Published

on

By

Na globalnom tržištu plasirano više od 13.000 humanoidnih robota, kineski proizvođači pokrivaju 85 odsto tražnje

Kineske kompanije AGIBOT i Junitri isporučile su tokom prošle godine po više od 5.000 humanoidnih robota, čime zajedno zauzimaju oko 85 odsto svetskog tržišta, prema ekonomskim analizama. Ukupno je na globalnom nivou plasirano više od 13.000 humanoidnih robota, dok su kineski brendovi predvodili po broju isporučenih jedinica i cenovnoj konkurentnosti.

Junitri je ostvario prihod od oko 250 miliona dolara, uz neto dobit koja je premašila 41 milion dolara u prošloj godini. Kineski proizvođači, uključujući i startape kao što su Matriks robotiks iz Šangaja i Endžin Ej-Aj iz Šendžena, ostvaruju prednost zahvaljujući snažnoj državnoj podršci, usklađenoj s petogodišnjim planom za period od 2026. do 2030. godine, gde su napredne tehnologije i humanoidna robotika prioriteti.

Kineski roboti su u proseku za najmanje 20 odsto jeftiniji od stranih modela zbog oslanjanja na lokalne komponente, a pojedini jednostavniji uređaji u Kini se prodaju i po cenama ispod 6.000 dolara. Prema procenama američke banke Morgan Stenli, prosečna cena humanoidnog robota pala je sa prošlogodišnjih 46.000 dolara na projektovanih 21.000 dolara do 2050. godine.

Analitičari ističu da iako inženjeri ulažu velika očekivanja u humanoidne robote, većina današnjih modela uglavnom ima zabavnu ili prezentacionu funkciju i još uvek nije sposobna za rad u složenim, nepredvidivim okruženjima. Industrija se i dalje oslanja na klasične robotske ruke za rutinske poslove, dok je potražnja za humanoidnim rešenjima ograničena.

Prikupljanje kvalitetnih podataka iz realnog života, kancelarija i prodavnica predstavlja veliki izazov za inženjere, jer je za obuku robota za složene zadatke potrebno više godina. Ipak, Morgan Stenli predviđa da će prodaja humanoidnih robota u Kini tokom ove godine porasti više nego dvostruko i dostići oko 28.000 jedinica. Istraživačka kuća Omdia procenjuje da bi početkom sledeće decenije godišnja globalna isporuka naprednih robota mogla da premaši milion komada.

Pročitaj još

U Trendu