Connect with us

Domaće

Srpske kompanije plaćaju 140 miliona evra zbog CBAM takse Evropske unije

CBAM obaveze pogađaju oko 1.000 izvoznika iz Srbije, najviše iz energetike, metala i cementa, uz procenjeni rast troškova do 161 milion evra do 2029.

Objavljeno pre

,

Srpske kompanije plaćaju 140 miliona evra zbog CBAM takse Evropske unije – CBAM taksa Evropske unije Foto Izvor: Pixabay / jwvein

CBAM obaveze pogađaju oko 1.000 izvoznika iz Srbije, najviše iz energetike, metala i cementa, uz procenjeni rast troškova do 161 milion evra do 2029.

CBAM taksa Evropske unije pogađa oko 1.000 kompanija iz Srbije koje izvoze na tržište EU, a ukupni efekat ove regulative procenjuje se na približno 140 miliona evra u 2026. godini. Prema analizi Ministarstva finansija, najveći uticaj CBAM mehanizma beleži se u sektorima električne energije, gvožđa i čelika, kao i u industriji cementa. Uvođenje CBAM obaveza znači da srpske firme sada moraju platiti dodatne takse na emisije CO2 ugrađene u svoje proizvode, što direktno utiče na njihovu konkurentnost.

CBAM taksa Evropske unije i njen uticaj na izvoz

CBAM taksa Evropske unije može predstavljati više od 50 odsto vrednosti proizvoda za pojedine izvoznike iz Srbije. Osim toga, očekuje se da ukupni trošak poraste do 161 milion evra do 2029. godine. U alternativnom scenariju, uz puno priznavanje domaće cene ugljenika, efekat bi mogao biti između 127 i 148 miliona evra godišnje. Radman Šelmić, savetnik predsednika Privredne komore Srbije za zelenu i cirkularnu ekonomiju, ističe da količina ugrađenih emisija postaje ključni faktor konkurentnosti proizvoda iz ovih sektora. „Emisije CO2 više nisu samo ekološka, već i monetarna kategorija, jer će uvoznici to plaćati“, navodi Šelmić. Kao rezultat, deo kompanija iz EU mogao bi tražiti alternativna rešenja i promeniti dobavljačke lance.

Sposobnost prilagođavanja i podrška domaćim kompanijama

Prema podacima Ministarstva finansija, direktni efekat CBAM takse u 2026. iznosi oko 0,16 odsto BDP-a Srbije. Međutim, analiza upozorava da šire makroekonomske posledice, poput mogućeg pada izvoza, investicija ili relokacije proizvodnje, mogu biti značajnije. Da bi domaće kompanije smanjile izloženost, Privredna komora Srbije pokreće besplatni savetodavni program podrške dekarbonizaciji. Odabrana mala i srednja preduzeća iz prerađivačkog sektora dobiće stručnu podršku, a deo njih i bespovratnu finansijsku pomoć, pod uslovom da investiraju isti iznos iz sopstvenih sredstava. Prijave za ovaj program otvorene su do kraja jula, a broj mesta je ograničen.

CBAM taksa Evropske unije kao izazov i prilika za investitore

Kao rezultat novih ekoloških standarda, strani investitori sve više uvažavaju mogućnost brzog prelaska na obnovljive izvore energije, korišćenje industrijskog otpada i razvoj cirkularne ekonomije. Kompanije iz EU koje posluju u Srbiji često imaju naprednije tehnologije, što im olakšava prilagođavanje CBAM regulativi. Dugoročno, usklađivanje sa evropskim propisima može doprineti očuvanju konkurentnosti srpskih firmi i olakšati zadržavanje mesta u dobavljačkim lancima EU. Takođe, identifikacija izvora emisija i unapređenje energetske efikasnosti pomažu kompanijama da umanje buduće troškove, ali i da iskoriste priliku za ostvarivanje ušteda i dodatnu vrednost proizvoda.

Pročitaj još

Domaće

Huma Kotor Bay beleži rast potražnje tokom vrhunca letnje sezone u Crnoj Gori

Luksuzni hotel iz Boke Kotorske privlači goste iz Evrope i Amerike, uz naglasak na ekskluzivnu gastronomiju i događaje

Objavljeno pre

,

Objavio:

Huma Kotor Bay beleži rast potražnje tokom vrhunca letnje sezone u Crnoj Gori

Luksuzni hotel iz Boke Kotorske privlači goste iz Evrope i Amerike, uz naglasak na ekskluzivnu gastronomiju i događaje

Huma Kotor Bay, luksuzni hotel u Dobroti pored Kotora, beleži povećano interesovanje tokom vrhunca letnje sezone u Crnoj Gori. Tokom jula 2026. godine, hotel beleži dolazak gostiju iz regiona, zapadne Evrope, Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije. Ključni razlog za rast popunjenosti su spoj vrhunskog smeštaja, privatna plaža, raznovrsna gastronomska ponuda i autentičan mediteranski ambijent.

Potražnja za luksuznim smeštajem i gastronomske destinacije

Kao rezultat sve veće popularnosti Bokokotorskog zaliva među turistima, Huma Kotor Bay se profilisao kao jedan od najtraženijih luksuznih hotela na crnogorskoj obali. Hotel nudi elegantne sobe, privatne vile, spa centar i infinity bazene, što ga čini atraktivnom destinacijom za goste koji traže više od klasičnog odmora. U međuvremenu, restoran Mudra Art Cuisine, koji vodi Michelin-star chef Guillaume Iskandar, postao je prepoznatljiv po modernoj interpretaciji lokalnih namirnica i sezonskim degustacionim menijima. Ovaj restoran sve češće biraju ne samo hotelski gosti, već i posetioci iz Kotora, Tivta, Budve i Herceg Novog za posebne prilike i poslovne večere.

Mandolina i segmentacija ugostiteljske ponude

Pored Mudra Art Cuisine, Huma Kotor Bay dodatno jača svoj imidž kroz restoran Mandolina, specijalizovan za autentičnu italijansku kuhinju. Mandolina nudi domaću pastu, vrhunske sastojke i pažljivo biranu vinsku kartu, što doprinosi produženju boravka gostiju i povećanju prosečne potrošnje po osobi. Na taj način, kombinacija dve različite gastronomske ponude omogućava hotelu da privuče širi segment tržišta i ostvari konkurentsku prednost u regionu.

Huma Kotor Bay kao destinacija za luksuzne događaje

U poslednjih nekoliko godina, sve više parova iz Britanije, Amerike, Srbije i regiona bira Humu za organizaciju venčanja i luksuznih proslava. Privatna plaža, pogled na Bokokotorski zaliv i specijalizovani tim za organizaciju događaja pozicioniraju hotel kao vodeću wedding destinaciju na crnogorskom primorju. Svaka proslava se individualno prilagođava, dok gastronomska ponuda Mudra Art Cuisine i Mandolina doprinosi stvaranju jedinstvenog doživljaja za goste.

Ponovljene posete i uticaj na lokalni turizam

Tokom letnje sezone, gosti se često odlučuju da produže boravak u Huma Kotor Bay zbog kombinacije luksuza, mira i autentičnosti. Pored toga, hotel beleži značajan broj povratnih poseta, što dodatno potvrđuje njegovu reputaciju na tržištu luksuznog turizma. Na kraju, spoj ekskluzivne lokacije, visoke gastronomske vrednosti i prilagođene ponude svrstava Huma Kotor Bay među najvažnije aktere u sektoru luksuznog ugostiteljstva u Crnoj Gori.

Pročitaj još

Domaće

Filips povećava prognozu dobiti nakon povraćaja 186 miliona evra carina iz SAD

Holandska kompanija ostvarila operativni prihod od 609 miliona evra, profitna stopa dostigla 16,4 odsto zahvaljujući presudi Vrhovnog suda SAD

Objavljeno pre

,

Objavio:

Filips povećava prognozu dobiti nakon povraćaja 186 miliona evra carina iz SAD – povraćaj carina iz SAD

Holandska kompanija ostvarila operativni prihod od 609 miliona evra, profitna stopa dostigla 16,4 odsto zahvaljujući presudi Vrhovnog suda SAD

Filips, vodeći holandski proizvođač medicinske opreme, povećao je svoju godišnju prognozu dobiti nakon što mu je američka vlada vratila 186 miliona evra na osnovu presude Vrhovnog suda SAD. Povraćaj carina, koje su prethodno bile uvedene tokom mandata predsednika Donalda Trampa, značajno je uticao na finansijske rezultate kompanije u drugom tromesečju 2026. godine.

Filips sada predviđa da će profitna stopa za celu godinu iznositi između 13,5 i 14 odsto, dok je prethodno očekivao opseg od 12,5 do 13 procenata. U drugom kvartalu, kompanija je ostvarila operativni prihod od 609 miliona evra. Profitna stopa za ovaj period dostigla je 16,4 odsto. Ključni efekat povraćaja carina učestvovao je sa 4,2 odsto u ukupnoj profitnoj stopi, što pokazuje koliko su ovi vanredni prihodi bili značajni za kompaniju.

Povraćaj carina iz SAD i uticaj na rezultatske pokazatelje

Povraćaj carina iz SAD omogućio je Filipsu da ostvari bolji rezultat nego što je ranije planirao. Ovaj iznenadni priliv direktno je poboljšao operativne pokazatelje. Generalni direktor kompanije Roj Jakobs istakao je da se radi o vanrednom prihodu koji nije deo redovnog poslovanja. Osim toga, Jakobs je najavio da će i u trećem kvartalu 2026. kompanija očekivati dodatni priliv od nekoliko miliona evra po istom osnovu.

Uprkos ovom pozitivnom finansijskom događaju, Filips i dalje posluje u okruženju sa rastućim troškovima nabavke sirovina i logistike. Rat na Bliskom istoku doveo je do rasta cena plastike, energije i transporta. Takođe, sve veća potražnja za veštačkom inteligencijom utiče na porast cena računarskih čipova. Jakobs nije precizirao ukupne iznose dodatnih troškova, ali je naveo da se radi o „desetinama miliona evra“.

Strategija kompanije u uslovima rasta troškova

Kao rezultat povećanih troškova, Filips je pojačao napore na unapređenju produktivnosti kako bi neutralisao negativne efekte tržišnih kretanja. Kompanija koristi povraćaj carina iz SAD za jačanje likvidnosti i podršku investicijama u inovacije, što je od posebnog značaja u konkurentnom sektoru medicinske opreme. Uporedo sa tim, rukovodstvo procenjuje da će dodatni prihodi iz povraćaja omogućiti bolju fleksibilnost u planiranju narednih kvartala.

„Ovo je vanredni prihod koji doprinosi ukupnim rezultatima, ali kompanija nastavlja da ulaže u povećanje efikasnosti i otpornost na promene na tržištu“, izjavio je Roj Jakobs, generalni direktor Filipsa, predstavljajući rezultate za drugo tromesečje.

Dugoročne implikacije i položaj na tržištu

Povećana profitna stopa i stabilan operativni prihod jačaju poziciju Filipsa na globalnom tržištu medicinske opreme. Povraćaj carina iz SAD, iako vanredan, omogućio je kompaniji da unapredi finansijsku stabilnost u izazovnoj godini. U međuvremenu, kompanija pažljivo prati troškove i nastavlja sa investicijama u inovacije, što je ključno za očuvanje konkurentnosti na tržištu koje karakteriše snažan tehnološki napredak i rastuća potražnja za digitalnim rešenjima u zdravstvu.

Pročitaj još

Domaće

Srbijagas preuzima Novi Sad-gas, potraživanja prema gubitašu dostigla 28,5 milijardi dinara

Državna energetska kompanija širi poslovanje pripajanjem distributera Novi Sad-gas, čija su potraživanja porasla više od dvostruko od 2018. godine

Objavljeno pre

,

Objavio:

Državna energetska kompanija širi poslovanje pripajanjem distributera Novi Sad-gas, čija su potraživanja porasla više od dvostruko od 2018. godine

Srbijagas je potpisao ugovor o pripajanju sa preduzećem Novi Sad-gas, čime će preuzeti imovinu, obaveze i zaposlene distributera. Ključni razlog za ovu odluku su potraživanja prema Novi Sad-gas, koja su porasla na 28.560.275.605 dinara na kraju 2025. godine. Ova cifra je više nego dvostruko veća u odnosu na 13.389.467.102 dinara, koliko je iznosila na kraju 2018. godine. Prema nacrtu ugovora, svi zaposleni, njih 94, prelaze pod okrilje Srbijagas na datum pripajanja.

Finansijski rezultati i struktura imovine

Novi Sad-gas je tokom prošle godine ostvario poslovne prihode od 5,8 milijardi dinara. Međutim, kompanija je zabeležila neto gubitak od dve milijarde dinara, što potvrđuje izazove sa kojima se susretala u poslovanju. Imovina Novi Sad-gas obuhvata novčana sredstva, licence, dozvole, osnovna sredstva, pokretnu imovinu i internet domen. Na spisku su i nepokretnosti, kao i akcije u Sportsko poslovnom centru Millennium Vršac. Ovim pripajanjem, Srbijagas preuzima i sve pomenute segmente imovine, kao rezultat dogovora navedenog u nacrtu ugovora.

Uticaj pripajanja na sektor energetike

Pripajanje dva državna preduzeća ima za cilj regulisanje međusobnih dužničko-poverilačkih odnosa, očuvanje imovine i kontinuitet poslovanja. Pored toga, značajno je i za stabilno snabdevanje tržišta prirodnim gasom. Ovakve konsolidacije su česte u energetskom sektoru, gde je cilj povećanje efikasnosti i bolja kontrola nad ključnim resursima. S druge strane, Novi Sad-gas je poznat po distribuciji prirodnog gasa, izgradnji gasovoda i merno-regulacionih stanica, što dodatno proširuje operativne kapacitete Srbijagas.

Finansijski pokazatelji Srbijagasa i implikacije spajanja

U 2025. godini Srbijagas je ostvario neto dobit od 9,78 milijardi dinara, odnosno 83 miliona evra. Međutim, poslovni prihodi iznosili su 144 milijarde dinara (1,23 milijarde evra), što je pad od 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu, kada su postojale subvencije. Dugovi kompanije porasli su na 785 miliona evra, dok su dugoročne obaveze skočile sa 54,3 na 72,2 milijarde dinara. Kratkoročne obaveze povećane su sa 107 na 120 milijardi dinara. Kao rezultat, pripajanje Novi Sad-gas može uticati na dodatnu konsolidaciju obaveza unutar sistema i omogućiti efikasnije upravljanje dugovima. Takođe, ovo može biti korak ka većoj stabilnosti snabdevanja gasom i održanju javnog interesa u energetskom sektoru.

Pročitaj još

U Trendu