Connect with us

Domaće

Srbija poziva američke kompanije za učešće u investiciji od 2,63 milijarde evra u RHE Đerdap 3

Projekat kapaciteta 2.400 MW planiran za završetak do 2038. godine na Dunavu, otvoren javni poziv do 25. juna

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Jplenio

Projekat kapaciteta 2.400 MW planiran za završetak do 2038. godine na Dunavu, otvoren javni poziv do 25. juna

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji objavila je javni poziv za iskazivanje interesa za učešće u izgradnji reverzibilne hidroelektrane (RHE) Đerdap 3, čime je pokrenuta selekcija globalnih inženjerskih i finansijskih kompanija za ovaj strateški energetski projekat. Zainteresovane kompanije mogu do 25. juna dostaviti svoja pisma o namerama Ministarstvu rudarstva i energetike, a izabrani partneri će učestvovati u izradi tehničke dokumentacije, obezbeđivanju finansiranja i izgradnji postrojenja.

RHE Đerdap 3 planirana je kao hibridno pumpno-akumulaciono postrojenje na 1007. kilometru Dunava, na teritoriji opštine Golubac. Predviđa se korišćenje viškova električne energije za pumpanje vode u rezervoare „Pesača“ i „Brodica“, dok bi u periodima vršnog opterećenja voda bila puštana kroz elektranu nazad u reku radi proizvodnje struje. Projektovani kapacitet iznosi 2.400 MW, sa mogućnošću dodatnih 400 MW iz obnovljivih izvora, a procenjena vrednost investicije iznosi 2,63 milijarde evra. Planirani rok za završetak izgradnje je 2038. godina.

Pripreme za uključivanje američkih kompanija traju od 2021. godine, a ključni koraci su načinjeni 2022, kada je kompanija Bechtel započela izradu tehničkih studija. U Vašingtonu je 2024. potpisan međudržavni energetski sporazum, koji je stupio na snagu u martu 2025. godine i omogućio pokretanje zvaničnog poziva za američke kompanije.

Iako je projekat označen kao prioritetan, suočava se sa izazovima zbog zahteva rumunske strane da se ne ugrozi rad zajedničkih elektrana Đerdap 1 i Đerdap 2. U toku su bilateralni razgovori i procene hidrološkog uticaja na Dunav. Takođe, ekološke organizacije upozoravaju na mogući negativan uticaj radova u Nacionalnom parku Đerdap na biodiverzitet.

Zbog kompleksnosti pregovora i visoke cene, Vlada Srbije je paralelno kao prioritet pokrenula izgradnju RHE Bistrica kapaciteta 680 MW, za koju je priprema dokumentacije pri kraju. Ipak, otvaranje međunarodnog javnog poziva preko Ambasade SAD potvrđuje da Srbija nastavlja sa realizacijom megaprojekta Đerdap 3.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Cirih beleži cenu od 18.229 evra po kvadratu, Švajcarska prednjači na evropskom tržištu nekretnina

Švajcarski i luksemburški gradovi čine četiri od pet najskupljih tržišta, a cene stanova u Cirihu porasle su 4,2 odsto za godinu dana

Published

on

By

Švajcarski i luksemburški gradovi čine četiri od pet najskupljih tržišta, a cene stanova u Cirihu porasle su 4,2 odsto za godinu dana

Na evropskom tržištu nekretnina, Cirih je potvrdio poziciju najskupljeg grada za kupovinu stana sa prosečnom cenom od 18.229 evra po kvadratnom metru, prema podacima Global Property Guide-a za 2026. godinu. Cene u ovom švajcarskom finansijskom centru porasle su 4,2 odsto u poslednjih godinu dana i čak 11,7 odsto za dve godine, dok Švajcarska i Luksemburg nastavljaju da dominiraju vrhom evropske liste najskupljih tržišta stambenih nekretnina.

Prema objavljenoj analizi, čak četiri od pet najskupljih evropskih gradova nalaze se u Švajcarskoj i Luksemburgu. Iza Ciriha, Ženeva je na drugom mestu sa prosečnom cenom od 16.819 evra po kvadratu, a Lucern je treći sa 12.066 evra. Luksemburg, kao glavni grad istoimene zemlje, zauzima četvrtu poziciju sa 10.941 evro po kvadratu, dok je Bern peti sa 9.952 evra.

Na listi deset najskupljih evropskih gradova za kupovinu stana slede Pariz (9.490 €/m²), Amsterdam (9.437 €/m²), Oslo (9.332 €/m²), Kopenhagen (8.405 €/m²) i Stokholm (8.380 €/m²). Pariz, iako globalno prepoznat kao prestižna lokacija, nalazi se tek na šestoj poziciji sa prosečnom cenom od 9.490 evra po kvadratu. Cene stanova u Parizu beleže pad od 0,3 odsto u poslednjih godinu i 7,3 odsto za dve godine, dok je, poređenja radi, Lion na 4.551 evro, Bordo na 4.443 evra, a Nant na 3.376 evra po kvadratu.

Luksemburg beleži prosečnu cenu od 10.941 evra, ali je tržište u fazi korekcije: cene su pale 0,9 odsto u poslednjih godinu i 6,9 odsto tokom poslednje dve godine, nakon perioda snažnog rasta. Ipak, i dalje se smatra jednim od retkih mesta gde tipičan jednosoban stan lako premašuje vrednost od milion evra.

Amsterdam se nalazi na sedmom mestu sa 9.437 evra po kvadratu. U ovom gradu nedostatak stanova i velika međunarodna tražnja podstiču rast cena, a u poslednjih godinu dana zabeležen je rast od 13 odsto. Oslo, sa 9.332 evra po kvadratu, beleži oporavak tržišta nekretnina, dok su Bergen i Trondhajm među norveškim gradovima gde su cene takođe u porastu.

Kopenhagen je na devetoj poziciji sa 8.405 evra po kvadratu i najbržim rastom među prvih deset gradova: cene su skočile 14,3 odsto za godinu i 24 odsto za dve godine, što predstavlja najviši rast u grupi. Stokholm zatvara listu sa 8.380 evra po kvadratu, uz rast od 17 odsto za dve godine nakon što je tržište prošlo kroz pad izazvan povećanjem kamatnih stopa 2022. godine.

Analiza pokazuje nekoliko trendova: manji gradovi sa ograničenom ponudom i visokim kvalitetom života, poput Lucerna, mogu nadmašiti i veće metropole. Švajcarska se izdvaja kao posebna kategorija zbog kombinacije bogatstva, stabilnosti i hroničnog manjka prostora. Istovremeno, visoke cene ne znače nužno i nastavak rasta — Pariz i Luksemburg su primeri gde su cene u padu ili stagnaciji.

Ukupno, evropsko tržište nekretnina karakterišu dramatične razlike među gradovima, a Švajcarska i Luksemburg ostaju lideri po cenama stambenih kvadrata.

Pročitaj još

Domaće

Srpska privreda ostvarila neto dobit od 957,6 milijardi dinara u 2025, javna preduzeća sa gubitkom od 11,75 milijardi

Ukupni prihodi privrede premašili 21.112 milijardi dinara, dok su rashodi iznosili 19.930 milijardi dinara tokom 2025. godine

Published

on

By

Ukupni prihodi privrede premašili 21.112 milijardi dinara, dok su rashodi iznosili 19.930 milijardi dinara tokom 2025. godine

Privreda Srbije je u 2025. godini povećala ukupnu poslovnu aktivnost, sa rastom ukupnih prihoda od 3,1 odsto na 21.112 milijardi dinara, dok su rashodi porasli za 2,8 odsto i iznosili 19.930 milijardi dinara, prema godišnjem biltenu finansijskih izveštaja Agencije za privredne registre. Neto dobit iznosila je 957,6 milijardi dinara, što predstavlja rast od 10,9 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Prema izveštaju, 67.424 privredna društva poslovala su pozitivno i ostvarila dobit od 1.389 milijardi dinara, što je rast od 11,5 odsto na godišnjem nivou. Sa druge strane, 32.551 društvo beležilo je ukupan neto gubitak od 431 milijardu dinara, što je povećanje od 12,6 odsto u poređenju sa 2024. godinom. Neto rezultat nije iskazalo 11.720 društava, od kojih je 8.142 prijavilo neaktivnost.

Privredna društva ostvarila su poslovni dobitak od 1.381,6 milijardi dinara, što je rast od 6,2 odsto. Poslovni prihodi dostigli su 20.449 milijardi dinara i porasli su za 2,6 odsto, dok su poslovni rashodi iznosili 19.067 milijardi dinara, uz rast od 2,4 odsto. U oblasti finansiranja, društva su iskazala gubitak od 119 milijardi dinara, što je za 23,5 odsto manje nego prethodne godine. Iz ostalih aktivnosti, negativan rezultat iznosio je 80 milijardi dinara, što je povećanje od 58,8 odsto.

Najveći dobitak zabeležen je u sektoru rudarstva, sa 189,8 milijardi dinara, gde je 382 društava zapošljavalo 30.039 radnika. Prerađivačka industrija ostvarila je dobit od 183,4 milijarde dinara, pri čemu je 15.786 društava zapošljavalo 395.533 radnika. Trgovina na veliko i malo donela je dobit od 174.596 miliona dinara sa 246.342 zaposlena u 30.505 društava, dok je građevinarstvo ostvarilo neto dobit od 99 milijardi dinara uz 87.882 zaposlenih u 11.139 društava. Sektor informisanja i komunikacija zabeležio je pozitivan neto rezultat od 89,5 milijardi dinara sa 96.409 zaposlenih u 8.485 društava.

Svi segmenti privrede prema veličini preduzeća poslovali su pozitivno. Velika društva (652) ostvarila su dobitak od 538 milijardi dinara sa 508.169 zaposlenih. Srednja preduzeća (2.598) ostvarila su dobit od 213,3 milijardi dinara uz 295.855 radnika. Mala društva (15.656) imala su pozitivan neto rezultat od 203,6 milijardi dinara sa 326.076 zaposlenih, dok su mikro preduzeća (92.789) ostvarila dobit od 2,6 milijardi dinara uz 200.305 radnika.

Javna preduzeća (515) zabeležila su gubitak od 11,75 milijardi dinara. Iako su iz poslovnih aktivnosti imala dobit od 5,5 milijardi dinara, finansijski gubitak iznosio je 2,3 milijarde dinara, dok su iz ostalih aktivnosti zabeležili gubitak od 13,25 milijardi dinara. Ukupno je u javnim preduzećima bilo zaposleno 86.881 radnika.

Pročitaj još

Domaće

Folksvagen, Stelantis i Reno zahtevaju da 70 odsto vrednosti vozila potiče iz EU

Tri proizvođača sa 60 odsto proizvodnje traže pravilo ‘Proizvedeno u Evropi’ zbog pritiska kineskih vozila

Published

on

By

Tri proizvođača sa 60 odsto proizvodnje traže pravilo ‘Proizvedeno u Evropi’ zbog pritiska kineskih vozila

Najveći evropski proizvođači automobila Folksvagen, Stelantis i Reno zajednički su zatražili od Evropske unije da uvede pravilo prema kojem bi najmanje 70 odsto ukupne vrednosti svakog vozila prodavanog u EU moralo da bude stvoreno unutar bloka. Kompanije koje zajedno učestvuju sa oko 60 odsto u evropskoj automobilskoj proizvodnji, uputile su pismo poslanicima Evropskog parlamenta sa zahtevom za uvođenje ovog jednostavnog pravila, navodeći da je to ključno za jačanje konkurentnosti evropske auto-industrije i smanjenje zavisnosti od uvoza, posebno u vreme kada je konkurencija kineskih proizvođača električnih automobila sve izraženija.

Proizvođači su istakli da predloženi model podrazumeva da najmanje 70 odsto vrednosti automobila bude ostvareno u Evropskoj uniji, uključujući sve faze – od razvoja i inženjeringa, do proizvodnje i sklapanja vozila. Prema njihovim navodima, evropska industrija trpi sve veće pritiske zbog visokih troškova poslovanja, stroge regulative i ubrzane tehnološke konkurencije iz drugih delova sveta.

Kako je navedeno u pismu, kompanije traže pojednostavljenje propisa, dodatnu podršku za proizvodnju baterija i mere koje bi omogućile razvoj pristupačnih električnih automobila proizvedenih u Evropi. Evropska komisija već razmatra okvir „Proizvedeno u Evropi“ u okviru Industrijskog akceleratorskog akta, čiji je cilj jačanje domaće proizvodnje u strateškim sektorima i podsticanje ulaganja u zelene tehnologije.

Predlog Folksvagena, Stelantisa i Rena dolazi u trenutku kada evropski proizvođači nastoje da odgovore na pojačano prisustvo kineskih automobilskih kompanija na tržištu EU i brzu transformaciju sektora ka električnim vozilima.

Pročitaj još

U Trendu