Connect with us

Domaće

Vlada Srbije zadržava cenu narodnog hleba na 65 dinara, proizvodnja najmanje 30 odsto

Pekari moraju da proizvode najmanje 30 procenata hleba T-500, dok cena ostaje ograničena na 65 dinara po komadu

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Freestocks.org

Pekari moraju da proizvode najmanje 30 procenata hleba T-500, dok cena ostaje ograničena na 65 dinara po komadu

Vlada Srbije donela je Uredbu o obaveznoj proizvodnji i prometu hleba od brašna T-500, kojom se cena ovog proizvoda zadržava na 65 dinara po komadu, kao što je određeno 1. februara 2026. godine. Prema uredbi, pekari su obavezni da hleb ovog tipa čini najmanje 30 procenata njihove ukupne dnevne proizvodnje hleba svih vrsta.

Hleb „sava“, poznat i kao „narodni hleb“, trenutno je jedini prehrambeni proizvod kojem je cena ograničena uredbom, nakon što je 2. jula 2025. godine ukinuto ograničenje cena za druge osnovne životne namirnice, uključujući brašno, šećer, suncokretovo ulje, UHT mleko, svinjski but i piletinu.

Na sednici Vlade usvojena je i odluka o listi poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kao i proizvoda od naročitog značaja za snabdevanje tržišta. Lista precizira potrebu za podelom na kvarljive proizvode sa rokom trajanja do 30 dana, a obuhvata i kućnu hemiju, papirnu i kuhinjsku galanteriju, proizvode za ličnu higijenu i kozmetiku, kao i pelene. Takođe, na listi su i proizvodi važni za poljoprivrednu proizvodnju kao što su sredstva za ishranu i zaštitu bilja i oplemenjivači zemljišta.

Ovim merama Vlada Srbije nastoji da zaštiti životni standard stanovništva i osigura stabilnost snabdevanja osnovnim namirnicama na domaćem tržištu.

Domaće

Velika Britanija koristi Olimpijske igre i kraljevsko venčanje za promociju nacije

Brendiranje nacija traje između deset i dvadeset godina, Velika Britanija prednjači kroz kampanju GREAT Britain

Published

on

By

Brendiranje nacija traje između deset i dvadeset godina, Velika Britanija prednjači kroz kampanju GREAT Britain

Strategija brendiranja nacije zahteva dugoročan pristup, a prema rečima profesorke marketinga Branke Novčić Korać, prvi opipljivi efekti ove strategije postaju vidljivi tek kroz period od deset do dvadeset godina. Države ulažu napore da kroz velike događaje kao što su Olimpijske igre, svetska prvenstva ili kraljevska venčanja, poboljšaju svoj imidž i podstaknu investicije, turizam i trgovinu.

Velika Britanija je 2011. godine iskoristila venčanje princa Vilijama i princeze Kejt, zatim Dijamantski jubilej kraljice Elizabete II i otvaranje Olimpijskih igara u Londonu 2012. za predstavljanje kampanje za brendiranje nacije pod nazivom GREAT Britain. Pored Velike Britanije, kao uspešni evropski primeri ističu se Italija, Španija i Francuska. Italijanska kuhinja je zaštićena kao intelektualna svojina, dok je vizuelni identitet španskog nacionalnog brenda kreirao Huan Miro, poznat kao Miroovo sunce. Francuska se oslanja na kulturu, kuhinju i svoja obeležja kao glavne ambasadore nacionalnog brenda.

Novi Zeland je zahvaljujući filmskom serijalu ‘Gospodar prstenova’ postao prepoznat kao ‘zemlja Hobita’, dok Litvanija realizuje projekat ‘Portal’ koji povezuje više gradova u realnom vremenu i simbolički spaja ljude širom sveta.

U poslednjim decenijama razvijene zemlje, među kojima su Velika Britanija, Australija i Novi Zeland, razvijaju koncept screen turizma, gde poznati filmovi i serije, poput Padingtona, Džejmsa Bonda, Harija Potera i serija Bidžerton, Dauntaun ebi i Kruna, sadrže planski umetnute scene znamenitih lokaliteta. Turistička organizacija Velike Britanije svake godine procenjuje koji kinematografski projekti mogu imati značajan uticaj na promociju destinacija.

Brendiranje nacije ima korene u javnoj diplomatiji, a kako ističe profesorka Novčić Korać, za uspešan rezultat neophodno je uključiti i percepciju građana. Ukoliko brendiranje nije u skladu sa stvarnim stanjem, može doći do nesklada između eksternog imidža i onoga što nacija zaista predstavlja.

Pročitaj još

Domaće

Napred Razvoj nudi akcionarima Energoprojekta 452 dinara po akciji u novoj javnoj ponudi

Ponuda za preostalih 44,4% akcija važi do 29. juna, cena niža od trenutne berzanske vrednosti od 529 dinara

Published

on

By

Ponuda za preostalih 44,4% akcija važi do 29. juna, cena niža od trenutne berzanske vrednosti od 529 dinara

Kompanija Napred Razvoj, većinski vlasnik nekada najveće domaće građevinske firme Energoprojekt, objavila je javnu ponudu za otkup akcija koje se još nalaze van njenog vlasništva. Akcionarima je ponuđena cena od 452,25 dinara po akciji, što predstavlja prosečnu ponderisanu cenu ostvarenih trgovanja na Beogradskoj berzi u poslednjih šest meseci pre objave namere za preuzimanje.

Ponuda se odnosi na 44,4 odsto od ukupnog broja akcija kompanije Energoprojekt koje nisu pod kontrolom Napred Razvoja, a otvorena je do 29. juna. Važno je napomenuti da knjigovodstvena vrednost akcije na kraju 2025. godine iznosi 1.159,6 dinara, ali prema važećim propisima, usled zadovoljene likvidnosti na tržištu, ova vrednost nije uzeta u obzir za određivanje otkupne cene, navode iz brokerske kuće Momentum.

Prethodna javna ponuda za akcije Energoprojekta okončana je početkom 2025. godine, kada je većinski vlasnik pribavio svega 0,1 odsto akcija po ceni od 375 dinara po komadu. U poređenju sa aktuelnom ponudom, to predstavlja rast ponuđene cene od 77,25 dinara po akciji, odnosno oko 20,6 odsto više u odnosu na prethodni otkup.

Međutim, poslednja berzanska cena akcija Energoprojekta iznosi 529 dinara, što je za 17 odsto iznad ponuđene otkupne cene. Ova razlika ukazuje na potencijalno nezadovoljstvo dela akcionara ponuđenim uslovima, s obzirom da tržište trenutno vrednuje kompaniju znatno više.

Prema dostupnim podacima sa Beogradske berze, akcije Energoprojekta su u prethodne tri godine zabeležile značajne oscilacije u prometu i ceni, a trenutna likvidnost omogućila je primenu tržišnih kriterijuma za formiranje otkupne cene.

Ponuda Napred Razvoja predstavlja nastavak procesa konsolidacije vlasničke strukture u Energoprojektu, a ishod javne ponude biće poznat nakon isteka roka za prihvatanje, 29. juna.

Pročitaj još

Domaće

Investitori udvostručili interesovanje za IPO kompanije SpaceX, potražnja 150 milijardi dolara

Svemirska kompanija Elona Maska planira prikupljanje 75 milijardi dolara po ceni od 135 dolara po akciji, istorijski nivo tražnje signalizira snažno poverenje tržišta

Published

on

By

Svemirska kompanija Elona Maska planira prikupljanje 75 milijardi dolara po ceni od 135 dolara po akciji, istorijski nivo tražnje signalizira snažno poverenje tržišta

Kompanija SpaceX, američka privatna svemirska firma u vlasništvu Elona Maska, beleži izuzetno snažno interesovanje investitora za svoju inicijalnu javnu ponudu (IPO), sa potražnjom koja dostiže 150 milijardi dolara, pokazuju podaci upućenih izvora. Ovo je dvostruko više od planiranog iznosa emisije od 75 milijardi dolara, što SpaceX čini akterom najveće IPO ponude u istoriji tržišta kapitala.

Prema dostupnim informacijama, investitori su do sada izrazili potražnju vrednu oko 150 milijardi dolara, dok je kompanija postavila cilj prikupljanja 75 milijardi dolara po ceni od 135 dolara po akciji. Ovim bi ukupna tržišna kapitalizacija SpaceX-a dostigla 1,75 biliona dolara (hiljadu sedamsto pedeset milijardi dolara). Konačna cena akcija biće određena 11. juna, a početak trgovanja na američkoj berzi Nasdaq zakazan je za 12. jun.

Analitičari ističu da ovakav nivo interesovanja nije neuobičajen kod manjih javnih ponuda, ali da kod najvećeg istorijskog IPO-a ukazuje na izuzetno poverenje tržišta prema daljem razvoju kompanije i sektora svemirske industrije. SpaceX je trenutno najveća privatna svemirska kompanija na svetu, lider u lansiranju raketa i satelitskim komunikacijama, a njena Starlink mreža omogućava globalni širokopojasni internet pristup.

Kompanija, koju je osnovao i vodi američki preduzetnik Elon Mask, razvija i napredne projekte u oblasti istraživanja svemira i veštačke inteligencije. U aprilu ove godine, SpaceX je poverljivo podneo dokumentaciju za izlazak na berzu, a očekuje se da će ova javna ponuda imati istorijski uticaj na tržište kapitala i dalji razvoj sektora visokih tehnologija.

Prema ekonomskim analizama, ovako visoka potražnja za akcijama SpaceX-a može dodatno podići vrednovanje kompanija iz oblasti svemirskih tehnologija i podstaći nova ulaganja u inovacije. Kompanija planira da prikupljena sredstva iskoristi za dalji razvoj satelitskih i raketnih programa, kao i za širenje globalne Starlink mreže.

SpaceX, od osnivanja do danas, pozicionirao se kao ključni igrač u privatizaciji svemirskih letova, a njegova IPO ponuda biće test poverenja investitora u održivost i profitabilnost svemirske ekonomije.

Pročitaj još

U Trendu