Connect with us

Domaće

Srbija ostvaruje zaradu od 8.500 evra po hektaru, ali uvozi 70 odsto belog luka

Domaća proizvodnja iznosi 3.700 tona godišnje, dok se većina potreba pokriva uvozom iz Kine i Španije

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Johnny wlodarczyk

Domaća proizvodnja iznosi 3.700 tona godišnje, dok se većina potreba pokriva uvozom iz Kine i Španije

Domaća poljoprivredna gazdinstva u Srbiji ostvaruju bruto prihod do 8.500 evra (oko milion dinara) po hektaru od proizvodnje belog luka, pokazuju aktuelni podaci sa terena. Ipak, domaća proizvodnja obezbeđuje tek oko 3.700 tona belog luka godišnje, što je nedovoljno za domaće potrebe, pa se čak 70 odsto potrošnje pokriva uvozom, pre svega iz Kine i Španije.

Prema procenama agroanalitičara, beli luk se u Srbiji danas uzgaja na oko 1.300 hektara, mahom na manjim porodičnim gazdinstvima u Vojvodini i južnim delovima zemlje. Prosečan prinos kreće se između 8 i 15 tona po hektaru, a uz kvalitetan sadni materijal i sisteme za navodnjavanje, prinosi mogu biti i veći. Otkupna cena u 2026. godini kretala se od 450 do 500 dinara po kilogramu, što omogućava prihod do 2,25 miliona dinara po hektaru. Troškovi proizvodnje iznose od 700.000 do milion dinara, ostavljajući proizvođačima neto zaradu od preko milion dinara (8.500 evra) po hektaru.

Domaći proizvođači ističu da su za uspešnu proizvodnju ključni kvalitet zemljišta, odabrani sadni materijal i stalna briga o usevu. Porodica Kanački iz sela Sakule, koja se ovom proizvodnjom bavi više od tri decenije, koristi sopstveni sadni materijal i ističe da dugogodišnja selekcija omogućava dobijanje krupnih i kvalitetnih glavica. Među proizvođačima koji ove godine očekuju izuzetne rezultate je i Goran Lazić iz Kikinde, koji na pola hektara gaji domaću sortu „bosut“, koristeći sistem navodnjavanja „kap po kap“ za povećanje prinosa.

Iako je nekadašnja proizvodnja bila znatno veća – rekord je zabeležen 1984. godine sa 34.890 tona – poslednjih decenija beleži se pad. Glavni konkurentski izazov za domaće proizvođače predstavlja jeftiniji uvozni beli luk, dok istovremeno visok standard proizvodnje i veći troškovi rada otežavaju tržišnu utakmicu. Beli luk ima široku primenu ne samo u domaćinstvima, već i u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, što dodatno povećava tražnju.

Agroanalitičar Branislav Gulan navodi da ulaganja u proizvodnju belog luka iznose oko 5.000 evra po hektaru, dok su prihodi pet do šest puta veći. Ova kultura se stoga sve češće pominje kao ozbiljna poslovna prilika za poljoprivrednike spremne na ulaganje znanja i kvalitetnog sadnog materijala.

Za razliku od belog luka, proizvodnja pasulja je ove godine bila podložna vremenskim nepogodama, što je dovelo do prepolovljenog roda na 4,5 hektara imanja porodice Kanački. Dodatni problem je uvoz jeftinijeg pasulja iz Kirgistana, koji snižava cenu domaće robe i dodatno otežava konkurentnost na tržištu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

NIS pokriva gubitak od 12,2 milijarde dinara korišćenjem ranije dobiti

Akcionari odobrili pokriće gubitka za 2025. godinu iz neraspoređene dobiti od 300 milijardi dinara, ukupan iznos i dalje 287,8 milijardi dinara

Published

on

By

A BMW sports car parked at a Shell gas station at night, featuring bright lights and an urban setting.

Akcionari odobrili pokriće gubitka za 2025. godinu iz neraspoređene dobiti od 300 milijardi dinara, ukupan iznos i dalje 287,8 milijardi dinara

Naftna industrija Srbije (NIS), zajednička rusko-srpska kompanija sa sedištem u Novom Sadu, donela je odluku na 18. redovnoj sednici Skupštine akcionara da gubitak iz 2025. godine u iznosu od 12.233.405.000 dinara (104,2 miliona evra) pokrije iz ranijih godina neraspoređene dobiti evidentirane u bilansu stanja na dan 31. decembra 2025. godine. Ova odluka, objavljena na sajtu Beogradske berze, dolazi u trenutku kada je trgovanje akcijama kompanije privremeno suspendovano zbog američkih sankcija NIS-u.

Prema usvojenoj odluci, deo dobiti iz prethodnih godina, ukupno 300.115.050.000 dinara (oko 2,56 milijardi evra), biće iskorišćen za pokriće prošlogodišnjeg gubitka, dok će ukupan iznos neraspoređene dobiti nakon ove transakcije iznositi 287.881.645.000 dinara (2,45 milijardi evra). Ovi podaci potvrđuju stabilnu finansijsku poziciju kompanije uprkos izuzetno izazovnim tržišnim okolnostima.

NIS se nalazi pod pritiskom međunarodnih sankcija koje su Sjedinjene Američke Države uvele početkom oktobra 2025. godine, zbog većinskog ruskog vlasništva u kompaniji. Sankcije su najavljene još u januaru iste godine, a cilj im je bio da većinski udeo Gaspromnjefta bude prodat nekom zapadnom, tj. ne-ruskom entitetu. Poslovanje NIS-a od tada funkcioniše pod posebnim operativnim i pregovaračkim licencama koje izdaje američka Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAC), što je značajno otežalo dugoročno planiranje i svakodnevne operacije.

Pored toga, kompanija se suočava sa stalnim rizicima u međunarodnom platnom prometu, što uključuje i nemogućnost korišćenja platnih kartica američkih izdavaoca (Visa, Mastercard, American Express) za kupovinu goriva na domaćem tržištu. Istovremeno, NIS je pod posebnim operativnim režimom, što dodatno komplikuje nabavku sirove nafte i snabdevanje tržišta, na kojem je do uvođenja sankcija pokrivala 80 odsto potreba za naftnim derivatima.

Odluka o pokriću gubitka iz ranije akumulirane dobiti pokazuje da kompanija koristi dostupne finansijske resurse za očuvanje stabilnosti i finansijske discipline, sa ciljem zaštite interesa akcionara i očuvanja operativne likvidnosti. Akcionari su jednoglasno podržali ovu meru, uz potvrdu da ukupna neraspoređena dobit i dalje ostaje značajna za buduće poslovne potrebe.

Iako su trenutni uslovi poslovanja izuzetno otežani, NIS zadržava visok nivo kapitala i likvidnosti. Kompanija nastavlja da radi pod strogim regulatornim okvirom, uz očuvanje ključnih funkcija na tržištu Srbije, dok se istovremeno traži rešenje za vlasničku strukturu u skladu sa zahtevima međunarodnih sankcija.

Pročitaj još

Domaće

Železnički sindikat Španije obustavio 320 vozova tokom štrajka zbog sporazuma iz novembra 2023.

Od 360 planiranih brzih i međugradskih vozova, 98 je obustavljeno, dok je saobraćaj teretnih linija smanjen za 222 voza

Published

on

By

Od 360 planiranih brzih i međugradskih vozova, 98 je obustavljeno, dok je saobraćaj teretnih linija smanjen za 222 voza

Železnički sindikat u Španiji organizovao je prvi od nekoliko planiranih 24-časovnih štrajkova, što je dovelo do otkazivanja oko 320 vozova širom zemlje. Štrajk je pokrenut zbog neispunjenih sporazuma iz novembra 2023. godine koji se odnose na socijalne garancije tokom restrukturiranja teretnog sektora Renfe Merkansijas, kao i zbog nezadovoljstva povodom korupcije i hroničnog nedostatka ulaganja u železnicu, što je, prema sindikatima, dovelo do nedavnih nesreća sa više desetina stradalih na pruzi.

Prema saopštenju, od ukupno 360 planiranih brzih i međugradskih vozova, 98 je obustavljeno, dok je od 642 teretna voza otkazano 222, prenela je agencija Efe. Saobraćaj je smanjen na minimalnih 75 odsto u Madridu, Asturiji, Kantabriji, Galiciji, Kastilji i Leonu, Sevilji, Kadizu, Malagi, Valensiji, Murciji i Saragosi, u skladu sa Uredbom o minimalnom radu.

Sindikati optužuju državnu kompaniju Renfe da nije ispoštovala dogovore o očuvanju radnih mesta tokom traženja strateškog partnera. Dodatno, radnici protestuju protiv eksternalizacije poslova poput tendera za održavanje lokomotiva i zatvaranja radionica, navodeći kao primer pogon u Miranda de Ebro.

Nakon železničkih nesreća početkom godine kod Kordobe i Barselone, sindikati upozoravaju da su mere štednje narušile bezbednost putnika i zaposlenih, zahtevajući bolji nadzor i održavanje železničke infrastrukture. Drugi celodnevni štrajk zakazan je za 15. jul.

Pročitaj još

Domaće

Hrvatski poljoprivrednici beleže gubitak od 30 do 40 evra po hektaru zbog niskih otkupnih cena

Otkupne cene u Hrvatskoj 30% niže od Pariskih berzi, gubici po hektaru i do 75 evra prema domaćim analizama

Published

on

By

Otkupne cene u Hrvatskoj 30% niže od Pariskih berzi, gubici po hektaru i do 75 evra prema domaćim analizama

Hrvatski poljoprivredni proizvođači beleže direktan gubitak između 30 i 40 evra po hektaru zbog niskih otkupnih cena žitarica, što je za 30% ispod cena na Pariskoj berzi, pokazuju podaci Fakulteta agrobiotehničkih nauka iz Osijeka. Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) ocenila je da su ovako niske cene žitarica dovele ratarstvo u alarmantnu situaciju, zbog čega su proizvođači na dnu Evropske unije po visini otkupnih cena.

U Srbiji je situacija još nepovoljnija, jer cena pšenice na novosadskoj berzi iznosi do 20 dinara po kilogramu, dok su troškovi proizvodnje procenjeni na oko 27 dinara, što proizvođačima donosi gubitke. Prema analizi Hrvatskog agronomskog društva, gubici poljoprivrednika u Hrvatskoj dostižu i do 75 evra po hektaru.

“Trenutna situacija u ratarstvu alarmantna je i zahteva sistemski i brz zaokret prema podizanju konkurentnosti i zaštiti domaće primarne proizvodnje”, navodi se u zajedničkoj izjavi učesnika sastanka proizvođača, otkupljivača i agrostručnjaka u Osijeku. HPK je izrazila snažno nezadovoljstvo aktuelnim otkupnim cenama i zatražila hitno donošenje dugoročnih mera od Ministarstva poljoprivrede, uključujući ulaganja u prerađivačke i skladišne kapacitete, kao i jačanje privredne diplomatije u otvaranju novih izvoznih tržišta.

“HPK će u roku od 30 dana izaći s celovitim paketom mera za revitalizaciju ratarske proizvodnje”, izjavio je predsednik HPK Željko Mihelić. Učesnici sastanka zaključili su da su jače udruživanje poljoprivrednika i nove investicije u preradu ključni za opstanak sektora.

Pročitaj još

U Trendu