Domaća proizvodnja iznosi 3.700 tona godišnje, dok se većina potreba pokriva uvozom iz Kine i Španije
Domaća poljoprivredna gazdinstva u Srbiji ostvaruju bruto prihod do 8.500 evra (oko milion dinara) po hektaru od proizvodnje belog luka, pokazuju aktuelni podaci sa terena. Ipak, domaća proizvodnja obezbeđuje tek oko 3.700 tona belog luka godišnje, što je nedovoljno za domaće potrebe, pa se čak 70 odsto potrošnje pokriva uvozom, pre svega iz Kine i Španije.
Prema procenama agroanalitičara, beli luk se u Srbiji danas uzgaja na oko 1.300 hektara, mahom na manjim porodičnim gazdinstvima u Vojvodini i južnim delovima zemlje. Prosečan prinos kreće se između 8 i 15 tona po hektaru, a uz kvalitetan sadni materijal i sisteme za navodnjavanje, prinosi mogu biti i veći. Otkupna cena u 2026. godini kretala se od 450 do 500 dinara po kilogramu, što omogućava prihod do 2,25 miliona dinara po hektaru. Troškovi proizvodnje iznose od 700.000 do milion dinara, ostavljajući proizvođačima neto zaradu od preko milion dinara (8.500 evra) po hektaru.
Domaći proizvođači ističu da su za uspešnu proizvodnju ključni kvalitet zemljišta, odabrani sadni materijal i stalna briga o usevu. Porodica Kanački iz sela Sakule, koja se ovom proizvodnjom bavi više od tri decenije, koristi sopstveni sadni materijal i ističe da dugogodišnja selekcija omogućava dobijanje krupnih i kvalitetnih glavica. Među proizvođačima koji ove godine očekuju izuzetne rezultate je i Goran Lazić iz Kikinde, koji na pola hektara gaji domaću sortu „bosut“, koristeći sistem navodnjavanja „kap po kap“ za povećanje prinosa.
Iako je nekadašnja proizvodnja bila znatno veća – rekord je zabeležen 1984. godine sa 34.890 tona – poslednjih decenija beleži se pad. Glavni konkurentski izazov za domaće proizvođače predstavlja jeftiniji uvozni beli luk, dok istovremeno visok standard proizvodnje i veći troškovi rada otežavaju tržišnu utakmicu. Beli luk ima široku primenu ne samo u domaćinstvima, već i u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, što dodatno povećava tražnju.
Agroanalitičar Branislav Gulan navodi da ulaganja u proizvodnju belog luka iznose oko 5.000 evra po hektaru, dok su prihodi pet do šest puta veći. Ova kultura se stoga sve češće pominje kao ozbiljna poslovna prilika za poljoprivrednike spremne na ulaganje znanja i kvalitetnog sadnog materijala.
Za razliku od belog luka, proizvodnja pasulja je ove godine bila podložna vremenskim nepogodama, što je dovelo do prepolovljenog roda na 4,5 hektara imanja porodice Kanački. Dodatni problem je uvoz jeftinijeg pasulja iz Kirgistana, koji snižava cenu domaće robe i dodatno otežava konkurentnost na tržištu.
