Connect with us

Domaće

Socijalna prava u fokusu evropskih integracija, socijalna pomoć niža od potrošačke korpe

Studija FES ukazuje da socijalna prava u Srbiji zaostaju, socijalna pomoć za tročlano domaćinstvo iznosi 147 evra dok je minimalna potrošačka korpa 337 evra

Objavljeno pre

,

Socijalna prava u fokusu evropskih integracija, socijalna pomoć niža od potrošačke korpe – socijalna prava u evropskim integracijama Foto Izvor: Pixabay / Myriams-Fotos

Studija FES ukazuje da socijalna prava u Srbiji zaostaju, socijalna pomoć za tročlano domaćinstvo iznosi 147 evra dok je minimalna potrošačka korpa 337 evra

Socijalna prava u evropskim integracijama Srbije ostaju nedovoljno zastupljena u ključnim ekonomskim reformama, pokazuje najnovija studija fondacije Friedrich-Ebert-Stiftung (FES). Studija „The Social Dimension of EU Enlargement in the Western Balkans“ ističe da konkretna poboljšanja za građane izostaju, uprkos rastu zaposlenosti i približavanju pojedinih pokazatelja tržišta rada proseku Evropske unije. Analizom programa ekonomskih reformi za period 2022–2025, kao i obaveza iz procesa pristupanja EU, utvrđeno je da dugoročna socijalna konvergencija ne može biti svedena samo na povećanje zapošljivosti i razvoj veština.

Adekvatnost socijalne pomoći i rizik od siromaštva

Posebno zabrinjava podatak da socijalna pomoć za tročlano domaćinstvo u Srbiji iznosi 147 evra, dok je minimalna potrošačka korpa 337 evra, a prag rizika od siromaštva doseže 368 evra. Zbog toga socijalna pomoć ne pokriva ni polovinu osnovnih životnih potreba. Uvođenje digitalne „socijalne karte“ dovelo je do smanjenja broja korisnika, što otvara pitanje isključenosti Roma i drugih ranjivih grupa iz sistema socijalne zaštite. Pored toga, studija navodi da su aktivne mere na tržištu rada nedovoljno usmerene na mlade, žene i dugoročno nezaposlene. Preporučuje se jačanje pilot-programa Garancije za mlade, usklađivanje radnog zakonodavstva sa standardima EU i povećanje obuhvata predškolskog obrazovanja za decu iz ugroženih sredina.

Digitalizacija javnih usluga i zdravstvena zaštita

U oblasti digitalizacije javnih usluga, kao rezultat je uveden program elektronskih zdravstvenih kartona, ali to ne rešava problem nedostatka medicinskog osoblja i njihovog odlaska iz zemlje. Visoki izdaci građana za zdravstvenu zaštitu iz sopstvenog budžeta i neispunjene potrebe za lečenjem predstavljaju značajan socijalni rizik. Štaviše, studija ističe raskorak između digitalnih inovacija i stvarnih kapaciteta javnog sektora.

Preporuke za pristupni proces i jačanje socijalnih prava

FES preporučuje da Srbija ranije otvori socijalna poglavlja 19, 26 i 28 u pregovorima sa EU, uz snažnije uključivanje sindikata, poslodavaca i civilnog društva. Napredak bi trebalo pratiti kroz indikatore Evropskog stuba socijalnih prava, kako bi se merili konkretni ishodi za građane, a ne samo broj usvojenih zakona ili sprovedenih aktivnosti. Evropske integracije, prema studiji, mogu povratiti poverenje građana samo ako vidljivo poboljšaju kvalitet svakodnevnog života. Socijalna prava treba da budu ravnopravna sa vladavinom prava, demokratskim institucijama i ekonomskim kriterijumima, jer predstavljaju temelj održivog društvenog razvoja.

Pročitaj još

Domaće

Digitalna plaćanja u Srbiji dostižu poverenje od 98 odsto uz rast AI zaštite

Građani Srbije najviše veruju digitalnim plaćanjima, dok AI sistemi sprečavaju zloupotrebe vredne 40 milijardi dolara

Objavljeno pre

,

Objavio:

Digitalna plaćanja u Srbiji dostižu poverenje od 98 odsto uz rast AI zaštite

Građani Srbije najviše veruju digitalnim plaćanjima, dok AI sistemi sprečavaju zloupotrebe vredne 40 milijardi dolara

Digitalna plaćanja u Srbiji dostigla su istorijski nivo poverenja od čak 98 odsto, prema najnovijem istraživanju Visa Stay Secure. Ovaj trend prati snažan rast e-commerce sektora i ubrzanu integraciju veštačke inteligencije u procese zaštite transakcija. Tokom protekle godine, Visa je na globalnom nivou procesuirala 329 milijardi transakcija, dok su njeni AI sistemi sprečili zloupotrebe vredne više od 40 milijardi dolara.

Najveći deo građana Srbije odgovornost za bezbednost digitalnih plaćanja prepoznaje u bankama i finansijskim institucijama (38 odsto), a potom u državi (34 odsto). Pružaoce usluga plaćanja navodi 28 odsto ispitanika, dok svega 12 odsto smatra da najveću odgovornost imaju sami potrošači. Ove brojke jasno pokazuju da korisnici očekuju pouzdanu i neprimetnu zaštitu sistema.

Višeslojna bezbednosna mreža i uloga AI tehnologije

U osnovi savremenih digitalnih transakcija nalazi se koncept „nevidljivog plaćanja“, gde se sve odvija automatski, a višeslojna zaštita ostaje nevidljiva korisniku. Visa koristi tehnologije tokenizacije podataka, pametnu autentifikaciju i biometrijsku potvrdu identiteta, čime omogućava da se osetljivi podaci ne dele tokom transakcije. Takođe, 72 odsto građana Srbije navodi da im najveći osećaj sigurnosti pružaju trenutna upozorenja banke na sumnjive aktivnosti. Povraćaj novca i zaštita kupca (51 odsto) i obavezna potvrda identiteta (51 odsto) slede kao ključni elementi poverenja.

Debitne kartice su i dalje najpouzdanija opcija za 73 odsto ispitanika. Međutim, više od polovine građana već koristi digitalne novčanike, što ukazuje na rast prihvatanja novih tehnologija u svakodnevnim plaćanjima. Prelazak na pametne uređaje i digitalne novčanike menja tradicionalne navike i ubrzava domaće tržište ka savremenim platnim rešenjima.

Rizici, inovacije i očekivanja građana

Veštačka inteligencija ima sve veći značaj u zaštiti digitalnih plaćanja. Čak 68 odsto građana Srbije smatra da je AI olakšao prepoznavanje finansijskih prevara, dok 79 odsto očekuje dodatna unapređenja u narednih pet godina. Istovremeno, 57 odsto građana je kupovalo proizvode direktno putem društvenih mreža, a svaki treći ispitanik doživeo je finansijsku prevaru u poslednjih 12 meseci, najčešće na društvenim mrežama (45 odsto) i online prodavnicama (36 odsto).

Inovacije u digitalnoj trgovini podstiču interesovanje za kripto i digitalne valute (41 odsto), dok 22 odsto građana razmatra korišćenje AI agenata za plaćanje. Ove promene prate rast poverenja, ali i potrebu za dodatnom edukacijom korisnika o rizicima. Prema rečima Ane Drašković, potpredsednice i generalne direktorke kompanije Visa za jugoistočnu Evropu: „Veštačka inteligencija je naš najmoćniji operativni saveznik. Raduje me što građani Srbije to prepoznaju i imaju izuzetno pozitivan stav prema AI alatima kao sredstvu zaštite. Naši sistemi u realnom vremenu skeniraju milijarde transakcija i uočavaju anomalije pre nego što korisnik uopšte postane svestan rizika.“

Na kraju, čak 90 odsto građana veruje da nove tehnologije čine online kupovinu sigurnijom nego ikada pre. Bezbednost digitalnih plaćanja u Srbiji danas zavisi od složenih tehnoloških rešenja i aktivnog učešća svih aktera – od banaka do samih korisnika.

Pročitaj još

Domaće

Uniper povećao operativnu dobit na 711 miliona evra zahvaljujući gasnom poslovanju

Nemačka energetska kompanija gotovo udvostručila dobit u prvom polugodištu, prognoze za 2026. unapređene zbog rasta segmenta gasa

Objavljeno pre

,

Objavio:

Uniper povećao operativnu dobit na 711 miliona evra zahvaljujući gasnom poslovanju – operativna dobit Unipera

Nemačka energetska kompanija gotovo udvostručila dobit u prvom polugodištu, prognoze za 2026. unapređene zbog rasta segmenta gasa

Uniper, nemačka energetska kompanija, ostvarila je u prvom polugodištu 2026. godine operativnu dobit iz redovnog poslovanja od 711 miliona evra. Ovaj rezultat označava rast od gotovo 90 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, saopštila je kompanija u najnovijem finansijskom izveštaju. Ključni pokretač rasta bila je uspešna realizacija poslovanja sa gasom, što je dodatno poboljšalo ukupne performanse.

Prihodi i profit Unipera snažno porasli zbog segmenta gasa

Prilagođena kvartalna neto dobit Unipera skoro se utrostručila, dostigavši 388 miliona evra. Kompanija je potvrdila ranije prognoze, ali je povećala donje granice očekivanih rezultata za celu fiskalnu 2026. godinu. Za prilagođeni operativni EBITDA (dobit pre kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije), Uniper sada očekuje opseg od 1,1 do 1,3 milijarde evra. Donja granica ovog raspona povećana je za 100 miliona evra u odnosu na prethodne projekcije. Prilagođena neto dobit procenjuje se na 500 do 600 miliona evra, što znači da je minimalna očekivana vrednost porasla za 150 miliona evra. Kao rezultat, Uniper demonstrira veći optimizam za poslovanje u 2026. godine.

Tržišni kontekst i vlasnička struktura

Nakon što je Uniper 2022. godine, kao najveći nemački uvoznik gasa, zapao u ozbiljne finansijske probleme zbog rata u Ukrajini, nemačka država je intervenisala izdvajajući više milijardi evra za spas kompanije i postala njen jedini vlasnik. Nemačka je nedavno pokrenula proces ponovne prodaje Unipera, ali se u početnoj fazi ne očekuje potpuni izlazak države iz vlasništva. Pored toga, jedna od opcija koje se razmatraju jeste i izlazak Unipera na berzu, što bi moglo dodatno uticati na njegovu tržišnu vrednost i privući nove investitore.

Pozicija Unipera u energetskom sektoru i širi značaj

Uniper je među najvećim evropskim energetskim kompanijama, posebno u segmentima proizvodnje električne energije i trgovine gasom. Kompanija upravlja termoelektranama na ugalj i gas u Nemačkoj, Velikoj Britaniji i Švedskoj, a proizvodi i električnu energiju iz hidroelektrana. U Švedskoj je većinski vlasnik jedne nuklearne elektrane. Ovi kapaciteti omogućavaju Uniperu da zadrži značajnu ulogu na evropskom tržištu energije. Rast operativne dobiti i poboljšane projekcije za 2026. godinu signaliziraju oporavak Unipera nakon turbulentnog perioda uslovljenog geopolitičkim rizicima i promenama u globalnom snabdevanju energentima. Kao rezultat, kompanija jača svoju poziciju i daje pozitivan signal investitorima i partnerima u sektoru energetike.

Pročitaj još

Domaće

Kineske kompanije isporučile 19.100 humanoidnih robota, rast od 272 odsto

Kina preuzima primat na tržištu humanoidnih robota, sa udelom od 97 odsto isporuka i izvozom vrednim 6,29 milijardi juana

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kineske kompanije isporučile 19.100 humanoidnih robota, rast od 272 odsto – Kina preuzima primat na tržištu humanoidnih robota

Kina preuzima primat na tržištu humanoidnih robota, sa udelom od 97 odsto isporuka i izvozom vrednim 6,29 milijardi juana

Kineske kompanije ostvarile su dominaciju na globalnom tržištu humanoidnih robota u prvoj polovini 2026. godine. Prema izveštaju analitičke agencije Smart Analytics Global, Kina preuzima primat na tržištu humanoidnih robota, čineći više od 97 odsto svih isporuka u tom periodu. Tokom šest meseci isporučeno je ukupno oko 19.100 humanoidnih robota, što predstavlja rast od 272 odsto u poređenju sa prethodnom godinom.

Kina je ujedno ostvarila više od 85 odsto globalne tražnje za ovim uređajima. Time je dodatno učvrstila svoj položaj lidera u industriji napredne robotike. Uporedo sa tim, kineski proizvođač AGIBOT pretekao je dosadašnjeg lidera Unitree Robotics, postavši najveći svetski proizvođač humanoidnih robota u 2026. godini. Kompanija Unitree, koja je 2025. godine isporučila 5.500 robota, trenutno je u procesu inicijalne javne ponude akcija na Šangajskoj berzi.

Rast izvoza i ključni ekonomski pokazatelji

Cena akcije kompanije Unitree u inicijalnoj ponudi određena je na 150,8 juana (oko 19,4 evra). Kompanija očekuje da prikupi oko 6,1 milijardu juana (783 miliona evra), dok je procenjena tržišna vrednost 61 milijarda juana (7,8 milijardi evra). Struktura kineske industrije robotike oslanja se na kompletne lance snabdevanja i veliku domaću potrošnju. Više od 90 odsto ključnih komponenti za humanoidne robote proizvedeno je u Kini, što omogućava veću kontrolu troškova i fleksibilnost u proizvodnji.

Izvoz kineskih industrijskih robota u prvih šest meseci 2026. godine dostigao je 6,29 milijardi juana (oko 807 miliona evra). Roboti su plasirani na tržišta u 141 zemlji i regionu, što je povećanje izvoza za 359 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Posebno je zabeležen rast izvoza hirurških robota, koji je porastao 3,3 puta.

Značaj za globalnu industriju i inovacije

Brzi razvoj sektora robotike u Kini podstaknut je i napretkom u oblasti veštačke inteligencije. Prema izveštaju kompanije Hugging Face, kineski AI modeli činili su 41 odsto globalnih preuzimanja u prethodnoj godini, prvi put premašivši američke modele. Analitičari očekuju da će Kina do kraja 2026. godine proizvesti više od 100.000 humanoidnih robota, što bi dodatno uticalo na globalnu ponudu i konkurenciju.

Uporedo sa tim, praktična primena humanoidnih robota posebno je izražena u kineskoj industriji električnih automobila, elektronike, skladištenja i logistike. Ovakav rast potvrđuje da Kina preuzima primat na tržištu humanoidnih robota, zahvaljujući kombinaciji domaće inovacije, velikog tržišta i izvoznog potencijala.

Pročitaj još

U Trendu