Connect with us

Domaće

Saobraćajni sektor beleži rast tražnje za dispečerima od 12 do 15 odsto godišnje

Na Saobraćajnom fakultetu upisano 350 studenata, prosečne zarade dispečera kreću se od 800 do 1.400 evra

Published

on

pexels-photo-4267524

Na Saobraćajnom fakultetu upisano 350 studenata, prosečne zarade dispečera kreću se od 800 do 1.400 evra

U sektoru međunarodnog drumskog saobraćaja, tražnja za logističkim stručnjacima beleži godišnji rast od 12 do 15 odsto, navode stručnjaci sa Saobraćajnog fakulteta. Prema dostupnim podacima, u prvu godinu osnovnih studija upisuje se 350 studenata, na master još oko 150, dok doktorske pohađa 20 studenata. Prosečne zarade dispečera kreću se između 800 i 1.400 evra, u zavisnosti od obima posla i broja klijenata.

Dispečeri međunarodnog drumskog saobraćaja odgovorni su za ugovaranje tura, dodelu vozača, usklađivanje ruta, kao i za kompletiranje potrebne dokumentacije i praćenje carinskih procedura. Njihov radni dan formalno traje od osam do 16 časova, ali kamioni su na putu 24 sata, što znači da su često dostupni i van radnog vremena zbog nepredviđenih situacija kao što su zadržavanja na granicama, kvarovi ili kašnjenja.

Student Saobraćajnog fakulteta Mihailo Isailović, koji već tri godine radi kao dispečer u kompaniji TransProm, ističe da je suština njegovog posla organizacija transporta na relaciji Italija-Srbija. Kompanija u kojoj radi raspolaže sa 20 kamiona, koji robu iz Srbije prevoze u Italiju, Nemačku i Holandiju i nazad. On naglašava da je zarada dispečera iznad proseka, ali da posao nosi veliku odgovornost i zahteva stalnu dostupnost, kao i poznavanje stranih jezika.

Prema rečima dekana Saobraćajnog fakulteta, profesora dr Milorada Kilibarde, interesovanje za logistiku poslednjih godina konstantno raste. Osnovne studije u proseku završi polovina upisanih studenata, a master program oko 100 studenata godišnje. Potreba tržišta za kadrovima iz oblasti logistike, transporta i saobraćaja trenutno premašuje ponudu za oko 20 odsto, dok svi diplomirani inženjeri odmah pronalaze zaposlenje.

Kako navodi profesor Kilibarda, od novih stručnjaka očekuje se rad sa softverskim alatima, razumevanje ekonomije, prava i komunikacija, ali i dobro poznavanje stranih jezika. Logističke i transportne kompanije, trgovinski lanci, kao i firme iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija, sve više zapošljavaju ove kadrove radi unapređenja procesa i konkurentnosti na tržištu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Technobank konferencija okupila više od 500 učesnika, naglasak na integraciji bezgotovinskog plaćanja

Više od 500 predstavnika iz bankarskog sektora i industrije bezgotovinskog plaćanja diskutovalo o naprednim rešenjima i rastu digitalnih transakcija u Beogradu

Published

on

By

Više od 500 predstavnika iz bankarskog sektora i industrije bezgotovinskog plaćanja diskutovalo o naprednim rešenjima i rastu digitalnih transakcija u Beogradu

Konferencija Technobank 2026, održana u beogradskom hotelu Kraunplaza, okupila je više od 500 predstavnika bankarskih i finansijskih institucija, kao i svetski poznatih kompanija iz industrije bezgotovinskog plaćanja. Fokus događaja bio je na razvoju savremenih rešenja koja u potpunosti integrišu procese naplate i trgovine, čime bezgotovinsko plaćanje postaje ključni deo svakodnevnih transakcija.

Prema izjavama iznetim na konferenciji, transformacija bezgotovinskih plaćanja proteklih godina odvijala se od odvojenog procesa do potpune integracije u kupovini. Mirko Kiso, rukovodilac poslovne linije u kompaniji Payten, istakao je da su nekada trgovci morali ručno unositi iznose na terminalima, dok sada korisnici često i ne primećuju trenutak plaćanja, zahvaljujući naprednim tehnologijama. Kao primer naveo je iznajmljivanje trotineta, gde se plaćanje obavlja automatski, bez fizičke intervencije korisnika.

Kiso je naglasio da su ključni pokretači ovih promena sve veća povezanost uređaja, razvoj pametnih tehnologija i širenje mobilnih operativnih sistema, što omogućava bržu i dublju integraciju platnih i trgovačkih procesa. On je dodao: „Već sada vidimo rešenja kao što su SoftPOS i Android POS. SoftPOS omogućava prihvat plaćanja direktno na uređajima trgovaca, dok Android POS omogućava instalaciju kasa aplikacija na sam uređaj. Ova rešenja dodatno približavaju i integrišu procese, a bezgotovinska plaćanja, koja su već postala ključna, sada počinju da menjaju trgovačke procese iznutra.“

Dušanka Tišma, menadžer u kompaniji Payten, istakla je da se razvija čitav niz dodatnih mogućnosti, posebno u segmentima kao što su vending industrija, benzinske pumpe, punjači za električna vozila i samouslužni uređaji. „Reč je o uređajima kod kojih je do sada nedostajala opcija bezgotovinskog plaćanja. Sada se to menja i primećuje se rast broja takvih sistema“, naglasila je Tišma.

Ona je dodala da krajnji korisnici već osećaju benefite kroz jednostavnije svakodnevne transakcije, poput plaćanja parkinga ili dopune električnih vozila, što je deo šireg trenda pojednostavljenja plaćanja.

Konferencija Technobank, koja se organizuje od 2001. godine, ostaje centralno mesto okupljanja bankarskog i finansijskog sektora, sa fokusom na inovacije iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija i njihovu primenu na tržištu Balkana.

Pročitaj još

Domaće

Časovničarska radnja Jović beleži dnevni promet od 30 do 50 mušterija

Porodična radnja u Gospodskoj ulici posluje od kraja 19. veka, dok je broj časovničara u Zemunu pao sa deset na četiri

Published

on

By

Porodična radnja u Gospodskoj ulici posluje od kraja 19. veka, dok je broj časovničara u Zemunu pao sa deset na četiri

Časovničarska radnja Jović, koja neprekidno posluje u Gospodskoj ulici od kraja 19. veka, danas beleži dnevni promet od 30 do 50 mušterija, što je značajan pokazatelj opstanka ovog zanata uprkos smanjenju broja časovničarskih radnji u Zemunu. Prema rečima Gordane Jović, u prošlosti je u Zemunu bilo deset sajdžija, dok ih je sada svega dvoje u centru i još dvoje na periferiji.

Porodični posao je nasledila Gordana Jović, koja je pre trideset godina odlučila da se prekvalifikuje iz optičarskog u časovničarski zanat, nakon što je njen otac Srboljub Jović, koji je diplomirao u Vranju, preuzeo radnju od prethodnog vlasnika Miodraga Kostića još šezdesetih godina prošlog veka.

Gordana ističe da su satovi i dalje tražena roba, a mušterije često donose i po pet satova odjednom na popravku ili zamenu narukvica. U radnji prima sve vrste ručnih satova – mehaničke, automatske, na navijanje i baterije, kao i pametne satove. Pored toga, popravlja i zidne satove, ali su takvi zahtevi ređi. Deo materijala za popravke potiče od starih satova, dok se drugi deo nabavlja iz uvoza.

Prema njenim rečima, poznate marke kao što su „Roleks“ i „Omega“ se ređe kvare, ali su popravke jeftinijih satova češće i pristupačne. Gordana navodi i da rad u časovničarskoj radnji podrazumeva sate koncentracije, sedenja i preciznog rada, a ovaj posao za nju predstavlja i vid besplatne terapije.

Iako je era jednokratnih proizvoda dovela do toga da se satovi češće bacaju, Jovićeva radnja i dalje ima pune ruke posla zahvaljujući tome što su se mnoge druge radnje zatvorile. “Svi koji dobro rade, uvek imaju posla”, ističe ona.

Radno vreme u radnji je dvokratno, a Gordana koristi pauze za šetnje kako bi odmorila leđa od dugotrajnog sedenja. Iako nije planirala da se bavi ovim poslom, porodična tradicija i tržišna potražnja održali su časovničarski zanat Jović na tržištu više od jednog veka.

Pročitaj još

Domaće

Prosečna zarada u Srbiji porasla 10,2 odsto, u januaru iznosila 118.429 dinara (1.010 evra)

Medijalna neto plata dostigla 92.671 dinar (790 evra), nominalni rast iznosi 11,6 odsto u odnosu na prošlu godinu

Published

on

By

Medijalna neto plata dostigla 92.671 dinar (790 evra), nominalni rast iznosi 11,6 odsto u odnosu na prošlu godinu

Prosečna neto zarada u Srbiji za januar 2026. godine iznosila je 118.429 dinara (oko 1.010 evra), objavio je Republički zavod za statistiku. Ovaj iznos predstavlja nominalni rast od 10,2 odsto, odnosno 7,6 odsto realnog rasta u poređenju sa januarom prethodne godine. Takođe, prosečna bruto zarada za isti mesec iznosila je 163.385 dinara, što je nominalno povećanje od 10,1 odsto i realno od 7,5 odsto na godišnjem nivou.

U odnosu na decembar 2025. godine, prosečna bruto zarada u januaru bila je nominalno manja za 3,8 odsto, a realno za 4,1 odsto. Prosečna neto zarada zabeležila je nominalni pad od 4,6 odsto, dok je realni pad iznosio 4,9 odsto. Ove razlike su posledica sezonskih povećanja zarada u poslednjem mesecu godine.

Medijalna neto zarada, koja bolje odražava tipičnu zaradu radnika u Srbiji zbog velikih razlika između najviših i ostalih plata, iznosila je u januaru 92.671 dinar (oko 790 evra). Ovaj iznos beleži nominalni rast od 11,6 odsto i realni rast od 9 odsto na godišnjem nivou.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, rast zarada u januaru u odnosu na isti period prošle godine upućuje na nastavak trenda povećanja primanja zaposlenih u Srbiji, dok sezonske oscilacije tokom prelaska iz decembra na januar ostaju prisutne.

Pročitaj još

U Trendu