Domaće

SAD beleže pad S&P 500 od 7 odsto zbog zatvorenog Hormuškog moreuza

Zatvaranje prolaza ugrožava 20 odsto svetskih naftnih isporuka, cena nafte može dostići 200 dolara po barelu

Published

on

pexels-photo-33284879

Zatvaranje prolaza ugrožava 20 odsto svetskih naftnih isporuka, cena nafte može dostići 200 dolara po barelu

Američki predsednik Donald Tramp signalizirao je spremnost da okonča vojne operacije protiv Irana i bez ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza, što je izazvalo snažnu reakciju na finansijskim tržištima. Prema zvaničnim izveštajima, Tramp je poručio saradnicima da bi dugotrajna operacija otvaranja prolaza produžila sukob van njegovog željenog vremenskog okvira od četiri do šest nedelja, fokusirajući se na slabljenje iranske mornarice i raketnog potencijala.

Portparolka Bele kuće Karolin Levit navela je da slobodan prolaz za tankere kroz Hormuški moreuz nije među ključnim ciljevima za kraj američke vojne kampanje. Trampova prva opcija ostaje diplomatsko rešenje uz pregovore sa iranskim vlastima, dok bi druga opcija bila angažovanje saveznika SAD, posebno država Persijskog zaliva i NATO-a, u procesu otvaranja prolaza. Državni sekretar Marko Rubio izjavio je da će Hormuški moreuz „biti otvoren na ovaj ili onaj način”, i to ili dogovorom s Iranom ili intervencijom međunarodne koalicije.

Vojna kampanja SAD za otvaranje prolaza pokrenuta je 19. marta 2026. godine. Od tada je Iran izveo 21 potvrđeni napad na trgovačke brodove, što je dovelo do gotovo potpunog zaustavljanja saobraćaja tankera i ugrozilo oko 20 odsto globalnih dnevnih isporuka nafte. Tramp je na društvenoj mreži Truth Social upozorio da će SAD „u potpunosti” uništiti iranska električna postrojenja, naftne bušotine i ostrvo Karg ukoliko se moreuz ne otvori „odmah”, a novi rok za napade postavljen je za 6. april.

Vest je izazvala mešane reakcije na svetskim berzama. Indeks S&P 500 pao je više od 7 odsto u odnosu na rekordni nivo iz januara, dok je međunarodna agencija za energetiku ovu krizu ocenila kao „najveći poremećaj ponude u istoriji globalnog naftnog tržišta”, sa posledicama koje podsećaju na energetsku krizu 1970-ih: nestašice, valutna nestabilnost, inflaciju i rizik od stagflacije. Analitičari upozoravaju da, ukoliko moreuz ne bude otvoren do sredine aprila, posledice po tržište energenata mogu biti znatno ozbiljnije, a Goldman Sachs razmatra scenario u kome cena nafte raste do 200 dolara po barelu.

Obveznice su pojeftinile, prinosi su porasli, a zlato je tokom marta izgubilo blizu 17 odsto vrednosti, što je najgori mesečni rezultat od oktobra 2008. godine. Iako su najave o mogućem završetku rata bez vojnog otvaranja prolaza unele kratkoročni optimizam, tržišta ostaju nestabilna dok ne dođe do konkretnog diplomatskog rešenja.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

U Trendu

Exit mobile version