Connect with us

Domaće

SAD beleže pad S&P 500 od 7 odsto zbog zatvorenog Hormuškog moreuza

Zatvaranje prolaza ugrožava 20 odsto svetskih naftnih isporuka, cena nafte može dostići 200 dolara po barelu

Published

on

pexels-photo-33284879

Zatvaranje prolaza ugrožava 20 odsto svetskih naftnih isporuka, cena nafte može dostići 200 dolara po barelu

Američki predsednik Donald Tramp signalizirao je spremnost da okonča vojne operacije protiv Irana i bez ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza, što je izazvalo snažnu reakciju na finansijskim tržištima. Prema zvaničnim izveštajima, Tramp je poručio saradnicima da bi dugotrajna operacija otvaranja prolaza produžila sukob van njegovog željenog vremenskog okvira od četiri do šest nedelja, fokusirajući se na slabljenje iranske mornarice i raketnog potencijala.

Portparolka Bele kuće Karolin Levit navela je da slobodan prolaz za tankere kroz Hormuški moreuz nije među ključnim ciljevima za kraj američke vojne kampanje. Trampova prva opcija ostaje diplomatsko rešenje uz pregovore sa iranskim vlastima, dok bi druga opcija bila angažovanje saveznika SAD, posebno država Persijskog zaliva i NATO-a, u procesu otvaranja prolaza. Državni sekretar Marko Rubio izjavio je da će Hormuški moreuz „biti otvoren na ovaj ili onaj način”, i to ili dogovorom s Iranom ili intervencijom međunarodne koalicije.

Vojna kampanja SAD za otvaranje prolaza pokrenuta je 19. marta 2026. godine. Od tada je Iran izveo 21 potvrđeni napad na trgovačke brodove, što je dovelo do gotovo potpunog zaustavljanja saobraćaja tankera i ugrozilo oko 20 odsto globalnih dnevnih isporuka nafte. Tramp je na društvenoj mreži Truth Social upozorio da će SAD „u potpunosti” uništiti iranska električna postrojenja, naftne bušotine i ostrvo Karg ukoliko se moreuz ne otvori „odmah”, a novi rok za napade postavljen je za 6. april.

Vest je izazvala mešane reakcije na svetskim berzama. Indeks S&P 500 pao je više od 7 odsto u odnosu na rekordni nivo iz januara, dok je međunarodna agencija za energetiku ovu krizu ocenila kao „najveći poremećaj ponude u istoriji globalnog naftnog tržišta”, sa posledicama koje podsećaju na energetsku krizu 1970-ih: nestašice, valutna nestabilnost, inflaciju i rizik od stagflacije. Analitičari upozoravaju da, ukoliko moreuz ne bude otvoren do sredine aprila, posledice po tržište energenata mogu biti znatno ozbiljnije, a Goldman Sachs razmatra scenario u kome cena nafte raste do 200 dolara po barelu.

Obveznice su pojeftinile, prinosi su porasli, a zlato je tokom marta izgubilo blizu 17 odsto vrednosti, što je najgori mesečni rezultat od oktobra 2008. godine. Iako su najave o mogućem završetku rata bez vojnog otvaranja prolaza unele kratkoročni optimizam, tržišta ostaju nestabilna dok ne dođe do konkretnog diplomatskog rešenja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa u prvom kvartalu

Proizvodnja dostigla 280.000 tona, ulaganja čine 78 odsto ukupnih investicija kompanije

Published

on

By

Proizvodnja dostigla 280.000 tona, ulaganja čine 78 odsto ukupnih investicija kompanije

Naftna industrija Srbije (NIS) uložila je 4,9 milijardi dinara u segment istraživanja i proizvodnje nafte i gasa tokom prvog kvartala 2026. godine, što predstavlja 78 odsto ukupnih investicija kompanije u tom periodu, saopšteno je iz NIS-a. Ukupna proizvodnja u ovom segmentu iznosila je 280.000 tona, dok je dodatna proizvodnja zahvaljujući realizovanim geološko-tehničkim aktivnostima iznosila 13.500 tona.

Glavne investicije NIS-a u prvom tromesečju 2026. godine bile su usmerene na bušenje razradnih bušotina, izvođenje geološko-tehničkih aktivnosti, infrastrukturne projekte, kao i nabavku opreme i investiciono održavanje. Kompanija je pustila u rad i nove naftne bušotine, pri čemu se posebna pažnja posvećuje održavanju trenutnog nivoa proizvodnje na zrelim naftnim poljima.

Poseban doprinos povećanju proizvodnje donelo je bušenje novih horizontalnih bušotina na naftnom polju Velebit, a iz kompanije najavljuju nastavak razvoja te vrste bušenja i na drugim poljima. U prvom kvartalu ove godine NIS je ukupno proizveo 280.000 uslovnih tona nafte i gasa na svim aktivama.

Direktor direkcije “Proizvodnja” u bloku “Istraživanje i proizvodnja” NIS-a, Predrag Radanović, izjavio je: “Značajnim investicijama u prvom kvartalu, napravili smo važan iskorak u jačanju proizvodnih aktivnosti. Ostajemo fokusirani na efikasno upravljanje resursima, realizaciju geološko-istražnih projekata i primenu savremenih tehnoloških rešenja, kako bismo obezbedili dugoročnu održivost našeg poslovanja. Nastavićemo da ulažemo u projekte koji obezbeđuju veću efikasnost poslovanja.”

NIS je jedina kompanija u Srbiji koja se bavi istraživanjem i proizvodnjom nafte i gasa, a zaštita životne sredine je, kako navode, jedan od prioriteta. Većina naftnih i gasnih polja kompanije nalazi se u Srbiji, dok je u ovoj delatnosti prisutna i u Rumuniji i Bosni i Hercegovini. Najstarija inostrana koncesija NIS-a je u Angoli, gde proizvodnja traje od 1985. godine.

Pročitaj još

Domaće

Nemačke kompanije zapošljavaju 80.000 u Srbiji, ali smanjuju planove za rast

Bilateralna trgovina premašila 10 milijardi evra, 28% firmi planira povećanje zaposlenih u 2026. godini

Published

on

By

Bilateralna trgovina premašila 10 milijardi evra, 28% firmi planira povećanje zaposlenih u 2026. godini

Nemačke kompanije posluju pozitivno u Srbiji i zapošljavaju oko 80.000 radnika, navela je Nemačko-srpska privredna komora (AHK). U Srbiji trenutno posluje više od 900 kompanija sa nemačkim kapitalom, a bilateralna trgovina između dve zemlje prošle godine premašila je iznos od 10 milijardi evra. Srbija je u tom periodu više izvozila u Nemačku nego što je uvozila iz te zemlje.

Ipak, rezultati istraživanja pokazuju i određene izazove. Ove godine 22% anketiranih nemačkih firmi očekuje slabije poslovanje u odnosu na prošlu godinu, dok je 2025. taj procenat bio 18%. Broj kompanija koje očekuju poboljšanje poslovanja smanjen je sa 40% na 37%. Kada je reč o prometu, 35% kompanija očekuje rast, 21% pad, dok 44% smatra da će promet ostati na istom nivou.

Pad optimizma odražava se i na planove o zapošljavanju: u 2026. godini samo 28% nemačkih firmi planira povećanje broja zaposlenih, što je pad u odnosu na 31% iz 2025. godine. Istovremeno, povećava se procenat firmi koje planiraju smanjenje broja radnika – sa 16% u 2025. na 20% u 2026. godini. Zarade u nemačkim firmama su za 30% veće od proseka u Srbiji, pa bi smanjenje zapošljavanja moglo uticati na standard dela stanovništva.

Geopolitička situacija i lokalni izazovi, poput uvođenja Sistema ulaska/izlaska iz Evropske unije (EES), utiču na poslovanje kompanija. Zbog EES-a, AHK je kontaktirala Evropsku komisiju u pokušaju da pronađe privremeno rešenje za izvoznike iz Srbije. Hrvatska je predložila izdavanje viza za profesionalne vozače, ali nemački investitori smatraju da to nije dovoljno dok se rešenje ne primeni u svim državama EU. Ambasador Nemačke u Srbiji Anke Konrad istakla je da su pregovori o trajnom rešenju u toku, ali da je situacija složena.

Prema Filipa Simoviću, predsedniku Upravnog odbora AHK, nemački investitori u Srbiji suočavaju se sa izazovima kao što su korupcija, kriminal, sporo pristupanje EU, politička nestabilnost, netransparentnost javnih nabavki, pravna nesigurnost i otežan pristup EU finansiranju. Ipak, Srbija se i dalje izdvaja po kvalitetu komunikacione infrastrukture, stabilnom snabdevanju energijom, digitalizaciji administracije, kvalitetu lokalnih dobavljača i uslovima za istraživanje i razvoj.

Zabrinjava podatak da bi u 2026. godini 77% anketiranih nemačkih kompanija ponovo izabralo Srbiju kao destinaciju za investiranje, dok je prošle godine taj procenat iznosio 88%. Udeo firmi kojima je važno približavanje Srbije Evropskoj uniji iznosi 92%, što ukazuje na značaj evropskih integracija za nemačke investitore u zemlji.

Pročitaj još

Domaće

Sektor informacionih tehnologija otvara kancelariju za bezbednost, nadzor kreće od leta

Kancelarija za informacionu bezbednost počinje sa radom 1. januara, tehnički nadzor već od leta u kritičnim institucijama

Published

on

By

Kancelarija za informacionu bezbednost počinje sa radom 1. januara, tehnički nadzor već od leta u kritičnim institucijama

Kancelarija za IT i eUpravu najavila je da od 1. januara počinje sa radom Kancelarija za informacionu bezbednost u Srbiji, a prema rečima direktora Mihaila Jovanovića, već je formirano posebno odeljenje koje će biti temelj buduće kancelarije. Tehnički i stručni nadzor u institucijama koje su Zakonom o informacionoj bezbednosti definisane kao kritična infrastruktura počeće još tokom leta.

Na konferenciji ‘Trendovi u sajber bezbednosti – Inovacije i zaštita finansijskih sistema u digitalnom dobu’ u Kući eUprave, Jovanović je istakao da je ovaj događaj prvi specijalizovani u okviru inicijative ‘Trendovi’. On je naglasio da bankarstvo danas, za razliku od ranije, suočava sa digitalnim pretnjama – napadači su često fizički udaljeni, koriste fišing, dipfejk tehnologije i različite digitalne prevare umesto tradicionalnih metoda.

Jovanović je ocenio da savremeni sajber kriminal više nije pojedinačan incident i da sajber bezbednost ne može biti samo IT pitanje. ‘Što su finansijske usluge modernije, brže i dostupnije, to je veći izazov njihove zaštite. Zato je važno da se digitalna transformacija finansijskog sektora paralelno razvija sa jačanjem informacione bezbednosti, upravljanja rizicima i operativne otpornosti’, rekao je Jovanović.

On je naglasio da nijedna institucija, banka ili kompanija ne može samostalno da odgovori na složenost aktuelnih pretnji. ‘Borba protiv digitalnih prevara i sajber kriminala zahteva blisku saradnju javnog i privatnog sektora, finansijskih institucija, regulatora, tehnoloških kompanija, akademske zajednice i nadležnih ministarstava. Kancelarija za IT i eUpravu želi da bude aktivan partner u ovom procesu. Naš cilj nije samo razvoj elektronskih usluga, već izgradnja bezbednog, pouzdanog i otpornog digitalnog okruženja u kojem građani imaju poverenje u sisteme koje koriste svaki dan’, istakao je Jovanović.

Konferenciju su organizovali Cyber District, HUB201 i Udruženje banaka Srbije.

Pročitaj još

U Trendu