Connect with us

Domaće

Riksbanka preporučila keš u iznosu od 1.000 do 5.000 kruna zbog moguće krize

Narodna banka Srbije navodi da je bankarski sistem stabilan, a kartična plaćanja porasla gotovo 20 odsto u poslednjoj godini

Published

on

g6c1cb951e1101a05fdec8ee8d57e2dc8871c470fb3908ef7c2805bcae5f6179686f2080712f61a2b98fdb946010918bba4fe3f4d063b3b1d235dde121fe3a88c_1280

Narodna banka Srbije navodi da je bankarski sistem stabilan, a kartična plaćanja porasla gotovo 20 odsto u poslednjoj godini

Švedska centralna banka Riksbanka savetovala je građanima da u svojim domovima drže između 1.000 i 5.000 kruna gotovine, ističući da keš i dalje ima ključnu ulogu u zaštiti od potencijalnih kriza, ratova, hakerskih napada ili nestanka struje. Pored Švedske, još pet zemalja Evropske unije usvojilo je zakonska rešenja kojima se gotovina štiti i garantuje kao ustavno pravo, čime se ponovo otvara pitanje značaja keša u savremenim ekonomijama.

U Srbiji, prema podacima Narodne banke Srbije, ne postoje posebne preporuke građanima o držanju gotovine u kući, jer je bankarski sistem stabilan i likvidan, a gotovina dostupna preko široke mreže banaka i bankomata. NBS navodi da kontinuirano prati stabilnost finansijskog sistema i obezbeđuje nesmetano funkcionisanje platnog prometa, uključujući i krizne situacije.

Upotreba platnih kartica u Srbiji beleži snažan i kontinuiran rast – u poslednjih pet godina broj kartičnih plaćanja više je nego udvostručen, dok je u poslednjoj godini zabeležen rast od gotovo 20 odsto. Domaći platni sistem IPS NBS omogućava instant transfere i plaćanja 24 sata dnevno, sedam dana u nedelji, tokom cele godine, u roku od svega nekoliko sekundi. Dodatno, Dina platna kartica predstavlja domaći sistem plaćanja i dodatnu sigurnost u slučaju poremećaja globalnih kartičnih mreža.

S druge strane, profesor je ukazao na globalni trend dedolarizacije, ističući da centralne banke širom sveta smanjuju učešće dolara u rezervama i razvijaju alternativne platforme za plaćanje, kao što su blockchain tehnologije i digitalne valute centralnih banaka, koje razvijaju zemlje poput Kine, UAE i Saudijske Arabije.

Iako se bezgotovinsko plaćanje ubrzano širi, Narodna banka Srbije naglašava da gotovina i dalje ima važnu ulogu u finansijskoj sigurnosti građana. Građanima se prepušta da u skladu sa svojim potrebama odluče o količini keša za svakodnevne troškove, dok je najvažniji cilj očuvanje stabilnosti finansijskog sistema i poverenja u sve oblike plaćanja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Javni dug evrozone porastao na 87,8 odsto BDP-a, deficit smanjen na 2,9 odsto

Javni dug Evropske unije dostigao 81,7 odsto BDP-a, dok je budžetski deficit u evrozoni pao sa tri na 2,9 odsto

Published

on

By

Javni dug Evropske unije dostigao 81,7 odsto BDP-a, dok je budžetski deficit u evrozoni pao sa tri na 2,9 odsto

Prema poslednjim podacima Evrostata, javni dug evrozone povećan je sa 87 odsto na 87,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) tokom prošle godine, dok je budžetski deficit smanjen na 2,9 odsto BDP-a, sa nivoa od tri odsto iz 2024. godine. Na nivou Evropske unije, javni dug porastao je sa 80,7 odsto na 81,7 odsto BDP-a, dok je budžetski deficit ostao nepromenjen na 3,1 odsto.

Većina članica Evropske unije beleži budžetski manjak, dok su Kipar, Danska, Irska, Grčka i Portugalija prijavili suficite. Najveći budžetski deficit u 2025. godini imale su Rumunija sa 7,9 odsto BDP-a, Poljska sa 7,3 odsto, Belgija sa 5,2 odsto i Francuska sa 5,1 odsto. Ukupno 11 država prijavilo je deficit od najmanje tri odsto BDP-a.

Najniži odnos javnog duga i BDP-a zabeležen je u Estoniji (24,1 odsto), Luksemburgu (26,5 odsto), Danskoj (27,9 odsto), Bugarskoj (29,9 odsto), Irskoj (32,9 odsto), Švedskoj (35,1 odsto) i Litvaniji (39,5 odsto). Dvanaest članica Evropske unije prijavilo je da je njihov javni dug premašio 60 odsto BDP-a tokom 2025. godine.

Najviši javni dug u odnosu na BDP beleže Grčka (146,1 odsto), Italija (137,1 odsto), Francuska (115,6 odsto), Belgija (107,9 odsto) i Španija (100,7 odsto), navodi se u izveštaju Evrostata.

Pročitaj još

Domaće

Mađarska smanjila udeo stranih investicija sa 76 na 60 odsto BDP-a od 2009. do 2022.

Javni dug pao sa 80 na 65 odsto BDP-a, dok su državne subvencije za energente dostigle 2,6 milijardi evra 2022.

Published

on

By

Javni dug pao sa 80 na 65 odsto BDP-a, dok su državne subvencije za energente dostigle 2,6 milijardi evra 2022.

Mađarska, pod vođstvom stranke Fides i Viktora Orbana, sprovela je između 2010. i 2022. godine ekonomske reforme koje su dovele do pada udela stranih direktnih investicija u BDP-u sa 76 odsto u 2009. na 60 odsto u 2022. godini. Vlada je povećala podršku domaćim preduzećima na 1,3 milijarde dolara, dok je njihov udeo u raspodeli državnih sredstava povećan desetostruko, posebno u sektorima medija, bankarstva i energetike.

U istom periodu, mađarski automobilski sektor, zahvaljujući nemačkim kompanijama Audi, Mercedes i BMV, zabeležio je rast proizvodnje od 165 odsto između 2010. i 2019. godine, čineći oko 25 odsto ukupnog izvoza zemlje. Nakon stabilizacije ekonomske situacije posle 2012. godine, privreda je rasla prosečno 2,7 odsto godišnje, dok je javni dug smanjen sa oko 80 na 65 odsto BDP-a, a budžetski deficit bio je 2,6 odsto BDP-a. Priliv sredstava iz Evropske unije u periodu 2014–2020. iznosio je 22,5 milijardi evra.

Međutim, dolaskom pandemije korona virusa 2020. privredni rast pao je za 4,3 odsto, budžetski deficit premašio je 7 odsto BDP-a, a javni dug se vratio na skoro 80 odsto BDP-a. Cene struje i gasa za domaćinstva bile su niže za 60, odnosno 75 odsto u odnosu na prosek EU neposredno pre izbijanja rata u Ukrajini, zahvaljujući državnim subvencijama od 1,17 milijardi evra godišnje, koje su 2022. godine porasle na 2,6 milijardi evra.

Osnovna kamatna stopa Narodne banke Mađarske povećana je sa 5,4 odsto u aprilu 2022. na 13 odsto u julu iste godine, a do kraja 2024. pala je na 6,5 odsto, ostajući među najvišima u EU. Depresijacija forinte dodatno je povećala troškove uvoza, posebno energenata, i pojačala inflatorne pritiske, dok je centralna banka održavala restriktivnu monetarnu politiku.

Prema ekonomskim analizama, ekonomska politika Fidesa bila je zasnovana na smanjenju zavisnosti od stranog kapitala i jačanju nacionalnog kapitala, ali su krizni šokovi nakon 2020. godine značajno narušili prethodno postignutu stabilnost.

Pročitaj još

Domaće

dm organizuje beauty događaj 9. maja u hali 4 Beogradskog sajma bez nametnutih pravila

Ulaznice u prodaji od 23. aprila u 12 časova, masterclass program uključuje savete o nezi kože, šminki i fotografiji

Published

on

By

Ulaznice u prodaji od 23. aprila u 12 časova, masterclass program uključuje savete o nezi kože, šminki i fotografiji

Kompanija dm najavila je održavanje događaja Find your Beauty 9. maja od 12 časova u Hali 4 Beogradskog sajma, sa ciljem da pruži posetiocima priliku za lični razvoj i upoznavanje sa beauty industrijom, bez nametnutih pravila. Tokom celodnevnog programa, posetioci će moći da učestvuju u radionicama, aktivacijama i susretima sa poznatim brendovima, kao i da dobiju konkretne savete o nezi i isprobaju proizvode prilagođene svakodnevnim rutinama. Prodaja karata počinje 23. aprila u 12 časova, pa se savetuje da se ulaznice obezbede na vreme.

Poseban deo programa čine masterclassovi koji iz različitih uglova nude praktične uvide i znanja. Luka Stojanović će govoriti na temu videa i fotografije, dr Barbara Luna će izneti ključne savete o nezi kože i značaju SPF zaštite, dok će Brana Kostić obraditi temu šminke kao ličnog izraza i isticanja identiteta. Svi susreti su osmišljeni kao prilika da posetioci istraže različite pristupe i pronađu inspiraciju za svoj stil i svakodnevne potrebe.

Događaj Find your Beauty by dm naglašava lični pristup lepoti, bez nametanja standarda, i podseća na važnost novih rutina, saveta i trenutaka za lično zadovoljstvo. Iz kompanije dm poručuju da je događaj namenjen svima koji žele da se osećaju dobro u svojoj koži i ističu: „Tvoj trenutak da zablistaš je sada!“. Vidimo se 9. maja u Hali 4 Beogradskog sajma.

Pročitaj još

U Trendu