Connect with us

Domaće

Rajfajzen nudi 23,05 evra po akciji za preuzimanje Addiko banke

Ponuda uključuje premiju od 20 odsto u odnosu na procenjenu vrednost kapitala, prag prihvatanja iznad 75 odsto

Published

on

pexels-photo-27425624

Ponuda uključuje premiju od 20 odsto u odnosu na procenjenu vrednost kapitala, prag prihvatanja iznad 75 odsto

Rajfajzen grupacija (Raiffeisen Bank International AG – RBI) objavila je nameru za preuzimanje svih izdatih i neizmirenih akcija Addiko Bank AG koje Addiko banka ne poseduje, uz ponuđenu cenu od 23,05 evra po akciji. Ova gotovinska ponuda uključuje i dividendu za 2025. godinu i odgovara prosečnoj ponderisanoj ceni akcije u poslednjih šest meseci zaključno sa 7. aprilom 2026. godine. Cena predstavlja premiju od oko 20 odsto u odnosu na procenjenu intrinzičnu vrednost kapitala iz izveštaja kompanije Ernst & Young.

Planirana javna ponuda biće uslovljena minimalnim pragom prihvatanja većim od 75 odsto svih akcija Addiko banke, a neće predstavljati ponudu za povlačenje sa berze prema austrijskom zakonu. Završetak ponude zavisi od regulatornih i antimonopolskih odobrenja, kao i drugih uslova. Nakon odobrenja austrijske komisije za preuzimanje, period prihvatanja trajaće 10 nedelja.

RBI planira sklapanje ugovora sa Alta Group d.o.o., akcionarom Addiko banke, koji uključuje prodaju određenih podružnica: Addiko Bank a.d. Beograd, Addiko Bank d.d. Sarajevo, Addiko Bank d.d. Banja Luka i Addiko Bank A.D. Podgorica. Cena prodaje biće najmanje na nivou fer tržišne vrednosti, uz standardne regulatorne uslove. Istovremeno, Rajfajzen će zadržati Addiko Bank d.d. Zagreb, Addiko d.d. Ljubljana i matičnu banku u Austriji.

Ovim potezom Rajfajzen namerava da ojača svoju poziciju na hrvatskom tržištu, gde bi postao četvrta najveća banka po ukupnoj imovini, i ponovo uđe na tržište Slovenije. Prema procenama, uspešno preuzimanje imaće početni negativan uticaj na kapital (CET1) od oko 45 baznih poena, dok bi nakon prodaje podružnica ukupan efekat iznosio oko minus 10 baznih poena. Očekuje se da preuzimanje bude završeno u četvrtom kvartalu 2026. godine, a izdvajanje podružnica u drugoj polovini 2027. godine.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Kinesko tržište automobila beleži pad prodaje od 15,2 odsto, ukupno 1,67 miliona vozila u martu

Prodaja benzinskih modela smanjena za 15,7 odsto, električna vozila i hibridi ostvarili veći udeo prošlog meseca

Published

on

By

Prodaja benzinskih modela smanjena za 15,7 odsto, električna vozila i hibridi ostvarili veći udeo prošlog meseca

Prodaja putničkih automobila u Kini opala je šesti mesec zaredom, a u martu je zabeležen pad od 15,2 odsto u odnosu na mart prethodne godine, saopštilo je Kinesko udruženje proizvođača putničkih automobila. Prošlog meseca ukupno je prodato 1,67 miliona vozila, dok je prodaja automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem smanjena za 15,7 odsto na godišnjem nivou.

Ovi rezultati su lošiji u poređenju sa padom od 13,4 odsto zabeleženim u prva dva meseca ove godine, iako su kineske vlasti preduzele mere kako bi ublažile posledice rasta cena nafte i ograničile poskupljenje goriva na domaćem tržištu. Pad prodaje najviše je izazvan višim cenama goriva, što je direktno uticalo na smanjenje potražnje za benzinskim modelima.

Prodaja električnih vozila i hibrida, s druge strane, ostvarila je veći udeo na tržištu tokom marta, dok su podsticaji za ovu vrstu vozila ostali smanjeni u uslovima usporenog ekonomskog oporavka Kine. Prema izveštaju, električni i hibridni modeli prošlog meseca su prvi put nadmašili prodaju tradicionalnih benzinskih automobila.

Prema navodima udruženja, “prodaja je pala za 15,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine, na 1,67 miliona vozila prošlog meseca”. Ističe se i da je pad prodaje automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem iznosio 15,7 odsto, što je više u odnosu na prethodna dva meseca.

Kinesko tržište automobila suočava se sa izazovima usled promena cena energenata i smanjenja državnih podsticaja za električna vozila, što utiče na ukupnu dinamiku prodaje u ovom sektoru.

Pročitaj još

Domaće

Cena nafte porasla na 96,83 dolara, fjučersi skočili 2,08 odsto nakon slabljenja primirja

Fjučersi za američku sirovu naftu poskupeli 2,86 odsto na 97,27 dolara, pad cene od 15% bio kratkotrajan

Published

on

By

Fjučersi za američku sirovu naftu poskupeli 2,86 odsto na 97,27 dolara, pad cene od 15% bio kratkotrajan

Nafta je ponovo poskupela na svetskim berzama nakon što je primirje između Irana i SAD, koje je stupilo na snagu juče i trebalo da traje dve nedelje, već prvog dana ozbiljno dovedeno u pitanje. Tržišta su u početku reagovala padom, pa je cena nafte za samo jedan dan pala za 15 odsto, dok je cena gasa u Evropi smanjena za 20 odsto. Međutim, ovaj trend nije dugo trajao: danas su fjučersi za Brent naftu sa isporukom u junu skočili za 2,08 odsto na 96,83 dolara, dok su fjučersi za američku sirovu naftu za maj poskupeli za 2,86 odsto na 97,27 dolara.

Rast cena nafte rezultat je više faktora, od kojih je ključni nastavak izraelskih napada na Liban, iako je Izrael američki saveznik i tvrdi da se primirje ne odnosi na njega. Liban je poslednjih dana pretrpeo najteže gubitke u sukobu, sa brojem stradalih koji je dostigao 1.500. Zvanični Teheran je više puta upozoravao da neće tolerisati takvo ponašanje i kao odgovor na izraelsko bombardovanje ponovo je ograničio prolaz kroz Ormuski moreuz, kroz koji prolazi petina svetske nafte. To je dodatno pojačalo rast cena nafte. Iran je čak nagovestio mogućnost postavljanja morskih mina u moreuzu, ali ova informacija zvanično nije potvrđena. Nakon što su iscrpljene sve argumentacije oko Ormuskog moreuza, Iran je zapretio jačim odgovorom agresoru, što bi značilo i moguće kršenje primirja.

Dogovorom je predviđeno da iranska vojska kontroliše prolaz kroz moreuz, ali američke snage se nisu povukle, a prema izjavama Donalda Trampa, to se neće dogoditi dok Iran ne ispuni sve obaveze iz sporazuma o prekidu vatre. Iako je primirje zvanično na snazi, glavni akteri nastavljaju aktivnosti kao da nije.

Prema ekonomskim analizama, trenutna nestabilnost na Bliskom istoku i neizvesnost oko prolaza kroz Ormuski moreuz direktno utiču na volatilnost i rast cena energenata na globalnom tržištu.

Pročitaj još

Domaće

APR realizovao 301 milijardu dinara podsticaja u 2025. godini, najveći deo bespovratno

Bespovratna sredstva čine 284,1 milijardu dinara, a najviše novca usmereno u poljoprivredu i obrazovanje

Published

on

By

Bespovratna sredstva čine 284,1 milijardu dinara, a najviše novca usmereno u poljoprivredu i obrazovanje

Agencija za privredne registre (APR) objavila je da su tokom 2025. godine realizovana podsticajna sredstva u ukupnom iznosu od 301 milijarde dinara (oko 2,57 milijardi evra), prema Mapi Registra mera i podsticaja regionalnog razvoja. Na bespovratna sredstva otpada 284,1 milijarda dinara, odnosno 94,4 odsto ukupnih podsticaja, dok je za bespovratne subvencije izdvojeno 141,8 milijardi dinara.

Prema nameni ulaganja, 89,5 odsto ukupno realizovanih podsticaja (269,3 milijarde dinara) usmereno je na ključne oblasti razvoja. Najveći iznos izdvaja se za poljoprivredu sa 91,3 milijarde dinara, zatim za obrazovanje, nauku, kulturu i sport sa 64,5 milijardi dinara, proizvodnju sa 34,1 milijarde dinara i saobraćajnu infrastrukturu sa 32,3 milijarde dinara. Naučno-istraživački rad i razvoj finansiran je sa 28,5 milijardi dinara, a za zaštitu životne sredine i energetsku infrastrukturu opredeljeno je po 9,3 milijarde dinara.

Podaci pokazuju da su privredna društva i preduzetnici dobili 89,9 milijardi dinara, što čini 29,9 odsto ukupnog iznosa podsticaja, dok su poljoprivredna gazdinstva ostvarila podršku od 89,2 milijarde dinara ili 29,6 odsto. Institucije u oblasti obrazovanja i nauke usmerene su na sredstva od 72,7 milijardi dinara (24,2 odsto), a jedinice lokalne samouprave na 29,1 milijardu dinara (9,7 odsto).

APR je naveo da Mapa RegMPRR omogućava detaljan uvid u ekonomsko stanje i razvojne potencijale zemlje na godišnjem nivou, sa podacima prikazanim po teritorijalnim nivoima – na nivou Republike Srbije, regiona, oblasti i opština. Korisnicima su na raspolaganju i informacije o demografskoj i ekonomskoj strukturi, uključujući podatke o zaposlenosti, prosečnoj zaradi i BDP-u, dostupne bez naknade na srpskom i engleskom jeziku.

Kako je istaknuto, cilj ovih aktivnosti je smanjenje regionalnih razlika, unapređenje konkurentnosti i jačanje lokalne ekonomije kroz transparentan prikaz ulaganja države i njenih institucija.

Pročitaj još

U Trendu