Connect with us

Domaće

Rajfajzen nudi 23,05 evra po akciji za preuzimanje Addiko banke

Ponuda uključuje premiju od 20 odsto u odnosu na procenjenu vrednost kapitala, prag prihvatanja iznad 75 odsto

Published

on

pexels-photo-27425624

Ponuda uključuje premiju od 20 odsto u odnosu na procenjenu vrednost kapitala, prag prihvatanja iznad 75 odsto

Rajfajzen grupacija (Raiffeisen Bank International AG – RBI) objavila je nameru za preuzimanje svih izdatih i neizmirenih akcija Addiko Bank AG koje Addiko banka ne poseduje, uz ponuđenu cenu od 23,05 evra po akciji. Ova gotovinska ponuda uključuje i dividendu za 2025. godinu i odgovara prosečnoj ponderisanoj ceni akcije u poslednjih šest meseci zaključno sa 7. aprilom 2026. godine. Cena predstavlja premiju od oko 20 odsto u odnosu na procenjenu intrinzičnu vrednost kapitala iz izveštaja kompanije Ernst & Young.

Planirana javna ponuda biće uslovljena minimalnim pragom prihvatanja većim od 75 odsto svih akcija Addiko banke, a neće predstavljati ponudu za povlačenje sa berze prema austrijskom zakonu. Završetak ponude zavisi od regulatornih i antimonopolskih odobrenja, kao i drugih uslova. Nakon odobrenja austrijske komisije za preuzimanje, period prihvatanja trajaće 10 nedelja.

RBI planira sklapanje ugovora sa Alta Group d.o.o., akcionarom Addiko banke, koji uključuje prodaju određenih podružnica: Addiko Bank a.d. Beograd, Addiko Bank d.d. Sarajevo, Addiko Bank d.d. Banja Luka i Addiko Bank A.D. Podgorica. Cena prodaje biće najmanje na nivou fer tržišne vrednosti, uz standardne regulatorne uslove. Istovremeno, Rajfajzen će zadržati Addiko Bank d.d. Zagreb, Addiko d.d. Ljubljana i matičnu banku u Austriji.

Ovim potezom Rajfajzen namerava da ojača svoju poziciju na hrvatskom tržištu, gde bi postao četvrta najveća banka po ukupnoj imovini, i ponovo uđe na tržište Slovenije. Prema procenama, uspešno preuzimanje imaće početni negativan uticaj na kapital (CET1) od oko 45 baznih poena, dok bi nakon prodaje podružnica ukupan efekat iznosio oko minus 10 baznih poena. Očekuje se da preuzimanje bude završeno u četvrtom kvartalu 2026. godine, a izdvajanje podružnica u drugoj polovini 2027. godine.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Srbija i Severna Makedonija bez tužilaca za vezu, prekid saradnje sa Eurojustom od 1. marta 2026.

Gubitak tužilaca za vezu u Srbiji i Severnoj Makedoniji mogao bi usporiti borbu protiv organizovanog kriminala u regionu Balkana

Published

on

By

Gubitak tužilaca za vezu u Srbiji i Severnoj Makedoniji mogao bi usporiti borbu protiv organizovanog kriminala u regionu Balkana

Srbija i Severna Makedonija od 1. marta 2026. godine više nemaju tužioce za vezu sa evropskom agencijom Eurojust, što može negativno uticati na efikasnost zajedničke borbe protiv organizovanog kriminala na Zapadnom Balkanu. Obe zemlje se nalaze u jednom od glavnih čvorišta organizovanog kriminala u Evropi, a saradnja sa Eurojustom do sada je omogućila hapšenja i zaplene u desetinama, ponekad i stotinama slučajeva godišnje.

Srbija je 2019. godine potpisala sporazum o saradnji sa Eurojustom, a zahvaljujući toj saradnji 2022. godine uhapšen je Darko Šarić. U februaru 2023. godine zajedničkim akcijama u Srbiji i Severnoj Makedoniji uhapšeno je 12 osoba i zaplenjeno više od 680.000 falsifikovanih evra. U maju iste godine, srpsko pravosuđe je uz podršku Eurojusta uhapsilo pet osumnjičenih povezanih sa pošiljkama droge od najmanje 1,6 tona.

Za efikasnu saradnju sa Eurojustom neophodno je da svaka zemlja ima imenovanog tužioca za vezu. U Srbiji je mandat dosadašnje tužiteljke Gordane Janićijević istekao početkom 2026. godine, nije joj produžen niti je imenovana nova osoba, zbog čega je kancelarija Srbije u Hagu zatvorena 1. marta 2026. Visoki savet tužilaštva nije obezbedio potrebnu dvotrećinsku većinu za imenovanje nove osobe, a od 11 članova ovog tela, pet nije iz tužilačke struke, što dodatno komplikuje proces zbog političkih uticaja na imenovanja.

U Severnoj Makedoniji, tužiteljka za vezu podnela je ostavku pošto je uklonjena iz dva visoko profilisana slučaja vezana za navodno nezakonito finansiranje vladajuće stranke VMRO-DPMNE. Ona je svoju smenu opisala kao rezultat političkih pritisaka i višemesečnih javnih napada, a nakon toga nije imenovan novi tužilac.

Prekid ili slabljenje veza sa Eurojustom može usporiti i otežati reakciju pravosudnih organa u borbi protiv organizovanog kriminala, što kriminalnim grupama ostavlja više prostora za delovanje preko granica. Ova situacija otvara pitanje nezavisnosti institucija i otpornosti pravosudnih sistema Srbije i Severne Makedonije na političke uticaje, dok region i dalje ostaje žarište organizovanog kriminala u Evropi.

Pročitaj još

Domaće

Nemački izvoz porastao 3,6 odsto, dostigao 135,2 milijarde evra u februaru

Isporuke u zemlje EU povećane 5,8 odsto, izvoz u Rusiju skočio 26,9 odsto prema podacima Saveznog zavoda za statistiku

Published

on

By

Isporuke u zemlje EU povećane 5,8 odsto, izvoz u Rusiju skočio 26,9 odsto prema podacima Saveznog zavoda za statistiku

Izvoz iz Nemačke, najvećeg privrednog partnera Srbije, zabeležio je rast od 3,6 odsto na mesečnom nivou u februaru, dostigavši trogodišnji maksimum od 135,2 milijarde evra, objavio je Savezni zavod za statistiku (Destatis). Ovaj rezultat usledio je nakon pada izvoza od 1,5 odsto u januaru i značajno je prevazišao tržišna očekivanja koja su predviđala rast od 1 odsto.

Prema istim podacima, izvoz u zemlje članice Evropske unije povećan je za 5,8 odsto. Izvoz u Evrozonu porastao je 5,2 odsto, dok je u zemlje van Evrozone zabeležen još veći rast od 7,4 odsto. Kada je reč o trećim zemljama, nemačke isporuke su porasle za 0,8 odsto, pri čemu su isporuke u Veliku Britaniju porasle 4,1 odsto, a izvoz u Rusiju čak 26,9 odsto.

Suprotno tome, izvoz u Sjedinjene Američke Države, koje predstavljaju najveće nemačko izvozno tržište, smanjen je za 7,5 odsto, dok je izvoz u Kinu opao za 2,5 odsto.

U prva dva meseca 2026. godine, ukupne isporuke nemačke robe inostranstvu porasle su za 1,6 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine i iznosile su 265,8 milijardi evra.

Prema ekonomskim analizama, rast izvoza ukazuje na delimičan oporavak nemačke privrede, uz različite trendove na pojedinim izvoznim tržištima.

Pročitaj još

Domaće

Narodna banka Srbije zadržala referentnu kamatnu stopu na 5,75 odsto

Depozitna kamatna stopa ostaje 4,5 odsto, a kreditne olakšice na nivou od 7,0 odsto

Published

on

By

Depozitna kamatna stopa ostaje 4,5 odsto, a kreditne olakšice na nivou od 7,0 odsto

Izvršni odbor Narodne banke Srbije na današnjoj sednici odlučio je da referentna kamatna stopa ostane nepromenjena na nivou od 5,75 odsto, saopštila je centralna banka. Istovremeno, kamatne stope na depozitne i kreditne olakšice zadržane su na 4,5 odsto, odnosno 7,0 odsto.

Pri donošenju odluke, Izvršni odbor NBS posebno je uzeo u obzir ostvareno i očekivano kretanje inflacije u narednom periodu, kao i rizike iz međunarodnog okruženja koji mogu uticati na inflatorna kretanja. Prema podacima NBS, međugodišnja inflacija je početkom godine nastavila da se kreće ispod centralne vrednosti cilja od 3,5 odsto, a u februaru je iznosila 2,5 odsto.

Cene hrane i bezalkoholnih pića nastavile su međugodišnji pad od 0,7 odsto u februaru, što je posledica primene Uredbe o posebnim uslovima za obavljanje trgovine, kojom su od septembra prošle do marta tekuće godine bile ograničene trgovinske marže u veletrgovini i maloprodaji. Iz NBS navode da se prema februarskoj projekciji očekuje da će sistemski zakoni koji sprečavaju nepoštene trgovačke prakse doprineti tome da trgovačke marže ne porastu na nivo pre donošenja Uredbe, ali da će zbog niske baze iz prošle godine inflacija od septembra ove godine biti oko 4 odsto.

Na globalnom nivou, dodatno zaoštravanje geopolitičkih tenzija i sukobi na Bliskom istoku doveli su do značajnog rasta svetske cene nafte u prethodnih mesec i po dana, što se odrazilo i na cene drugih energenata. Kako je Srbija neto uvoznik energenata, rast svetskih cena nafte utiče i na povećanje cena naftnih derivata na domaćem tržištu. Efekti na ukupnu inflaciju zavisiće od trajanja i intenziteta sukoba, dok aktuelna globalna dešavanja mogu nepovoljno uticati i na cene kontejnerskog transporta, mineralnih đubriva, lance snabdevanja, kao i na investiciono i potrošačko poverenje.

U pogledu monetarnih politika vodećih centralnih banaka, NBS navodi da je sukob na Bliskom istoku povećao neizvesnost u vezi sa inflacijom i ekonomskom aktivnošću u Americi i Evropi i otežao procenu budućih odluka FED-a i Evropske centralne banke. Narodna banka Srbije najavljuje da će, ukoliko proceni da rast svetske cene nafte ima izraženije sekundarne efekte na ostale cene preko inflacionih očekivanja, reagovati svim raspoloživim instrumentima. Rezultati martovskih anketa pokazuju da su kratkoročna i srednjoročna inflaciona očekivanja finansijskog sektora i dalje oko centralne vrednosti cilja, dok su očekivanja privrede u granicama cilja.

Naredna sednica Izvršnog odbora NBS, na kojoj će se razmatrati ekonomska kretanja i odlučivati o referentnoj kamatnoj stopi, zakazana je za 7. maj 2026. godine.

Pročitaj još

U Trendu