Connect with us

Domaće

Prosečna zarada u Srbiji za jun dostigla 1.026 evra, rast iznad 12 odsto

Neto zarada u Srbiji porasla 12,4 odsto u odnosu na prošlu godinu, dok je medijalna plata 803 evra

Objavljeno pre

,

Prosečna zarada u Srbiji za jun dostigla 1.026 evra, rast iznad 12 odsto Foto Izvor: Pexels / Jakub Zerdzicki

Neto zarada u Srbiji porasla 12,4 odsto u odnosu na prošlu godinu, dok je medijalna plata 803 evra

Republički zavod za statistiku objavio je da je prosečna zarada u Srbiji za jun iznosila 1.026 evra. To je rast od 12,4 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine. Bruto zarada je dostigla 166.123 dinara (oko 1.414 evra), a prosečna neto zarada, odnosno iznos bez poreza i doprinosa, iznosila je 120.401 dinar (1.026 evra).

Prosečna zarada u Srbiji i poređenje sa regionom

Medijalna neto zarada, koja bolje oslikava položaj većine zaposlenih, iznosila je 94.281 dinar (803 evra). U odnosu na jun prošle godine, bruto zarada je nominalno porasla 12,3 odsto, a realno 9,3 odsto. Prosečna neto zarada porasla je nominalno 12,4 odsto, odnosno 9,4 odsto realno. U periodu januar-jun 2026. godine, rast bruto zarada iznosio je 11,3 odsto nominalno, odnosno 8,2 odsto realno. Neto zarada u istom periodu porasla je 11,5 odsto nominalno i 8,4 odsto realno. Osim toga, sličan trend rasta plata beleži se i u regionu, ali sa različitim tempom i realnom kupovnom moći.

Plate u regionu: Hrvatska, Crna Gora, Bugarska i Rumunija

U Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosečna neto zarada za jun bila je 1.555 evra. To je nominalno povećanje od 7,7 odsto i realno 3,1 odsto u odnosu na prošlu godinu. Bruto zarada iznosila je 2.184 evra, dok je medijalna neto plata bila 1.345 evra. U Crnoj Gori je prosečna neto zarada u junu iznosila 1.036 evra, a bruto 1.240 evra. Neto zarada porasla je 2,6 odsto, ali je inflacija od 3,6 odsto uticala da realna kupovna moć ostane gotovo nepromenjena. Bugarska je zabeležila prosečnu bruto zaradu od 1.444 evra u drugom kvartalu, dok je za jun iznosila 1.421 evro. To predstavlja nominalni rast od 9,8 odsto, a realni rast se procenjuje na oko 4 odsto, uz inflaciju od 5,4 odsto. Nacionalni statistički institut Bugarske objavljuje samo bruto iznose, bez zvaničnih neto podataka. Rumunija je imala prosečnu neto zaradu od 5.734 leja (1.090 evra), što je nominalno više za 3,5 odsto. Međutim, zbog visoke inflacije, realna kupovna moć pala je 6,3 odsto, što Rumuniju izdvaja kao jedinu zemlju regiona sa padom realnih zarada u posmatranom periodu.

Uticaj rasta zarada na tržište i privredu

Rast prosečne zarade u Srbiji za jun ukazuje na nastavak pozitivnog trenda, ali i na izazove vezane za inflaciju i kupovnu moć stanovništva. U poređenju sa susednim zemljama, Srbija i dalje ima nižu prosečnu neto zaradu od Hrvatske i Crne Gore, dok je ispred Bugarske po iznosu neto primanja. S druge strane, realni rast zarada u nekim zemljama ograničen je inflatornim pritiscima, što direktno utiče na životni standard. Pored toga, podaci o medijalnoj zaradi, koja je niža od prosečne, pokazuju da značajan deo zaposlenih prima manje od navedenog proseka. To dodatno utiče na raspodelu kupovne moći i ekonomske nejednakosti. Prema metodologiji Republičkog zavoda za statistiku, medijalna zarada predstavlja iznos koji polovina zaposlenih ne prelazi, dok prosečna plata može biti pod uticajem izuzetno visokih zarada u pojedinim sektorima. Kao rezultat, podaci o prosečnoj zaradi koriste se kao jedan od ključnih pokazatelja za formiranje ekonomske politike i procenu standarda u zemlji.

Pročitaj još

Domaće

Štrajk radnika obezbeđenja na aerodromu Schiphol preti dužim čekanjima putnika

Zaposleni najavili osam obustava rada u dva dana zbog smanjenja broja bezbednosnih kompanija i problema sa kadrovima

Objavljeno pre

,

Objavio:

Štrajk radnika obezbeđenja na aerodromu Schiphol preti dužim čekanjima putnika

Zaposleni najavili osam obustava rada u dva dana zbog smanjenja broja bezbednosnih kompanija i problema sa kadrovima

Radnici obezbeđenja na amsterdamskom aerodromu Schiphol danas i sutra organizuju osam obustava rada na po 15 minuta. Ove kratke štrajkačke akcije, najavljene u tačnim terminima, mogu ozbiljno poremetiti bezbednosne kontrole i izazvati duža čekanja za putnike. Sindikati upozoravaju da bi zbog štrajka moglo doći do većih zastoja na kontrolnim punktovima, što bi uticalo na funkcionisanje jednog od najprometnijih evropskih aerodroma.

Obustave rada i zahtevi sindikata

Danas su planirane tri obustave, tačno u 10.00, 14.00 i 19.00 časova, dok će sutra biti još pet – u 10.00, 12.00, 14.00, 16.00 i 19.00 časova. Protesti će direktno uticati na polaske, zone za prtljag kao i posebne ulaze koje koriste zaposleni aerodroma. Sindikati ističu da su ove kratke obustave rada samo upozorenje i da ne predstavljaju krajnju meru.

Razlozi za štrajk i posledice po aerodrom

Sukob je eskalirao nakon što je Schiphol u maju smanjio broj angažovanih kompanija za obezbeđenje sa pet na tri. Kao rezultat, prema navodima sindikata, došlo je do ozbiljnog manjka radne snage, većeg broja bolovanja i dodatnog opterećenja postojećih radnika. Zaposleni se žale na nedostatak pauza i nepredvidive smene, što dodatno komplikuje svakodnevni rad. Osim toga, sindikati upozoravaju menadžment da, ukoliko ne dođe do konkretnih rešenja za njihove zahteve, slede duži i obimniji štrajkovi koji bi mogli još ozbiljnije poremetiti rad aerodroma.

Uticaj štrajka na putnike i sektor avio-saobraćaja

Obustave rada na aerodromu Schiphol mogu značajno produžiti vreme čekanja na bezbednosnim kontrolama, naročito u špicevima poslovnih letova. Ovakvi štrajkovi nisu retkost u evropskom avio-saobraćaju poslednjih godina, zbog čega putnici i kompanije trpe direktne posledice – od kašnjenja letova do povećanih troškova. Upozorenje sindikata menadžmentu Schiphol-a upućuje na potrebu sistemskog rešavanja kadrovskih i radnih problema, jer su aerodromi kao što je Schiphol ključni za evropsku i globalnu logistiku. S obzirom na sve češće poremećaje usled štrajkova, sektor avio-prevoza suočava se sa pritiscima da unapredi radne uslove i stabilnost poslovanja.

Pročitaj još

Domaće

OpenAI i Antropik izlaze na berzu, procene vrednosti do tri biliona dolara

Dve vodeće AI kompanije bi mogle da izazovu najveći investicioni događaj decenije, uz prihode preko 40 milijardi dolara

Objavljeno pre

,

Objavio:

OpenAI i Antropik izlaze na berzu, procene vrednosti do tri biliona dolara – izlazak na berzu OpenAI i Antropik

Dve vodeće AI kompanije bi mogle da izazovu najveći investicioni događaj decenije, uz prihode preko 40 milijardi dolara

OpenAI i Antropik, vodeće kompanije iz oblasti veštačke inteligencije, najavile su izlazak na berzu, što se smatra najvećim investicionim događajem u poslednjih nekoliko godina. Prema procenama investitora, Antropik bi mogao već u oktobru da debituje sa vrednošću od najmanje dva biliona dolara (bilion je hiljadu milijardi), dok se za OpenAI pominje iznos od oko bilion dolara. Ove procene vrednosti, zajedno sa očekivanim prihodima, čine izlazak na berzu OpenAI i Antropik centralnom temom globalnog investicionog tržišta.

Rast prihoda i vrednosti prati visoka očekivanja investitora

Investitori već sada ulažu sredstva, računajući na ubrzani rast prihoda obe kompanije. Antropik je premašio godišnji prihod od 47 milijardi dolara, dok je OpenAI prema navodima iz izveštaja dostigao više od 40 milijardi dolara. Ipak, ovakve procene vrednosti znače da je tržišna kapitalizacija Antropika 43 puta veća od njegovih sadašnjih prihoda, a u slučaju procene od tri biliona dolara, čak 64 puta veća. OpenAI bi prema trenutnim prihodima vredelo oko 25 svojih godišnjih prihoda. Kao rezultat, investitori ulažu u očekivanje da će veštačka inteligencija nastaviti izuzetno snažan rast i preuzeti deo izdataka iz drugih sektora.

Izazovi u ostvarivanju prognoziranih vrednosti i prihoda

Međutim, postoji i rizik od usporavanja rasta ili snažnije konkurencije koja bi mogla da spusti cene AI usluga. Troškovi razvoja, posebno za najsavremenije AI modele, izuzetno su visoki. OpenAI je, na primer, ugovorio računarske kapacitete sa Oraklom u vrednosti od oko 300 milijardi dolara u narednih pet godina. Antropik sarađuje sa Guglom i ulaže u sopstvenu infrastrukturu. Ako prihod ne raste dovoljno brzo, investitori bi mogli da plate visoku cenu za očekivanja koja se ne ostvare.

Tržište i poslovni sektor kao ključni izvor rasta

Ključni izvor potencijalnog rasta su poslovni korisnici. Kompanije troše milijarde dolara na zaposlene, softver i konsultantske usluge, a deo tih izdataka bi veštačka inteligencija mogla da preusmeri ka OpenAI i Antropiku. S druge strane, ako konkurencija – uključujući Gugl, Metu i kineske AI kompanije – obori cene, ostvarenje sadašnjih vrednosti može biti ugroženo. Antropik očekuje da do 2028. godine dostigne prihode između 190 i 200 milijardi dolara. Time bi odnos tržišne vrednosti i prihoda bio znatno povoljniji nego danas.

Investitori testiraju budućnost AI tržišta

Takođe, veliki prihodi ovih kompanija prate i izuzetno visoki troškovi za hardver, električnu energiju i dugoročne ugovore. Investitori ulažu ne samo u rast prihoda, već i u sposobnost kompanija da zadrže tehnološku prednost i održe profitabilnost. Ako AI preuzme značajan deo budžeta drugih industrija, današnje procene vrednosti mogle bi biti opravdane. U suprotnom, ulagači rizikuju da plate visoku cenu za budućnost koja se možda neće ostvariti.

Pročitaj još

Domaće

Poverenje potrošača u Francuskoj ostalo na 86 poena, sklonost ka štednji dostigla 125

Indeks poverenja domaćinstava u Francuskoj i dalje ispod proseka, dok je spremnost na štednju na rekordnom nivou

Objavljeno pre

,

Objavio:

Indeks poverenja domaćinstava u Francuskoj i dalje ispod proseka, dok je spremnost na štednju na rekordnom nivou

Nacionalni institut za statistiku i ekonomska istraživanja (INSEE) objavio je da je poverenje potrošača u Francuskoj tokom avgusta ostalo na nivou od 86 poena. Ovaj rezultat pokazuje da je indeks i dalje značajno ispod dugoročnog proseka od 100 poena. Istovremeno, indeks sklonosti ka štednji porastao je sa 123 u julu na 125 poena u avgustu, čime je dostignut novi rekord.

Indeks poverenja potrošača u Francuskoj i štednja domaćinstava

Pre svega, podaci INSEE potvrđuju da se francuska domaćinstva odlučuju za štednju više nego ranije. Kao rezultat toga, spremnost na štednju sada je na najvišem zabeleženom nivou. Vrednost od 125 poena značajno premašuje dugoročni prosek od 100 poena, što ukazuje na snažan trend odlaganja potrošnje. S druge strane, indeks poverenja potrošača zadržao se na 86 poena, koliko je iznosio i prethodnog meseca. Zbog toga se jasno vidi da se ekonomski sentiment nije oporavio tokom leta.

Razlozi povećane štednje i ekonomski kontekst

Osim toga, INSEE navodi da procena domaćinstava o trenutku pogodnom za štednju beleži istorijski maksimum. Takav rast štednje može predstavljati izazov za privredu jer smanjena potrošnja može usporiti ekonomski rast. Uporedo sa tim, domaćinstva u Francuskoj postaju sve pesimističnija u pogledu rasta svog životnog standarda. Takođe, porasle su i brige vezane za nezaposlenost, kao i bojazan od ubrzanja inflacije u narednih godinu dana.

Implikacije rasta štednje na francusku ekonomiju

Veća sklonost ka štednji, uz istovremeno nisko poverenje potrošača, može prouzrokovati pad potrošnje, što je važan pokretač privrede. Kao rezultat, moguća je stagnacija ili sporiji rast BDP-a u narednim mesecima. Istorijski posmatrano, ovako visoki nivoi štednje često su povezani sa periodima ekonomske neizvesnosti i rasta inflacionih očekivanja. U međuvremenu, zabrinutost zbog inflacije dodatno podstiče domaćinstva da novac ostavljaju sa strane umesto da troše. Ovakva kretanja pažljivo prate i regulatorna tela, jer uticaj na domaću potražnju može biti značajan.

Poverenje potrošača u Francuskoj u fokusu stručne javnosti

Na kraju, podaci INSEE o poverenju potrošača u Francuskoj i rekordnoj sklonosti ka štednji potvrđuju aktuelne izazove sa kojima se suočava francuska ekonomija. Pored toga, povećane brige domaćinstava o zaposlenju i inflaciji ukazuju na potrebu za dodatnim merama podrške. S obzirom na to da se indeks poverenja potrošača u Francuskoj već duže vreme nalazi ispod dugoročnog proseka, ekonomski oporavak može potrajati duže nego što se očekuje.

Pročitaj još

U Trendu