Connect with us

Domaće

Prodaja obveznica Srbije pala na 8,23 odsto, prinos porastao na 4,55 odsto

Na aukciji 10. marta prodato samo 8,23 odsto petogodišnjih obveznica, uz rast prinosa i oprez investitora zbog globalnih tenzija

Published

on

pexels-photo-7654579

Na aukciji 10. marta prodato samo 8,23 odsto petogodišnjih obveznica, uz rast prinosa i oprez investitora zbog globalnih tenzija

Prodaja državnih obveznica Republike Srbije zabeležila je značajan pad u martu 2026. godine, kada je na poslednjoj aukciji realizovan promet od svega 8,23 odsto petogodišnjih dinarskih hartija, po izršnoj stopi od 4,55 odsto, pokazuju najnoviji podaci Uprave za javni dug. Ova aukcija, održana 10. marta, zaključila je prvi kvartal, tokom kojeg je početni optimizam investitora bio izraženiji, a realizacija na prethodnim emisijama znatno viša.

Na aukciji 27. januara, desetogodišnje dinarske obveznice vrednosti 180 milijardi dinara bile su u potpunosti prodane uz izršnu stopu od 5,07 odsto. Slično je bilo i 12. februara, kada je kompletan iznos od 200 miliona evra petnaestogodišnjih obveznica plasiran po izršnoj stopi od 5 odsto. Prva aukcija petogodišnjih dinarskih obveznica 8. januara ostvarila je realizaciju od 51,59 odsto (izršna stopa 4,49 odsto), dok je već u februaru taj procenat pao na 32,99 odsto.

Kao glavni razlog ovakvog obrta, analitičari ističu uticaj globalnih makroekonomskih faktora i neizvesnosti izazvanih ratom na Bliskom istoku, što je uticalo na očekivanja investitora i politiku Evropske centralne banke. “S obzirom da je evrozona prilično zavisna od stanja na globalnom tržištu energenata, izvesno je da će se povećati inflatorni pritisci, i samim tim će monetarna politika ECB-a morati da se menja”, izjavio je Nenad Gujaničić, glavni broker društva Momentum Securities.

U februaru su investitori očekivali nepromenjenu ključnu kamatu ECB-a tokom cele godine, dok sada postoji očekivanje da će doći do dva podizanja kamate po 25 baznih poena do kraja godine. Ovakva promena odrazila se i na srpske hartije – prinosi na evroobveznice na međunarodnom tržištu uvećani su u proseku za 40-50 baznih poena. Na domaćem tržištu, učestalost aukcija nije omogućila brzu prilagodbu, zbog čega su investitori u martu pokazali oprez i niže učešće.

Gujaničić ocenjuje da će naredne aukcije dati jasniji signal o budućim prinosima, ali iz trenutne perspektive očekuje se dalji rast zahtevanih prinosa. Ova situacija potvrđuje koliko geopolitičke tenzije, promena monetarne politike i globalna ekonomska kretanja direktno utiču na uslove zaduživanja i potražnju za srpskim državnim obveznicama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Rat na Bliskom istoku doveo do rasta cene aluminijuma na 3.461 dolar po toni

Cena aluminijuma skočila 10 odsto, tromesečni fjučersi na Londonskoj berzi metala dostigli najviši nivo u četiri godine

Published

on

By

Cena aluminijuma skočila 10 odsto, tromesečni fjučersi na Londonskoj berzi metala dostigli najviši nivo u četiri godine

Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela sa Iranom značajno je uticao na globalno tržište aluminijuma, izazivajući osetan rast cena ovog metala. Prema poslednjim podacima, tromesečni fjučersi na aluminijum na Londonskoj berzi metala (LME) su od 28. februara do 12. marta porasli i do 10 odsto, dok je početkom prošle nedelje cena bila za 8 odsto veća u odnosu na period pre sukoba. Tona aluminijuma tada je vredela 3.370 dolara, što predstavlja najvišu cenu u poslednje četiri godine. Poslednja poznata cena sa LME, zabeležena 13. marta, iznosila je 3.461 dolar po toni.

Glavni razlog ovakvog rasta je otežan transport aluminijuma usled zatvaranja Ormuskog moreuza. Iz regiona Persijskog zaliva potiče oko 9 odsto svetske proizvodnje aluminijuma, odnosno sedam miliona tona, od čega se 80 odsto izvozi, najviše u Sjedinjene Države i Evropu. Zbog trenutnih dešavanja, izvoz ovom rutom je blokiran, što dodatno utiče na globalno snabdevanje.

Na tržište je dodatni pritisak izvršila odluka kompanije Alba iz Bahreina, vlasnika najveće topionice aluminijuma na svetu, da smanji proizvodnju za 19 odsto. Ovi poremećaji doveli su do procena analitičke kuće CRU Group da bi cena aluminijuma mogla porasti i do 4.000 dolara po toni ukoliko se trenutna situacija nastavi.

Najveći svetski proizvođač aluminijuma je Kina, koja trenutno ograničava proizvodnju na oko 45,5 miliona tona godišnje kako bi smanjila emisiju štetnih gasova i sprečila stvaranje viškova. Ukoliko Peking poveća proizvodnju, to bi moglo zaustaviti dalji rast cena, navode ekonomski analitičari.

Zbog široke primene aluminijuma u industrijama poput elektronike, transporta, građevinarstva, proizvodnje solarnih panela i ambalaže, svaka promena njegove cene ima direktan uticaj na globalnu privredu.

Pročitaj još

Domaće

EU traži smanjenje poreza i pomoć industriji zbog dvostrukog rasta cena gasa

Cena nafte tipa brent porasla nakon napada u Iranu, a cene gasa u Evropi dvostruko više od 28. februara

Published

on

By

Cena nafte tipa brent porasla nakon napada u Iranu, a cene gasa u Evropi dvostruko više od 28. februara

Lideri Evropske unije razmatraju hitne ekonomske mere zbog naglog skoka cena energenata izazvanih sukobima na Bliskom istoku i zatvaranjem Ormuskog moreuza, navode ekonomske analize. Cena nafte tipa brent ponovo je porasla nakon iranskih napada na energetske objekte u Kataru i Saudijskoj Arabiji, dok su cene gasa u Evropi dostigle dvostruko viši nivo u poređenju sa početkom sukoba 28. februara.

Prema podacima, Evropska komisija je pozvana da hitno predloži paket privremenih ciljanih mera za ublažavanje rasta cena uvoznih fosilnih goriva, uključujući izmene sistema trgovine emisijama (ETS), moguće smanjenje poreza na energente i povećanje državne pomoći industriji. Predsednica Komisije Ursula fon der Lajen predložila je izmene ETS-a i dodatnu podršku industriji, dok pojedine članice izražavaju sumnju u brzu efikasnost mera, s obzirom na razlike u energetskim sistemima i poreskim politikama među 27 država članica.

Povećanje državne pomoći moglo bi da produbi razlike među članicama, dok je smanjenje poreza otežano zbog povećanih budžetskih izdvajanja za odbranu. Unutar EU postoje i nesuglasice u vezi sa reformom ETS sistema, jer pojedine zemlje traže dodatne ustupke za industriju, dok druge, među kojima su Španija i Holandija, protive se slabljenju tog sistema.

Evropski samit održava se u Briselu, a na dnevnom redu su i teme kao što su eskalacija sukoba na Bliskom istoku, situacija u Ukrajini, evropska konkurentnost, bezbednost i migracije. Poseban fokus biće na jačanju odbrambene spremnosti EU i razvoju evropske odbrambene industrije, kao i pitanjima migracija i azila.

Pročitaj još

Domaće

Beneficirani radni staž proširen na visinske radnike, 12 meseci se računa kao 16

U železarama 12 meseci rada priznaje se kao 14, 15 ili 16 meseci staža, dok je u zdravstvu lekarima na terenu 12 meseci izjednačeno sa 15 meseci staža

Published

on

By

U železarama 12 meseci rada priznaje se kao 14, 15 ili 16 meseci staža, dok je u zdravstvu lekarima na terenu 12 meseci izjednačeno sa 15 meseci staža

Spisak zanimanja za beneficirani radni staž u Srbiji proširen je najnovijim izmenama, čime su uvedena nova radna mesta koja ostvaruju pravo na uvećani staž. Prvi put je za radnike koji rade na visini uz pomoć alpinističke opreme propisano da im se 12 meseci rada računa kao 16 meseci staža. Ova promena uvodi posebnu kategoriju za visinske radnike i precizno definiše njihova prava u radnoj knjižici.

Izmenama je najviše promena predviđeno u sektoru crne metalurgije, posebno u železarama. U zavisnosti od radnog mesta, radnicima u ovom sektoru 12 meseci rada priznaje se kao 14, 15 ili 16 meseci staža. Najveće beneficije odnose se na poslove u visokim pećima, gde pojedina radna mesta ostvaruju pravo da im se godina rada računa kao 16 meseci radnog staža.

U hemijskoj industriji, beneficirani staž je predviđen za vatrogasce u petrohemiji, dok je u termoelektranama dodat rad na poslovima odsumporavanja. Takođe, u sektoru energetike i održavanja opreme precizirana su radna mesta sa uvećanim stažom. Za većinu ovih poslova važi pravilo da 12 meseci rada donosi 14 meseci staža.

Značajne izmene uvedene su i u zdravstvu, posebno u oblasti hitne medicinske pomoći. Nova pravila predviđaju da lekarima na terenu i u transportu 12 meseci rada bude priznato kao 15 meseci staža, dok se medicinskim tehničarima i vozačima saniteta za isti period priznaje 14 meseci.

Ove izmene precizno definišu dužinu beneficiranog radnog staža za rizična i zahtevna radna mesta, što omogućava pouzdanije planiranje penzionisanja za zaposlene u navedenim sektorima.

Pročitaj još

U Trendu