Connect with us

Domaće

Preduzetnici u Srbiji stvaraju 31,5 odsto nove vrednosti, ostvaruju 10 odsto prometa

U Srbiji posluje 267.560 preduzetnika, najviše u Beogradu i inovacionim delatnostima; zapošljavaju 253.723 radnika

Objavljeno pre

,

Preduzetnici u Srbiji stvaraju 31,5 odsto nove vrednosti, ostvaruju 10 odsto prometa Foto Izvor: Pexels / Лилия

U Srbiji posluje 267.560 preduzetnika, najviše u Beogradu i inovacionim delatnostima; zapošljavaju 253.723 radnika

Preduzetnici u Srbiji doprinose sa 31,5 odsto ukupne bruto dodate vrednosti, dok ostvaruju samo 10 odsto ukupnog prometa, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku za 2025. godinu. U Srbiji je registrovano 267.560 aktivnih preduzetnika, a najviše ih je u Beogradu i okolini, gde posluje 28,7 odsto svih preduzetničkih radnji. U Vojvodini je 25,2 odsto preduzetnika, dok Šumadija i Zapadna Srbija beleže 28,1 odsto, a Južna i Istočna Srbija 17,9 odsto.

Struktura preduzetnika i doprinos sektora

Najveći broj preduzetnika bavi se stručnim, naučnim, inovacionim i tehničkim delatnostima, što čini 17,6 odsto ukupnog broja. Sektor trgovine na veliko i malo, uključujući popravku motornih vozila i motocikala, zauzima drugo mesto sa 15,9 odsto, dok prerađivačka industrija obuhvata 13,3 odsto preduzetnika. Građevinarstvo čini 11,1 odsto, saobraćaj i skladištenje 8,3 odsto, a informisanje i komunikacije 7,8 odsto. Preduzetnici u navedenim sektorima ostvaruju različit udeo u zapošljavanju i prometu, pri čemu su inovacione delatnosti brojne, ali sa manjim brojem zaposlenih. U 2025. godini, preduzetnici su zapošljavali ukupno 253.723 radnika, što je manje od broja registrovanih radnji. Najveća disproporcija zabeležena je u Beogradskom regionu, sa 77.000 registrovanih radnji i 53.398 zaposlenih. U Vojvodini je 27,8 odsto zaposlenih, u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji 30,0 odsto, a u Južnoj i Istočnoj Srbiji svaki peti zaposleni radi kod preduzetnika.

Promet i bruto dodata vrednost kod preduzetnika

Promet preduzetnika takođe varira po regionima. U Beogradskom regionu ostvaruje se 26 odsto ukupnog prihoda, u Vojvodini 24,8 odsto, dok Šumadija i Zapadna Srbija imaju 30,8 odsto ukupnog prometa. Južna i Istočna Srbija učestvuju sa 18,4 odsto ukupnog obrta. Kada je reč o sektorima, najviše prometa ostvaruje trgovina sa 31,6 odsto, prerađivačka industrija sa 16,9 odsto, građevinarstvo 13,3 odsto, dok stručne delatnosti čine 10 odsto ukupnog prometa. Saobraćaj i skladištenje imaju 6,8 odsto, dok usluge smeštaja i ishrane ostvaruju 6,1 odsto prometa. Bruto dodata vrednost, kao ključni pokazatelj ekonomske aktivnosti, najizraženija je u Beogradskom regionu sa 31,5 odsto. Vojvodina beleži 25,9 odsto, dok Šumadija i Zapadna Srbija imaju udeo od 26,4 odsto.

Analiza zapošljavanja i regionalnih razlika

Zanimljivo je da stručne, naučne i inovacione delatnosti prednjače po broju radnji, ali zapošljavaju samo 6,5 odsto ukupnog broja angažovanih radnika. Najviše radne snage angažovano je u sektoru trgovine, koji zapošljava 22,4 odsto svih radnika kod preduzetnika. Prerađivačka industrija zapošljava petinu ukupne radne snage, ugostiteljstvo i usluge smeštaja i ishrane angažuju 16,2 odsto, dok građevinarstvo ima učešće od 13,2 odsto. Stručnjaci ističu da u intelektualnim uslugama preduzetnici uglavnom posluju sami i retko zapošljavaju druge, dok u trgovini i zanatstvu postoji potreba za većim brojem zaposlenih.

Revidirana metodologija i značaj za privredu

Nova metodologija Republičkog zavoda za statistiku obuhvata samo aktivne preduzetnike koji su predali završne račune ili imaju rešenja o oporezivom dohotku. Radnje u stanju mirovanja ili privremene obustave delatnosti su izostavljene iz obračuna. To je dovelo do smanjenja ukupnog broja registrovanih preduzetnika, ali je povećalo preciznost podataka o ekonomskoj aktivnosti ovog sektora. Kao rezultat, podaci jasno pokazuju značaj koji preduzetnici imaju za regionalni razvoj i tržište rada u Srbiji. Zbog toga je njihov udeo u bruto dodatoj vrednosti posebno važan za ukupnu stabilnost privrede.

Pročitaj još

Domaće

Nestlé ostvario organski rast od 3,7 odsto, prodaja 65,9 milijardi franaka

Globalni lider u prehrambenoj industriji beleži stabilan rast, dok prodaja u Srbiji raste 17 odsto zahvaljujući ključnim kategorijama

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nestlé ostvario organski rast od 3,7 odsto, prodaja 65,9 milijardi franaka – organski rast prodaje

Globalni lider u prehrambenoj industriji beleži stabilan rast, dok prodaja u Srbiji raste 17 odsto zahvaljujući ključnim kategorijama

Nestlé, globalni lider u industriji hrane i pića, objavio je rezultate poslovanja za prvih devet meseci 2026. godine. Organski rast prodaje na globalnom nivou iznosio je 3,7 odsto, dok je ukupna prodaja dostigla 65,9 milijardi švajcarskih franaka, saopštila je kompanija. Negativan uticaj kursnih razlika iznosio je 3,7 odsto u istom periodu, što je uticalo na stabilnost prihoda.

Detaljni finansijski rezultati i rast po segmentima

Realni unutrašnji rast (RIG) iznosio je 1,9 odsto, a rast cena 1,8 odsto. U trećem kvartalu 2026. godine, organski rast dostigao je 4 odsto, dok je realni unutrašnji rast ubrzan na 2,8 odsto. Svi poslovni segmenti i geografske zone zabeležili su pozitivan rezultat, što ukazuje na otpornost kompanije u zahtevnim tržišnim uslovima.

Kategorije hrane za kućne ljubimce i prehrambenih proizvoda i grickalica predvodile su rast sa 5,3 i 5 odsto organskim povećanjem. Kategorija kafe ostvarila je organski rast od 3,4 odsto, dok je segment flaširane vode i premijum napitaka zabeležio rast od 12,3 odsto. Na tržištima u razvoju organski rast dostigao je 6,8 odsto, dok je na razvijenim tržištima iznosio 2,2 odsto. Elektronska trgovina nastavila je snažan rast od 15,3 odsto u trećem kvartalu, sa udelom od 21,6 odsto u ukupnoj prodaji Grupe od početka godine.

Prodaja na tržištu Srbije i izjava rukovodstva

Nestlé je u Srbiji tokom trećeg kvartala ostvario rast prodaje od 17 odsto. Ovaj rezultat prvenstveno je ostvaren zahvaljujući kategorijama kafe, konditorskih proizvoda, hrane za kućne ljubimce i HoReCa asortimanu. Kako navodi Marjana Davidović, generalni direktor Nestlé za Srbiju, Crnu Goru i Severnu Makedoniju, kompanija je tokom perioda podržala lokalnu zajednicu i obeležila pola veka postojanja brenda C, sa više od 10 miliona kilograma proizvedenog Začina C u poslednjih deset godina.

U trećem kvartalu, kompanija je reagovala i na teške trenutke izazvane požarima širom Srbije, pružajući podršku vatrogascima, volonterima i pripadnicima Crvenog krsta proizvodima iz svog portfolija. Ove aktivnosti naglašavaju društvenu odgovornost kompanije uporedo sa njenim poslovnim rastom.

Organski rast prodaje kao fokus poslovne strategije

Izvršni direktor Filip Navratil istakao je da „dosledno sprovođenje poslovnih planova doprinosi snažnijem rastu“. Prema njegovim rečima, realni unutrašnji rast bio je pozitivan u svim geografskim zonama i segmentima, a u trećem kvartalu dostigao je 2,8 odsto. Navratil je dodao: „Sporazum o prodaji našeg poslovanja u segmentu vitamina, minerala i dodataka ishrani namenjenih širokom tržištu predstavlja još jedan važan korak u usmeravanju našeg portfolija na oblasti u kojima imamo najveću konkurentsku prednost.“

Kompanija je, uprkos izazovima, ostala posvećena stvaranju dugoročne vrednosti za akcionare i održivom rastu. Takođe, Nestlé je zadržao prognozu za organski rast prodaje u 2026. godini u rasponu od 3 do 4 odsto, sa očekivanim poboljšanjem osnovne operativne profitne marže.

Promene u poslovanju i tržišni kontekst

U Evropi, organski rast u prvih devet meseci iznosio je 2,2 odsto, realni unutrašnji rast 0,7 odsto, a rast cena 1,5 odsto. Ukupna prodaja u Evropi dostigla je 13,7 milijardi švajcarskih franaka. Kategorija hrane za kućne ljubimce dala je najveći doprinos ovim rezultatima.

Poslovanje Nestlé u Rusiji od septembra 2026. godine stavljeno je pod privremenu eksternu upravu, na osnovu predsedničkog ukaza. Rezultati iz Rusije od tada nisu uključeni u konsolidovane finansijske izveštaje Grupe. Ova promena isključila je neto imovinu vrednu oko 1,6 milijardi švajcarskih franaka iz bilansa, ali nije uticala na rezultate prodaje za prvih devet meseci 2026. godine. Kao rezultat, Nestlé potvrđuje stabilnost poslovanja i otpornost na geopolitičke promene.

Pročitaj još

Domaće

Kako tražiti kopiju izgubljenog kupoprodajnog ugovora za stan u Srbiji

Gubitak kupoprodajnog ugovora može odložiti prodaju ili nasledni postupak; rešenje je zahtev kod beležnika, suda ili katastra

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kako tražiti kopiju izgubljenog kupoprodajnog ugovora za stan u Srbiji

Gubitak kupoprodajnog ugovora može odložiti prodaju ili nasledni postupak; rešenje je zahtev kod beležnika, suda ili katastra

Gubitak kupoprodajnog ugovora za stan predstavlja čest problem na tržištu nekretnina. Prema procedurama, kopija ovog dokumenta može se zatražiti kod javnog beležnika koji ga je potvrdio, u arhivi suda koji je izvršio overu ili, u pojedinim slučajevima, u katastru ako je ugovor tamo dostavljen. Za izdavanje prepisa neophodno je pripremiti podatke o kupovini, dokazati identitet i pravo na preuzimanje isprave. Nedostatak ugovora može značajno odložiti prodaju ili pokretanje ostavinskog postupka, iako upis u katastar ostaje nepromenjen ukoliko je vlasnik već registrovan.

Kako tražiti kopiju izgubljenog kupoprodajnog ugovora

Najvažniji korak kada je u pitanju kako tražiti kopiju izgubljenog kupoprodajnog ugovora jeste identifikacija podataka o overi – ime javnog beležnika ili naziv suda, godina i broj overe. Ovi podaci omogućavaju preciznu pretragu dokumentacije. Osim toga, korisno je proveriti staru prepisku, dokumentaciju stambenog kredita, poreska rešenja i rešenja o upisu. Prodavac, odnosno druga ugovorna strana, može pomoći slanjem relevantnih podataka sa svog primerka ugovora. U slučaju da broj overe nije poznat, preporučuje se navođenje približne godine kupovine, imena ugovornika i osnovnih podataka o stanu. Kancelarija beležnika ili sudska arhiva mogu dodatno pojasniti koje informacije su potrebne za pretragu.

Ako je ugovor solemnizovan kod javnog beležnika, zahtev se podnosi kancelariji koja je potvrdila ugovor. Potrebno je navesti svojstvo podnosioca zahteva (kupac, prodavac, naslednik ili punomoćnik). Zakon o javnom beležništvu predviđa trajno čuvanje ovih isprava. Ukoliko beležnik više ne radi, Javnobeležnička komora Srbije daje informaciju o tome kod koga su prebačeni spisi. U slučaju da je ugovor overen pred sudom, zahtev se šalje sudu ili arhivi naslednog suda, pri čemu je potrebno popuniti obrazac sa osnovnim podacima i obrazloženjem zahteva. Pravo na prepis imaju stranke i druga lica sa opravdanim interesom.

Dokumentacija i procedura za izdavanje kopije

Kupac ili prodavac prilažu važeću ličnu kartu ili pasoš i zahtev za izdavanje prepisa. Ako je potrebno, dodaje se dokaz o promeni prezimena. Naslednik prilaže ličnu ispravu i pravosnažno rešenje o nasleđivanju, dok punomoćnik dostavlja punomoćje i svoju ličnu ispravu. Prilikom podnošenja zahteva, preporučuje se prethodno proveriti kod ustanove da li je potrebna dodatna dokumentacija ili taksa, kao i iznos koji treba uplatiti. Pre uplate, proverite instrukciju ustanove, račun i poziv na broj.

Katastar može pomoći ako je ugovor prethodno dostavljen kao osnov za upis prava svojine. U tom slučaju, zahtev za uvid u zbirku isprava i kopiju dokumenta podnosi se nadležnoj službi Republičkog geodetskog zavoda (RGZ) lično ili poštom, uz navođenje katastarske opštine, parcele i podataka o stanu. RGZ naglašava da izvod iz katastra ne sadrži sve podatke iz ugovora, poput cene ili detalja o isplati, pa je za te informacije neophodna upravo isprava iz zbirke, ako je dostupna.

Gubitak kupoprodajnog ugovora za stan zahteva brzu i preciznu reakciju, jer bez ovog dokumenta teško je dokazati pojedine ugovorene obaveze ili prava. Pravilno prikupljena dokumentacija i poznavanje procedura mogu značajno skratiti vreme čekanja na izdavanje kopije i umanjiti posledice za vlasnike nekretnina.

Pročitaj još

Domaće

Beogradsko tržište stanova: 8.538 prodatih stanova i rast kreditnog finansiranja

Prosečna cena stana dostigla 3.219 evra po kvadratu, udeo kupovina na kredit porastao na 40 odsto

Objavljeno pre

,

Objavio:

Beogradsko tržište stanova: 8.538 prodatih stanova i rast kreditnog finansiranja

Prosečna cena stana dostigla 3.219 evra po kvadratu, udeo kupovina na kredit porastao na 40 odsto

Coreside, brokersko-konsultantska kompanija za nekretnine u okviru Marera grupe, objavila je izveštaj koji analizira beogradsko tržište stanova za prvo polugodište 2026. godine. Prema podacima iz izveštaja, stabilna prodaja stanova u Beogradu ostaje ključna karakteristika tržišta, dok je u istom periodu zabeležen rast kreditnog finansiranja i pomeranje ka višim cenovnim segmentima. U prvih šest meseci 2026. godine prodato je 8.538 stanova, što je 1,1% više u odnosu na isti period prethodne godine. Prosečna realizovana cena iznosila je 3.219 evra po kvadratnom metru.

Detaljna struktura prodaje i kretanje cena

Prosečna cena stanova u novogradnji iznosila je 3.247 evra, dok je kod starogradnje bila 3.201 evro po kvadratu. Kao rezultat promene tržišnih okolnosti, udeo kupovina stanova putem kredita porastao je sa 23% u prvom polugodištu 2023. godine na 40% u istom periodu 2026. godine. Ova promena ukazuje na jačanje poverenja kupaca i rast značaja kreditnog finansiranja za ukupnu stabilnost tržišta stanova u Beogradu. Takođe, sve više kupaca bira stanove u višim cenovnim segmentima, što dodatno utiče na prosečne cene i strukturu tržišta.

Pomeranje ka višim cenovnim segmentima

U prvom polugodištu 2026. godine stanovi sa cenom iznad 3.000 evra po kvadratu činili su 40% ukupne prodaje. To je značajna promena u poređenju sa 2021. godinom, kada je taj udeo iznosio svega 6%. S druge strane, stanovi u cenovnom rasponu od 1.001 do 2.000 evra sada čine 19% ukupne prodaje, dok su 2021. godine činili 57%. Segment od 2.001 do 3.000 evra po kvadratu ostaje najzastupljeniji pojedinačni rang, sa 38% ukupnog tržišta. Ova strukturalna promena odražava rast potražnje za boljim lokacijama i kvalitetnijim projektima. “Podaci za prvo polugodište pokazuju da je beogradsko tržište stanova ušlo u zreliju fazu. Prodaja se održava na stabilnom nivou, a sve veći broj kupaca odlučuje se za kupovinu uz kredit, što govori o poverenju u tržište i dugoročnu vrednost nekretnina. Istovremeno, kupci su sve zahtevniji kada je reč o lokaciji i kvalitetu projekta. U takvim okolnostima, prednost će imati projekti koji kvalitetom i pouzdanošću opravdavaju ulaganje i dugoročno poverenje kupaca”, izjavio je Bojan Ljubičić, direktor real estate portfolija u kompaniji Marera.

Razvoj novih projekata i aktivnosti na tržištu

Budući razvoj tržišta stanova u Beogradu oblikuje više od 30 velikih stambenih projekata obuhvaćenih analizom Coreside tima. Ukupna površina tih projekata iznosi oko 4,1 milion kvadratnih metara, sa planiranim završetkom do 2030. godine. Najaktivnije zone ostaju Novi Beograd i Beograd na vodi, dok se veći projekti šire i na Palilulu i Čukaricu. U prvih šest meseci 2026. godine izdato je 1.244 građevinske dozvole za stambene objekte, što je 16% više nego prethodne godine. Ipak, odobrena stambena površina smanjena je za 19%, što ukazuje na promenu prosečne veličine i strukture novih projekata. Broj kupoprodaja građevinskih parcela skoro je utrostručen u odnosu na 2015. godinu, što prati rast građevinske aktivnosti i broj završenih stanova. Na tržištu zakupa zabeležena je relativna stabilnost, sa manjim korekcijama zakupnina na pojedinim lokacijama. Najviše cene i dalje beleže atraktivne i premium zone Beograda. Izveštaj Coreside zasnovan je na podacima Narodne banke Srbije, Republičkog geodetskog zavoda i Republičkog zavoda za statistiku, dopunjen analizama internog tima.

Pročitaj još

U Trendu