Connect with us

Domaće

Porodica Milošević proizvela 800 pčelinjih zajednica i medni penušavac bez grožđa

Miloševići iz Drmna obeležavaju 80 godina pčelarenja i 20 godina prisustva svog meda na tržištu, uz proizvodnju vina i rakije od meda

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Jana ohajdova

Miloševići iz Drmna obeležavaju 80 godina pčelarenja i 20 godina prisustva svog meda na tržištu, uz proizvodnju vina i rakije od meda

Porodica Milošević iz Drmna kod Požarevca, sa tradicijom dugom 80 godina i 800 pčelinjih zajednica, proširila je proizvodnju na medni penušavac, vino koje se ne pravi od grožđa, već fermentacijom rastvora meda i vode. Ova inovacija je rezultat znanja Nemanje Miloševića, četvrte generacije pčelara, koji je diplomirao 2019. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu na smeru Prehrambena tehnologija-konzervisanje i vrenje, a zatim završio i master rad na temu proizvodnje penušavca od meda.

Proizvodnja vina od meda i posebno penušavog vina zahteva posebnu tehnologiju, jer gotovo nijedna mašina iz klasične vinarske proizvodnje nije primenjiva. “Tehnologija je veoma zahtevna i skupa, nismo znali u šta se upuštamo dok nismo krenuli sa proizvodnjom,” navodi Nemanja Milošević. Klasična tradicionalna metoda podrazumeva stvaranje pritiska od 6 bara prirodnim putem u bocama, a flaše za penušavac moraju izdržati i do 10 bara. Nakon devetomesečnog sazrevanja, grlić flaše se zamrzava radi uklanjanja taloga, a ekspedicijski liker podešava slatkoću penušavca. “Posebno bih želeo da naglasim, da u vinu od meda i penušavcu od meda nema grožđa ili vina od grožđa”, ističe Milošević.

Za sva pića porodica koristi mešavinu livadskog, lipovog i šumskog meda, a proizvode i rakiju od meda (medovaču) i likere. Medni liker sadrži 26% alkohola, a dobijen je dodavanjem meda u rakiju od meda. “Počeli smo sa rakijom od meda-medovačom kako bismo proširili asortiman proizvoda i napravili pravu medovaču koja se dobija fermentacijom i destilacijom rastvora meda i vode,” objašnjava Milošević.

Vina od meda najbolje se uparuju sa belim mesom, svinjetinom, suvim voćem i sirevima, dok se penušavac preporučuje uz predjela, blage sireve ili ribu. Rakija od meda odgovara suvom mesu i pečenju, a liker je namenjen uz deserte.

Početkom osamdesetih godina prošlog veka Miloševići su započeli intenzivnu proizvodnju matica i rojeva, kako za sopstvene potrebe tako i za tržište. Prošla godina bila je izuzetno teška za pčelare, sa gubicima pčelinjih zajednica i do 60%, pa čak i 100% na pojedinim mestima. Kao ključni problem, Nemanja Milošević navodi klimatske promene i parazitsku grinju Varroa destructor, protiv koje je neophodno koristiti različite organske preparate tokom cele godine.

Prekretnica u razvoju poslovanja bila je 2007. godina kada su, zbog niske otkupne cene meda na veliko, Miloševići odlučili da plasiraju svoje proizvode u maloprodajnim marketima i razvijaju sopstveni brend. Sledeće godine, 2027, proslaviće 80 godina pčelarenja i 20 godina prisutnosti na tržištu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Deset kompanija iz osam zemalja nagrađeno na Imprese Vincenti programu

Dve kompanije iz Srbije među deset nagrađenih, događaj održan u Milanu, ključne firme iz sektora optike i agroindustrije

Published

on

By

Dve kompanije iz Srbije među deset nagrađenih, događaj održan u Milanu, ključne firme iz sektora optike i agroindustrije

Deset međunarodnih kompanija, uključujući dve iz Srbije, nagrađeno je na petnaestom događaju programa Imprese Vincenti, koji realizuje Intesa Sanpaolo sa ciljem promocije malih i srednjih preduzeća. Ovaj događaj je označio završetak roadshow turneje šestog izdanja programa, sa posebnim fokusom na kompanije iz Centralne i Istočne Evrope i Egipta.

Na događaju u sedištu Intesa Sanpaolo u Milanu predstavljeno je deset pobedničkih kompanija iz osam zemalja u kojima ova bankarska grupacija posluje kroz mrežu međunarodnih banaka. Srbiju su predstavljale kompanije Diopta, sa skalabilnim poslovnim modelom u optičkom sektoru, i Agroitaly, agroindustrijsko preduzeće koje se usmerava ka kulturama visoke dodate vrednosti.

Pored kompanija iz Srbije, među nagrađenima su bili i Italcostruzioni iz Albanije (precizna mehanička obrada), Aircash iz Hrvatske (fintech i digitalne platne usluge), Salcef iz Egipta (održiva rešenja za mobilnost i infrastrukturu), Rekord iz Rumunije (tehnička outdoor obuća), Incom iz Slovenije (prehrambena industrija i internacionalizacija), Minit Slovakia (pekarstvo i evropska mreža), te mađarske kompanije Prolan (IT rešenja za železničku automatizaciju i upravljanje energijom) i Catone (logistički i proizvodni centar za agroprehrambeni sektor).

Kompanije su prepoznate po inovacijama, rastu i doprinosu razvoju i integraciji proizvodnih i logističkih lanaca. Fokus je bio na njihovoj ulozi u trendovima nearshoringa i ESG tranzicije, kao i na jačanju međunarodne konkurentnosti i vrednosti brenda Made in Italy.

Paola Papanikolau, direktorka Divizije međunarodnih banaka Intesa Sanpaolo, izjavila je: „Današnji događaj odražava geoekonomski trend koji je sada postao strukturni: rastuću integraciju između Italije, Centralne i Istočne Evrope i Egipta duž sve povezanijih industrijskih, komercijalnih i finansijskih ruta. U svetu u kojem lanci vrednosti postaju kraći, regionalizovaniji i sve više usmereni na otpornost, uloga Grupe poput naše jeste i da gradi industrijske, a ne samo finansijske veze. Za Intesa Sanpaolo, saradnja među različitim divizijama i naše međunarodno prisustvo predstavljaju stratešku polugu za podršku kompanijama na tržištima sa najvećim potencijalom, jačajući njihovu konkurentnost, investicioni kapacitet i prisustvo u italijanskim i evropskim lancima dobavljača. Među mnogim izuzetnim kompanijama koje smo upoznali, deset izabranih u okviru Imprese Vincenti inicijative oličavaju ovaj put: to su kompanije snažno ukorenjene u svojim lokalnim sredinama, ali već sposobne da posluju unutar šire industrijske geografije. Podrška njihovom rastu znači doprinos integrisanijem, međunarodnijem i konkurentnijem proizvodnom ekosistemu.”

Pročitaj još

Domaće

Erste Banka angažovala 250 volontera za uređenje Zasavice, posađeno 300 sadnica

Volonterska akcija obuhvatila sadnju bagremove šume, farbanje 120 metara ograde i edukaciju dece povodom Svetskog dana zaštite životne sredine

Published

on

By

Volonterska akcija obuhvatila sadnju bagremove šume, farbanje 120 metara ograde i edukaciju dece povodom Svetskog dana zaštite životne sredine

Skoro 250 volontera Erste Banke Srbija učestvovalo je proteklog vikenda u akciji uređenja Specijalnog rezervata prirode Zasavica, povodom Svetskog dana zaštite životne sredine. Tokom volonterske aktivnosti zasađena je Erste bagremova šuma sa 300 sadnica, uređivan je prostor rezervata, ofarbana ograda u dužini od 120 metara i uklonjene su invazivne biljne vrste sa pašnjaka.

Volonteri su takođe postavili dve velike informativne table za posetioce, dok je deo programa bio posvećen edukativnim radionicama za decu, kao i timarenju i hranjenju magaraca, po kojima je Zasavica prepoznatljiva. Ove godine, akcija je doprinela obeležavanju Međunarodne godine volontiranja (UN IVY 2026), a zaposleni su kroz zajednički rad dali doprinos očuvanju jednog od najvažnijih prirodnih rezervata u Srbiji.

Fokus aktivnosti bio je na očuvanju biodiverziteta i unapređenju staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta karakterističnih za ovo područje. Uklanjanje invazivnih biljaka i sadnja novih stabala doprinose dugoročnom očuvanju ekosistema rezervata i stvaranju kvalitetnijih uslova za njegov razvoj i zaštitu.

„Zaista smo ponosni na sve strateške aktivnosti koje u Erste Banci, sada već preko 20 godina, sprovodimo u oblasti društveno odgovornog i održivog poslovanja. Pored radnog dela kroz konkretne aktivnosti na terenu, i ove godine naša volonterska akcija imala je i snažan edukativni i timski karakter – važno nam je da putem ovakvih inicijativa zajedno jačamo timski duh i razvijamo svest o ličnoj i kolektivnoj odgovornosti kada je reč o očuvanju naše planete“, izjavila je Sonja Konakov Svirčev, menadžerka za društveno odgovorno poslovanje, diverzitet i inkluziju u Erste Banci.

Erste klub volontera okuplja gotovo četvrtinu zaposlenih banke, koji su od 2008. godine realizovali više od 50 volonterskih akcija širom Srbije. Kroz ovakve inicijative banka kontinuirano podstiče kulturu zajedništva, solidarnosti i odgovornog odnosa prema zajednici i životnoj sredini.

Pročitaj još

Domaće

Novi Sad investira 912 miliona dinara u geotermalnu toplanu kapaciteta 30 megavata

U prvoj fazi biće instalirano 11 megavata, a prvi priključci na sistem daljinskog grejanja očekuju se tokom 2027. i 2028. godine

Published

on

By

U prvoj fazi biće instalirano 11 megavata, a prvi priključci na sistem daljinskog grejanja očekuju se tokom 2027. i 2028. godine

Grad Novi Sad pokreće izgradnju toplane četvrte generacije na Mišeluku, čija će ukupna vrednost iznositi 912 miliona dinara. Nova toplana koristiće geotermalnu energiju kao osnovni izvor, sa planiranim kapacitetom od 30 megavata, a po završetku će omogućiti grejanje stambenih i poslovnih objekata na Mišeluku 3 i 4.

Projekat je planiran da se realizuje u više faza, a tokom prve etape biće instalirano 11 megavata kapaciteta. Prema najavama, prvi korisnici biće priključeni na sistem daljinskog grejanja tokom 2027. i 2028. godine. Sistem će koristiti vodu iz geotermalnih izvora, koja će se dodatno dogrevati, čime će Novi Sad dobiti jedan od prvih niskotemperaturnih sistema ovog tipa u regionu.

Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin izjavio je da je ovaj projekat jedan od ključnih koraka za razvoj savremenog sistema daljinskog grejanja i prelazak na održive izvore energije. „Geološka istraživanja su već sprovedena, a izgrađena je i istražno-eksploataciona bušotina“, naveo je Mićin tokom obilaska lokacije buduće toplane.

Projekat „Geotermalna energija u Srbiji“ realizuje se uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), uz finansijsku pomoć Vlade Slovačke i u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine i Ministarstvom rudarstva i energetike, kao deo inicijativa za javno i privatno finansiranje razvoja i EU zelenu agendu u Srbiji.

Pročitaj još

U Trendu