Connect with us

Domaće

Poreske olakšice smanjuju prihod Srbije od poreza na dobit za trećinu u odnosu na EU

Efektivna poreska stopa velikih investitora često pada na nulu, dok prelazni period produžava privilegije do 2037. godine

Objavljeno pre

,

Poreske olakšice smanjuju prihod Srbije od poreza na dobit za trećinu u odnosu na EU Foto Izvor: Pixabay / stevepb

Efektivna poreska stopa velikih investitora često pada na nulu, dok prelazni period produžava privilegije do 2037. godine

Republika Srbija ostvaruje prihod od poreza na dobit pravnih lica u visini od oko 2,5 odsto BDP-a. To je gotovo trećinu manje u poređenju sa prosekom država članica Evropske unije, gde taj udeo iznosi oko 3,7 odsto, prema podacima Evrostata. Poreske olakšice krupnog kapitala i izdašni investicioni podsticaji glavni su razlozi za ovakav rezultat, dok novi Predlog zakona o porezu na dobit zadržava ključne privilegije za velike investitore sve do ulaska Srbije u EU.

Poreske olakšice i efektivna stopa na dobit

Srbija ima nominalnu stopu poreza na dobit pravnih lica od 15 odsto, što je niže od Češke (21%), Slovačke (24%) i Poljske (19%), ali više od Mađarske (9%) ili Bugarske (10%). Međutim, efektivna poreska stopa za velike investitore često je znatno niža. Zbog brojnih podsticaja i oslobođenja, obaveza pojedinih kompanija može pasti i na nulu. Tako nominalno povećanje stope ne bi uticalo na najveće igrače, dok mala i srednja preduzeća ostaju bez pristupa tim mehanizmima.

Prelazni period i „prozor” za nove privilegije

Najnoviji Predlog zakona o porezu na dobit formalno ukida član 50a, koji je omogućavao desetogodišnje oslobođenje od poreza za investicije od posebnog značaja. Ipak, ovaj režim ostaje na snazi za sve koji pravo steknu do 31. decembra 2027. godine. Time investitori dobijaju mogućnost da koriste oslobođenje sve do kraja svog desetogodišnjeg roka, praktično do 2037. godine. Ministarstvo finansija navodi da ove promene usklađuju zakonodavstvo sa pravilima Evropske unije o državnoj pomoći, ali prelazne odredbe ostavljaju širok prostor za dalju optimizaciju poreza.

Mehanizmi iznošenja profita i poreske pogodnosti za EU kapital

Pored toga, Predlog zakona uvodi potpuno oslobođenje za prihode od dividendi i udela u dobiti iz država članica Evropske unije. To važi od 2027. godine i dodatno favorizuje kapital iz EU, dok za druge nerezidente ostaju važeći propisi o porezu po odbitku. Zakon o slobodnim zonama omogućava uvoz opreme i sirovina bez carine i PDV-a, dok podsticaji za istraživanje i razvoj, kao i IP Box režim, efektivnu poresku stopu mogu smanjiti na svega 3 odsto za određene prihode. Ove mere, iako deklarativno namenjene domaćim startapovima, najviše koriste velike IT kompanije i razvojni centri stranih korporacija.

Uticaj na budžet i privredu Srbije

Kao rezultat, Srbija nastavlja da ubira znatno manje prihoda od poreza na dobit u poređenju sa evropskim standardom. Efektivna poreska stopa na dobit ostaje niska za najveće investitore, dok su domaća mala i srednja preduzeća pod većim opterećenjem. Prelazne odredbe novog zakona omogućavaju produženje poreskih privilegija do 2037. godine, što odlaže efikasnu borbu protiv iznošenja profita sve do ulaska Srbije u Evropsku uniju.

Pročitaj još

Domaće

Minth investira 1,73 milijarde dinara u četvrtu fabriku automobilske industrije u Šapcu

Novi pogon u radnoj zoni Sever obuhvatiće 42.000 kvadrata, sa godišnjim kapacitetom od 36 miliona lajsni

Objavljeno pre

,

Objavio:

Minth investira 1,73 milijarde dinara u četvrtu fabriku automobilske industrije u Šapcu – Minth investira u Šapcu

Novi pogon u radnoj zoni Sever obuhvatiće 42.000 kvadrata, sa godišnjim kapacitetom od 36 miliona lajsni

Minth Metal Parts Balkan, deo kineske Minth grupacije, dobio je građevinsku dozvolu za izgradnju četvrte fabrike automobilske industrije u Majuru kod Šapca. Vrednost investicije iznosi 1.727.824.852,80 dinara bez PDV-a. Prema rešenju Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, ukupna bruto površina novog kompleksa biće 42.114,18 kvadratnih metara.

Minth investira u Šapcu: detalji nove fabrike

Nova fabrika kompanije Minth investira 1,73 milijarde dinara i nalaziće se u radnoj zoni Sever u Šapcu, na parceli od 100.000 kvadrata. Kompleks će sadržati proizvodni objekat sa administrativnim delom (20.445,22 m2), objekat sa trafostanicom (20.301,11 m2), dve portirnice, vage za kamione, skladište za sirovine, platoe za opremu, pumpno postrojenje, rezervoar za hidrantsku mrežu, plato za pranje automobila, instalacioni most, paviljone za pušače i totem. Planirana godišnja proizvodnja do 2033. godine iznosiće 36 miliona dekorativnih lajsni i 136 miliona zaptivnih delova od aluminijuma, nerđajućeg čelika i plastičnog peleta.

Ekološki i industrijski značaj investicije

Ministarstvo zaštite životne sredine prethodno je dalo saglasnost kompaniji Minth Metal Parts Balkan na studiju procene uticaja ovog projekta na životnu sredinu. To je važan korak, posebno jer automobilska industrija ima značajan uticaj na lokalnu zajednicu i zapošljavanje. Ova četvrta investicija Minth grupacije u Šapcu dodatno jača poziciju grada kao industrijskog centra Srbije. Prvi Minthov pogon za proizvodnju aluminijumskih delova otvoren je 2022. godine, nakon čega su usledile topionica za preradu aluminijuma i fabrika kućišta za baterije električnih automobila.

Dugoročne implikacije za automobilski sektor Srbije

Uporedo sa tim, nova fabrika osnažuje industrijsku zonu Majur i doprinosi diverzifikaciji domaće prerađivačke industrije. Štaviše, ova investicija može pospešiti razvoj dobavljačkog lanca i povećati konkurentnost srpskog automobilskog sektora u regionu. S obzirom na planirane kapacitete, očekuje se da će Minthova ulaganja imati pozitivan uticaj na zaposlenost i lokalnu ekonomiju Šapca. Takođe, ulaganje potvrđuje nastavak trenda dolaska stranih investitora u Srbiju, sa naglaskom na proizvodnju sa visokom tehnološkom komponentom.

Pročitaj još

Domaće

Stanogradnja u Nemačkoj beleži rast, dozvole za stanove porasle 15,1 odsto

Broj izdatih građevinskih dozvola u Nemačkoj dostigao 126.300 u prvoj polovini 2026. godine, najviši skok od 2016.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Stanogradnja u Nemačkoj beleži rast, dozvole za stanove porasle 15,1 odsto

Broj izdatih građevinskih dozvola u Nemačkoj dostigao 126.300 u prvoj polovini 2026. godine, najviši skok od 2016.

Nemačka je u prvoj polovini 2026. godine zabeležila rast broja izdatih građevinskih dozvola za stanove od 15,1 odsto. Ukupno je izdato 126.300 dozvola za stanove, uključujući nove i postojeće zgrade, što je prema podacima Saveznog zavoda za statistiku (Destatis) najviši procentualni rast u prvom polugodištu od 2016. godine. Ovaj skok u segmentu stanogradnja u Nemačkoj dolazi nakon dve godine sa izuzetno niskom aktivnošću, kada su izdate dozvole bile blizu istorijskih minimuma iz 2011. godine.

Međugodišnji rast i istorijska perspektiva

Statistički podaci pokazuju da je samo u junu 2026. godine u Nemačkoj odobrena izgradnja 21.600 stanova. To je povećanje od 13,8 odsto u poređenju sa istim mesecom prethodne godine. Međutim, stručnjaci iz Destatis-a ističu da ovaj rast dolazi posle perioda sa minimalnim brojem izdatih dozvola, što znači da je i dalje potrebno vreme za stabilizaciju sektora. Uporedo sa tim, tržište nekretnina u Nemačkoj suočavalo se sa izazovima tokom 2024. i 2025. godine, kada je broj dozvola bio na najnižem nivou decenije.

Tržišni sentiment i industrijski kontekst

Prema izveštaju minhenskog Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo), poslovni sentiment u nemačkoj stanogradnji blago se poboljšao tokom jula 2026. godine. To ukazuje na određeni optimizam među investitorima i građevinskim kompanijama. Kao rezultat ovog oporavka, očekuje se da povećanje broja građevinskih dozvola polako počne da daje pozitivne efekte u građevinskoj industriji. S druge strane, sektor još nije dostigao širinu i stabilnost zabeležene u ranijim godinama.

Izjave i implikacije za tržište

„Povećanje broja građevinskih dozvola polako daje rezultate u industriji, ali predstoji nam dug put do šireg i stabilnog rasta“, izjavio je Klaus Volrabe, rukovodilac istraživanja u Ifo institutu. On je naglasio da iako postoje pozitivni signali, oporavak tržišta stanogradnje zahteva dodatno vreme i strukturalne promene. U međuvremenu, dinamika u sektoru stanogradnje ostaje predmet pažnje investitora i državnih institucija. Ova kretanja su naročito važna za širu ekonomiju Nemačke, jer građevinska industrija ima multiplikativni efekat na zapošljavanje i ekonomski rast.

Širi ekonomski značaj i izazovi

Stanogradnja u Nemačkoj tradicionalno predstavlja važan indikator ekonomskog zdravlja zemlje. Povećanje broja dozvola može značiti budući rast investicija, ali i veću ponudu na tržištu nekretnina. Ipak, s obzirom na prethodne godine sa niskim brojem dozvola, tržište će morati da nadoknadi zaostatak kako bi zadovoljilo potražnju. Zbog toga analitičari prate dalji razvoj događaja u ovom sektoru, koji može imati direktan uticaj na druge industrijske grane i ukupni bruto domaći proizvod.

Pročitaj još

Domaće

Pošta Srbije prodaje 14 grupa rashodovanih vozila putem javnih licitacija od 1. septembra

Javne licitacije se održavaju u više gradova širom Srbije, prodaja isključivo u grupama, detalji dostupni na sajtu Pošte Srbije

Objavljeno pre

,

Objavio:

Pošta Srbije prodaje 14 grupa rashodovanih vozila putem javnih licitacija od 1. septembra – Pošta Srbije prodaje rashodovana vozila

Javne licitacije se održavaju u više gradova širom Srbije, prodaja isključivo u grupama, detalji dostupni na sajtu Pošte Srbije

Pošta Srbije najavila je javne licitacije za prodaju 14 grupa rashodovanih vozila, koje će biti održane od 1. septembra do 6. oktobra širom zemlje. Predmet prodaje su teretna i putnička vozila koja su rashodovana, a prodaja će biti organizovana isključivo u grupama, navodi se u zvaničnom saopštenju.

Pošta Srbije prodaje rashodovana vozila: termini i lokacije licitacija

Prva javna licitacija za rashodovana vozila Pošte Srbije biće održana 1. septembra u Subotici. Već 2. i 3. septembra licitacije će biti organizovane na više lokacija u Beogradu, gde će biti ponuđene grupe vozila iz beogradskih radnih jedinica. Sledeći gradovi u kojima će biti organizovane licitacije su Novi Sad (8. septembar), Šabac (15. septembar), Sremska Mitrovica (17. septembar) i Požarevac (22. septembar).

Osim toga, licitacije su zakazane i za Užice 25. septembra i Kragujevac 30. septembra. Početkom oktobra, javne licitacije biće održane u Kraljevu 2. oktobra i u Nišu 6. oktobra. Detaljne informacije o proceduri licitacije, katalogu i lokacijama vozila, kao i terminima za razgledanje, dostupne su na zvaničnoj internet stranici Pošte Srbije.

Ekonomija javne prodaje i značaj za Poštu Srbije

Zbog toga što se prodaja rashodovanih vozila organizuje isključivo u grupama, potencijalni kupci mogu da planiraju svoje investicije i procene ekonomsku isplativost nabavke većeg broja vozila odjednom. Proces javne licitacije omogućava transparentnost i fer tržišnu utakmicu, što je važno za sve učesnike, ali i za kompaniju koja prodaje imovinu.

Javne licitacije ovog tipa predstavljaju deo redovne prakse velikih državnih preduzeća u Srbiji. Na taj način kompanije kao što je Pošta Srbije optimizuju svoje vozne parkove i reinvestiraju sredstva u modernizaciju ili nabavku novih vozila. Istovremeno, ovakve prodaje mogu stimulisati sekundarno tržište polovnih vozila, što ima širi ekonomski uticaj, posebno za mala i srednja preduzeća zainteresovana za povoljniju kupovinu transportnih sredstava.

Procedura i dostupnost informacija o licitacijama

Sve relevantne informacije o proceduri sprovođenja licitacija, kao i o tome koja rashodovana vozila su uključena u svaku grupu, dostupne su javnosti na sajtu Pošte Srbije. Katalog sa detaljima vozila i termini za razgledanje omogućiće potencijalnim kupcima da detaljno procene isplativost i stanje ponuđenih vozila. Kao rezultat, javna prodaja rashodovanih vozila putem licitacija doprinosi transparentnosti i efikasnosti u upravljanju imovinom državnih preduzeća.

Pored toga, ovakve aktivnosti predstavljaju deo šireg trenda modernizacije poslovanja u javnom sektoru Srbije. Pošta Srbije, sprovodeći javne licitacije, nastavlja praksu racionalizacije i osavremenjavanja voznog parka, čime doprinosi boljoj optimizaciji internih resursa i jačanju konkurentnosti na tržištu.

Pročitaj još

U Trendu