Connect with us

Domaće

Poreska uprava Srbije omogućila elektronske prijave za godišnji porez na dohodak iznad 5.439.096 dinara

Porez na dohodak plaća samo 1,4% zaposlenih, uz efektivnu stopu od 10 do 15 odsto i ukupni prihod od 1,3 milijarde evra

Published

on

pexels-photo-4386367

Porez na dohodak plaća samo 1,4% zaposlenih, uz efektivnu stopu od 10 do 15 odsto i ukupni prihod od 1,3 milijarde evra

Poreska uprava Srbije je saopštila da su na portalu ePorezi dostupne unapred popunjene prijave za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak građana za 2025. godinu. Ovaj porez plaća manje od dva odsto zaposlenih, odnosno oko 30.000 građana od ukupno 2,2 miliona ljudi koji redovno primaju platu. Obveznici su fizička lica čiji oporezivi dohodak, nakon umanjenja za poreze i doprinose, premaši 5.439.096 dinara (46.330 evra), što znači da se porez plaća tek za mesečnu bruto platu iznad 3.860 evra, uz odbitak poreskih olakšica. Rok za podnošenje prijave i uplatu poreza je 15. maj 2026. godine, a prijava se podnosi isključivo elektronski.

Prijave su pripremljene na osnovu podataka iz službenih evidencija i postavljene kao radna verzija koju obveznici treba da provere, eventualno izmene ili dopune i podnesu elektronskim putem. Ako prijava nije unapred popunjena, obveznici su dužni da je samostalno popune i predaju. Poreska uprava će u slučaju kašnjenja podneti prijavu u ime obveznika na osnovu raspoloživih podataka.

U Srbiji porez na dohodak zbog brojnih izuzetaka i olakšica plaća samo 1,4% zaposlenih, što praktično znači da efektivna stopa poreza na dohodak građana iznosi 10 ili 15 odsto. U EU porez na dohodak donosi 25% prihoda budžetu, u SAD, Kanadi i Australiji 35 do 40%, dok u Srbiji ovaj porez donosi svega 12% budžetskih prihoda.

Srpske stope poreza na dohodak (10 i 15%) su među najnižima – u EU je prosečna stopa prema OECD-u 38%, u Americi 32%, a u Češkoj i Slovačkoj 23% i 25%. Da bi zaposleni koji izdržava dva člana porodice platio više od 15% poreza, morao bi da ima godišnje bruto prihode veće od 134.300 evra, a i tada bi porez iznosio samo oko 13 dinara. Za manju osnovicu poreza potrebno je imati godišnji prihod od 41.500 evra ili platu od 3.460 evra mesečno, pri čemu bi porez bio samo 25 dinara.

Poresko oslobođenje može iznositi do 50% sume koja bi trebalo da se plati, zahvaljujući odbicima za izdržavane članove porodice. Neporezivi deo je trostruka prosečna godišnja zarada, ove godine 5.439.096 dinara (46.329 evra). Tu su i lični odbitak od 725.213 dinara (6.177 evra) i odbitak za izdržavanog člana u iznosu od 271.955 dinara (2.316 evra).

Ukupno, u državnu kasu ulazi 1,3 milijarde evra poreza na dohodak, prema planu budžeta za 2026. godinu. Od ovog iznosa, 74% prihoda pripada opštinama, 77% gradovima (izuzev Beograda gde je 66%), dok ostatak ide u republički budžet.

Fiskalni savet je ranije ocenio da zakon o porezu na dohodak građana star više od dve decenije ne prati savremene standarde i potrebe. Savet predlaže uvođenje modernog dualnog sistema progresivnog oporezivanja i povećanje neoporezivog cenzusa, uz poreske kredite za izdržavane članove domaćinstva. Prema analizi Saveta, oko 40% domaćinstava bi osetilo smanjenje poreza, za 50% ne bi bilo promena, dok bi se porez povećao za nešto više od 10% domaćinstava sa najvišim primanjima. Takođe, Savet ističe da je paušalno oporezivanje u Srbiji preširoko definisano, što dovodi do neujednačenog poreskog tretmana građana sa sličnim prihodima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Domaći investitori uložili 340 miliona evra, preuzeli 55 odsto tržišta nekretnina

U Srbiji domaći kapital sada čini većinu, dok su strane investicije pale ispod 45 odsto u 2025. godini

Published

on

By

U Srbiji domaći kapital sada čini većinu, dok su strane investicije pale ispod 45 odsto u 2025. godini

Domaći investitori ostvarili su dominantnu poziciju na srpskom tržištu komercijalnih nekretnina, sa ukupnim ulaganjem od oko 340 miliona evra u protekloj godini, pokazuju podaci CBRE za 2025. godinu. Srbija je u tom periodu privukla 40 odsto ukupnih investicija u poslovne nekretnine u regionu, dok je udeo stranih ulagača pao ispod 45 odsto, što potvrđuje strukturne promene u sektoru.

Prema analizi, lokalni i regionalni kapital sada preovlađuje na tržištu, dok je ranije udeo stranih investitora iznosio između 60 i 70 odsto. “Prvi put su lokalni igrači dominantni, a to je trend koji vidimo i u drugim zemljama centralne i istočne Evrope. Domaći ulagači poznaju tržište, dok su međunarodni investitori oprezniji zbog neizvesnosti”, izjavila je Jana Jovanović, rukovodilac odeljenja za istraživanje tržišta za region jugoistočne Evrope u CBRE.

Najveće interesovanje stranih investitora i dalje je usmereno na kancelarijske i logističke objekte. Kancelarijski prostor je bio najaktivniji segment 2025. godine, čineći 70 odsto ukupnih investicija u komercijalne nekretnine. Nova ponuda kancelarija ostala je ograničena, sa manje od 30.000 kvadratnih metara najavljenih za izgradnju u 2026, dok se značajniji rast očekuje tek od 2027. godine. “Cena najma kancelarijskog prostora kreće se oko 18 evra po kvadratnom metru”, navodi Jovanović.

Sektor maloprodajnih parkova zabeležio je rast, sa ukupnom ponudom u regionu uvećanom za više od 15 odsto u 2025. godini, a u izgradnji je oko 300.000 kvadratnih metara. Očekuje se da će 2026. ukupna kvadratura maloprodajnih centara prevazići kvadraturu tržnih centara. Tržni centri redefinišu model poslovanja, sa širenjem F&B ponude i iskustvenih sadržaja, dok vlasnici ulažu u modernizaciju i diverzifikaciju.

Na logističkom tržištu, tokom 2025. godine izgrađeno je više od 70.000 kvadratnih metara novog prostora, što je rezultiralo godišnjim rastom ponude od oko 10 odsto. Potražnja je apsorbovala sav novi kapacitet, a ukupna zaliha logističkog prostora ostala je ispod 800.000 kvadratnih metara. Intenzivan razvoj beleže i gradovi van Beograda, poput Novog Sada, Jagodine, Kragujevca i Niša, ali Beograd i dalje vodi po izgradnji i potražnji.

Uoči EXPO 2027, tržište hotela u Beogradu beleži značajan rast. Otvoreni su St. Regis i Hotel Bristol, dok su Ritz‑Carlton i InterContinental u fazi izgradnje. Trenutno je oko 15 hotela u različitim fazama razvoja, sa dodatnih 1.500 novih soba, a očekuje se rast tržišta od oko 20 odsto do 2027. godine. “EXPO će biti katalizator, ali i test za hotelski sektor”, ističe Jovanović, uz napomenu da će održivost zavisiti od promocije zemlje, jačanja turističke infrastrukture i razvoja transportnih kapaciteta.

Pročitaj još

Domaće

Banca Intesa usmerila 2 miliona evra u filantropske projekte tokom dve godine

Donacije od 1,1 milion evra u 2025. podržale 19 programa, 350 dece obolele od teških bolesti dobilo bolju negu

Published

on

By

Donacije od 1,1 milion evra u 2025. podržale 19 programa, 350 dece obolele od teških bolesti dobilo bolju negu

Banca Intesa, članica Intesa Sanpaolo grupe, i Intesa fondacija osvojile su VIRTUS nagradu za korporativnu filantropiju za 2025. godinu, koju dodeljuje Trag fondacija. Ovo je peto VIRTUS priznanje za Banca Intesa, koja je prethodno nagrađena za volonterski i filantropski doprinos 2013, 2014, 2016. i 2018. godine.

Intesa fondacija osnovana je 2024. godine sa ciljem sistemskog i strateškog usmeravanja filantropskih aktivnosti banke. Tokom prve dve godine rada, fondacija je usmerila ukupno 2 miliona evra u različite društvene inicijative, fokusirajući se na osnaživanje žena, borbu protiv socijalnih nejednakosti, razvoj obrazovanja dece i mladih, podršku zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, očuvanje životne sredine i projekte lokalne zajednice.

U 2025. godini, donacije u iznosu od 1,1 milion evra izdvojene su za 19 programa podrške. Kroz ove aktivnosti, 350 dece obolele od najtežih bolesti imalo je pristup kvalitetnijoj bolničkoj nezi, više od 250 mališana iz osetljivih grupa vraćeno je u obrazovni sistem, a 100 dece bez roditeljskog staranja dobilo je mentorsku podršku. Deo sredstava opredeljen je i za zaštitu životne sredine i osnaživanje žena, uključujući 130 žrtava trgovine ljudima i rodno zasnovanog nasilja, kojima su obezbeđeni siguran smeštaj i psihosocijalna pomoć.

Zaposleni u Banca Intesa aktivno su učestvovali u volonterskim akcijama u okviru podržanih projekata, doprinoseći inicijativama od šireg društvenog značaja. VIRTUS nagrade koje Trag fondacija dodeljuje već 19 godina predstavljaju jedno od najprestižnijih priznanja u Srbiji u oblasti filantropije, ukazujući na značaj doprinosa kompanija, organizacija i pojedinaca razvoju zajednice i opštem dobru.

Pročitaj još

Domaće

Srbija ulaže u 237 MW zelene energije, uvoz struje smanjen za 14 odsto

Proizvodnja električne energije planirana na 39.299 GWh uz rast od pet odsto, domaća prerada nafte dostiže 4,15 miliona tona

Published

on

By

Proizvodnja električne energije planirana na 39.299 GWh uz rast od pet odsto, domaća prerada nafte dostiže 4,15 miliona tona

Vlada Republike Srbije usvojila je Energetski bilans za 2026. godinu, kojim su predviđene značajne investicije u obnovljive izvore energije i smanjenje energetskog uvoza. Tokom 2026. godine planirana je izgradnja novih 180 MW vetroelektrana i 56,7 MW solarnih kapaciteta, što ukupno donosi 237 MW dodatnih kapaciteta iz obnovljivih izvora. Očekuje se povećanje proizvodnje električne energije za pet odsto, na ukupno 39.299 GWh, dok je projekcija da će se uvoz električne energije smanjiti za 14 odsto i zabeležiti blagi rast izvoza.

Prema podacima iz bilansa, termoelektrane će i dalje biti glavni izvor električne energije sa učešćem od 62,35 odsto, dok hidroelektrane učestvuju sa približno 25 odsto. Proizvodnja iz vetra i sunca nastavlja da raste, a ukupna proizvodnja primarne energije iz obnovljivih izvora dostići će 2,779 Mtoe, što je sedam odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Udeo obnovljivih izvora u ukupnoj domaćoj proizvodnji energije dostizaće 28 odsto.

Kada je reč o potrošnji prirodnog gasa, planirana je ukupna potrošnja od 3,015 milijardi kubnih metara, što je smanjenje od šest odsto u odnosu na 2025. godinu. Domaća proizvodnja pokrivaće devet odsto potreba, a preostalih 91 odsto biće obezbeđeno iz uvoza, pre svega putem gasovoda “Balkanski tok”, iz Mađarske i preko novog interkonektora sa Bugarskom.

Planirana proizvodnja uglja u 2026. iznosi oko 34,2 miliona tona, od čega će 96 odsto biti iskorišćeno za proizvodnju električne energije. Lignit ostaje dominantan sa učešćem od 98,4 odsto u domaćoj proizvodnji uglja.

U segmentu naftne industrije, domaća proizvodnja naftnih derivata predviđena je na 4,15 miliona tona, što je rast od 23 odsto u odnosu na godinu ranije. Istovremeno, očekuje se pad uvoza derivata za 14 odsto. Iako se snabdevanje sirovom naftom sve više oslanja na uvoz zbog pada domaće proizvodnje, raste udeo domaće prerade.

Finalna potrošnja električne energije u 2026. godini iznosiće 29.972 GWh, odnosno jedan odsto više u odnosu na 2025. godinu. Najveći deo potrošnje i dalje imaju domaćinstva sa 44,6 odsto, slede industrija sa 33,5 odsto i javne i komercijalne delatnosti sa 19,3 odsto.

Pročitaj još

U Trendu