Samo jedan slučaj posebnog poreza zvanično poznat u pet godina primene zakona, bez redovnog objavljivanja rezultata
Poreska uprava Republike Srbije obradila je više od 1,18 miliona građana od početka primene Zakona o utvrđivanju porekla imovine i posebnom porezu, koji je na snazi od marta 2021. godine. Kod 13.522 lica utvrđena je potencijalna nesrazmera između imovine i prihoda veća od 150.000 evra, dok je za oko 150 njih sproveden prethodni postupak i sačinjeni izveštaji. Ipak, prema dostupnim zvaničnim podacima, javnosti je poznat samo jedan slučaj u kojem je doneto rešenje o posebnom porezu za osobu koja nije uspela da dokaže poreklo imovine, a podaci o naplaćenim iznosima i ukupnim rezultatima nisu redovno objavljivani.
Zakon o utvrđivanju porekla imovine i posebnom porezu usvojen je 2020. godine, neposredno pre parlamentarnih izbora, a njegova primena započeta je godinu dana kasnije. Prema informacijama iz 2024. godine, prvi poznati slučaj primene ovog zakona odnosio se na utaju poreza u iznosu većem od milion evra, što je do sada jedini javno poznat slučaj. Poreska uprava je navela da do kraja 2023. godine nije doneto nijedno konačno rešenje o posebnom porezu po ovom zakonu.
Programski direktor organizacije Transparentnost Srbija, Nemanja Nenadić, istakao je da se o primeni zakona objavljuje veoma malo podataka. “Vrlo malo toga se objavljuje. Pre možda godinu dana sam vadio neke podatke i pronašao iz medija da je bio jedan slučaj rešen i ne znam koliko njih da je bilo ispitivano. U svakom slučaju malo, a poenta je da nemamo ništa drugo osim onoga što je rečeno kroz izjave direktorke Poreske uprave”, naveo je Nenadić.
Nenadić je ukazao i na to da metodologia po kojoj Poreska uprava bira slučajeve za proveru nije javno dostupna, kao ni detaljni podaci o sprovedenim kontrolama. On je dodao da postoje ograničenja u proveri pojedinih oblika imovine, posebno one koja nije evidentirana u javnim registrima ili je u vlasništvu pravnih lica. Kada je reč o imovini u inostranstvu, Nenadić je naglasio da ne postoji automatska razmena podataka koja bi omogućila sistematsko pretraživanje, što dodatno otežava postupak.
Pitanja upućena Ministarstvu unutrašnjih poslova i Poreskoj upravi o proverama imovine, uključujući i aktuelni slučaj bivšeg direktora Policijske uprave za grad Beograd, Milana Milića, ostala su bez odgovora do objavljivanja ovog teksta. Više javno tužilaštvo saopštilo je da će finansijska istraga u tom predmetu biti sprovedena u skladu sa Zakonom o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela.