Connect with us

Domaće

OTP banka omogućila kredite od 5.000 do 300.000 evra za MMSP

Srpska fondacija za preduzetništvo podržala kredite vredne 47 miliona evra, program EU i KfW jača pristup finansiranju

Published

on

Foto Izvor: Pexels / RDNE Stock project

Srpska fondacija za preduzetništvo podržala kredite vredne 47 miliona evra, program EU i KfW jača pristup finansiranju

OTP banka Srbija postala je prva poslovna banka u zemlji koja je potpisala partnerski ugovor sa Srpskom fondacijom za preduzetništvo u okviru programa EU–KfW Western Balkans Guarantee – Supporting Entrepreneurs’ and MSMEs’ Resilience. Zahvaljujući ovom sporazumu, domaća mikro, mala i srednja preduzeća mogu da konkurišu za kredite u iznosima od 5.000 do 300.000 evra, pod povoljnijim uslovima i sa fleksibilnijim zahtevima za sredstva obezbeđenja.

Program zajednički podržavaju Evropska unija i Vlada Savezne Republike Nemačke putem KfW Nemačke razvojne banke, a u Srbiji ga sprovodi Srpska fondacija za preduzetništvo u saradnji sa poslovnim bankama. Inicijativa je usmerena na unapređenje konkurentnosti i ravnomernog regionalnog razvoja, pružajući olakšan pristup finansiranju preduzetnicima, startapima i MMSP iz proizvodnih delatnosti, posebno izvan Beograda i Novog Sada.

Aleksandar Grabovac, direktor Srpske fondacije za preduzetništvo, naglasio je prilikom potpisivanja ugovora: „Potpisivanjem ovog ugovora sa OTP bankom Srbija ne otvaraju se samo nova vrata finansiranju, već i nove mogućnosti za hiljade preduzetnika i porodičnih biznisa koji su nosioci realne ekonomije Srbije.” Fondacija je do sada u partnerstvu sa finansijskim institucijama direktno podržala kredite vredne 47 miliona evra za ovu grupu klijenata, a Grabovac očekuje da će se uskoro priključiti i druge banke, što će dodatno unaprediti ambijent za razvoj preduzetništva u zemlji.

Carsten Sandhop, direktor Kancelarije KfW-a u Beogradu, istakao je značaj ovog prvog partnerskog sporazuma u Srbiji za šire partnerstvo EU i Nemačke na Zapadnom Balkanu. „Pristup finansiranju ostaje jedna od glavnih prepreka rastu mikro, malih i srednjih preduzeća u celom regionu, a ovaj projekat, koji smo osmislili zajedno sa Evropskom unijom, upravo ima za cilj da otkloni ovo usko grlo”, rekao je Sandhop.

Branimir Spasić, CFO i član Izvršnog odbora za finansije OTP banke Srbija, istakao je da će krediti u iznosima od 5.000 do 300.000 evra biti dostupni pod znatno povoljnijim uslovima, sa dužim rokovima otplate i fleksibilnijim zahtevima za sredstva obezbeđenja. „Pristupajući ovom programu OTP banka stavlja svoju ekspertizu i kapacitete u službu realne ekonomije”, naveo je Spasić.

Program EU–KfW Western Balkans Guarantee doprinosi jačanju finansijskog sektora Srbije, unapređenju privatnog sektora i usklađivanju domaćih politika sa evropskim standardima, posebno na putu Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Otkupna cena maline između 400 i 450 dinara, subvencije porasle 58 odsto

Pšenica se otkupljuje po 19 do 20 dinara, višnje rodile 100 odsto više, isplate subvencija 77 milijardi dinara

Published

on

By

Pšenica se otkupljuje po 19 do 20 dinara, višnje rodile 100 odsto više, isplate subvencija 77 milijardi dinara

Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštilo je da je otkupna cena maline u 2026. godini između 400 i 450 dinara po kilogramu, što je među višim cenama u regionu, dok se pšenica otkupljuje po ceni od 19 do 20 dinara po kilogramu. Ministar Dragan Glamočić istakao je da se cene osnovnih poljoprivrednih proizvoda, poput maline i pšenice, formiraju isključivo na svetskom tržištu, a ne administrativnim odlukama države.

Glamočić je ocenio da će ovogodišnja proizvodnja voća biti među najboljima u poslednjih deset godina, budući da su gotovo sve voćne vrste, uključujući kajsiju i jabuku, dobro rodile. Prema njegovim rečima, višnja je dala prinos 100 odsto veći nego prethodne godine, dok se oko 90 odsto malina izvozi na strana tržišta.

Ministar je ukazao da, u godinama visokih prinosa, problem nije skladišni kapacitet već velika ponuda koja pritiska cene na niži nivo. Deo viškova, kako navodi, mogao bi biti prerađen u proizvode kao što su džemovi, sokovi i rakija, a država pruža podsticaje za takve investicije.

Govoreći o žetvi, Glamočić je rekao: „Ovo je dobra godina što se tiče pšenice, najlošije je prošao Banat, ali prosečni prinos je odličan. Gruba procena je oko šest tona po hektaru, što je veoma dobar rezultat.” On je napomenuo da država ne može administrativno da određuje cenu berzanske robe poput pšenice, kukuruza i ječma, jer su cene određene globalnim tržištem i velikim proizvođačima iz Rusije, Ukrajine i Amerike.

Proizvođačima je omogućeno da skladište žitarice u silosima ukoliko očekuju povoljniju cenu u kasnijem periodu. Ministar je najavio i nastavak podrške kroz subvencije za protivgradne mreže, kao i ponovno uvođenje mera za finansiranje bušenja dubinskih bunara.

Posebno je naglašeno ubrzanje isplate subvencija: „Na isti datum prošle godine bilo je isplaćeno 49 milijardi dinara, a ove godine više od 77 milijardi. To je povećanje od oko 58 odsto”, istakao je Glamočić.

Ministar nije komentarisao povraćaj dela akciza za gorivo, za čiju isplatu poljoprivrednici navode da kasni po nekoliko meseci iako je zakonski rok dve nedelje od podnošenja zahteva. Vlada Srbije je nedavno povećala cenu dizela za poljoprivrednike sa 179 na 184 dinara, dok je iznos povraćaja akcize smanjen sa 50 na 38 dinara po litru.

Pročitaj još

Domaće

Plate CNC operatera prelaze 1.000 evra, tražnja raste u industriji

Srednje škole upisuju dva odeljenja po 24 učenika, a interesovanje za CNC zanimanja ne opada zbog velike potražnje

Published

on

By

Srednje škole upisuju dva odeljenja po 24 učenika, a interesovanje za CNC zanimanja ne opada zbog velike potražnje

CNC operateri su među najtraženijim profilima u industriji, a plate u ovom sektoru kreću se od 1.000 evra naviše, u zavisnosti od znanja, iskustva i vrste posla, navode stručnjaci sa višedecenijskim iskustvom. Ova potražnja posledica je širenja upotrebe CNC mašina koje automatski obrađuju materijale kao što su metal, drvo, plastika i kompoziti prema digitalnim programima, ali i dalje zahtevaju obučen kadar za pripremu, programiranje i kontrolu kvaliteta.

U industrijskoj praksi, rad CNC operatera počinje od tehničkog crteža ili digitalnog modela koji se pomoću posebnih računarskih programa pretvara u precizna uputstva za mašinu. Posao obuhvata programiranje, podešavanje parametara i nadgledanje procesa, a kvalitet gotovog proizvoda zavisi od stručnosti i pažnje operatera.

Prema rečima Milorada Antonića, koji vodi firmu za proizvodnju mašinskih delova, formalno obrazovanje je važno osnovu, ali se najvažnije veštine stiču tokom praktičnog rada. “Plate se kreću od oko 1.000 evra naviše, u zavisnosti od znanja, iskustva i vrste posla. Industrija konstantno traži nove radnike, pa firme često zapošljavaju mlade odmah nakon škole ili prakse”, ističe Antonić.

Obrazovanje za CNC operatere najčešće se stiče u srednjim mašinskim školama, gde interesovanje za smer tehničar za kompjutersko upravljanje CNC mašinama ostaje visoko. Raspisuju se dva odeljenja po 24 učenika i odeljenja su uglavnom popunjena, navodi Dušica Jovanović, direktorka Politehnike – škole za nove tehnologije. “Već godinama upisujemo dva odeljenja po 24 učenika, a interesovanje je konstantno. Učenici tokom školovanja prolaze kroz veliki broj praktičnih predmeta, a nakon završetka lako nalaze posao, jer je tražnja za ovim profilom velika”, kaže Jovanović.

Praktična nastava kroz dualno obrazovanje omogućava učenicima da steknu iskustvo u velikim kompanijama, mada kasnije mnogi biraju manje firme sa manjim nivoom stresa. Svaka CNC mašina zahteva obučenog operatera, zbog čega je ovaj kadar danas izuzetno cenjen u industriji.

Pročitaj još

Domaće

Platforma Vangfu omogućila prihod od 60 juana po satu iznajmljivanjem pasa u Kini

Iznajmljivanje pasa u Pekingu, Šangaju i Šendženu po ceni od 10 do 60 juana po satu uz osiguranje i GPS praćenje

Published

on

By

Iznajmljivanje pasa u Pekingu, Šangaju i Šendženu po ceni od 10 do 60 juana po satu uz osiguranje i GPS praćenje

Kineska platforma Vangfu, koja je počela sa radom početkom ove godine, uvela je mogućnost iznajmljivanja pasa u Pekingu, Šangaju i Šendženu, uz cenu od 10 do 60 juana (od oko 1,5 do devet dolara) po satu, u zavisnosti od vrste psa. Vlasnici pasa prijavljuju svoje ljubimce na platformu, dok korisnici mogu da izaberu psa i podnesu zahtev za šetnju, uz obaveznu verifikaciju identiteta obe strane, osiguranje za ljubimce i stalno GPS praćenje tokom šetnje.

Kako je objavljeno, šetnje se sprovode isključivo u krajevima poznatim psima, a korisnici su dužni da odmah obaveste vlasnika u slučaju bilo kakvog problema. Na primer, Vest Hajlend terijer po imenu Iven može se iznajmiti u Šendženu za 45 juana po satu, ali isključivo u prisustvu vlasnika i bez davanja hrane koja nije odobrena. Korgi po imenu Bajvan iznajmljuje se za 60 juana po satu i može se voziti automobilom, prema navodima iz oglasa.

Veterinari upozoravaju na potencijalne rizike ovakvog modela. Veterinar Čen Ši iz Vuhana izjavio je da česte promene osoba koje vode psa i okruženja mogu izazvati emocionalni stres kod životinja, što potvrđuju istraživanja o vezanosti pasa povišenim nivoom hormona stresa, kortizola. On naglašava da psi nisu predmeti za kratkoročni najam i da dobro prepoznaju osobe koje ih izvode u šetnju.

Ovo nije prvi pokušaj uvođenja ovakvog modela u Kini – prodavnica kućnih ljubimaca u Čengduu je 2021. godine pokrenula uslugu iznajmljivanja mačaka po ceni od 9,9 juana dnevno, ali je ubrzo prestala sa radom zbog negativnih reakcija vlasnika. Koncept iznajmljivanja pasa izaziva podeljena mišljenja: dok neki korisnici smatraju da ovakav model može podstaći kasnije usvajanje ljubimaca, drugi ga kritikuju kao neprihvatljiv. Korisnica iz Šendžena, Šeri, rekla je da je „neprihvatljivo naplaćivati iznajmljivanje ljubimca koji vam je kao dete“.

Pročitaj još

U Trendu