Connect with us

Domaće

OpenAI najavio izlazak na berzu, cilja vrednost od jedan bilion dolara

Kompanija već ostvaruje dve milijarde dolara mesečnog prihoda, profitabilnost ne očekuje pre 2030. godine

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Pexels

Kompanija već ostvaruje dve milijarde dolara mesečnog prihoda, profitabilnost ne očekuje pre 2030. godine

Američka tehnološka kompanija OpenAI, poznata kao tvorac ChatGPT-ja, zvanično je podnela dokumentaciju za inicijalnu javnu ponudu akcija (IPO) u Sjedinjenim Američkim Državama, sa ciljem tržišne vrednosti od čak jedan bilion dolara. Kompanija još nije otkrila veličinu ni tačne uslove ponude, navodeći da vremenski okvir nije definisan.

Prema zvaničnim informacijama, izlazak OpenAI-ja na berzu mogao bi da se desi već u septembru, a kompanija bi se time svrstala među najznačajnije tehnološke firme koje su testirale apetit investitora za visokorastuće akcije u poslednjoj deceniji. Ranije ove godine, OpenAI je prikupio 110 milijardi dolara kapitala po procenjenoj vrednosti od 840 milijardi dolara, uz podršku investitora kao što su SoftBank, Amazon i Nvidia.

Pored OpenAI-ja, i kompanija Anthropic, poznata po AI asistentu Claude Code, poverljivo je podnela zahtev za IPO 1. juna, nakon što je prikupila 65 milijardi dolara tokom investicione runde koja ju je procenila na 965 milijardi dolara. Ovi paralelni izlaci na berzu mogli bi da označe prekretnicu za tehnološki sektor i globalna finansijska tržišta, s obzirom na rastući uticaj veštačke inteligencije kao ključne teme investicija u ovoj deceniji.

OpenAI je saopštio da ChatGPT ima više od 900 miliona aktivnih korisnika nedeljno i preko 50 miliona pretplatnika među potrošačima. Tokom marta kompanija je istakla da ostvaruje dve milijarde dolara mesečnog prihoda, dok je krajem 2024. godine kvartalni prihod iznosio oko milijardu dolara. Ipak, investitorima je poručeno da profitabilnost ne očekuje pre 2030. godine.

Microsoft je od 2019. godine uložio ukupno 13 milijardi dolara u OpenAI, što je značajno doprinelo brzom rastu kompanije i razvoju cloud platforme Azure. Nedavno je OpenAI obnovio partnerstvo sa Microsoftom i otvorio vrata novim saradnjama sa kompanijama poput Amazona i Alphabeta.

Anthropic se pozicionirao kao jedan od najvećih konkurenata na tržištu veštačke inteligencije, zahvaljujući velikoj potražnji za AI sistemom Claude među programerima. Kompanija nudi i napredni model Mythos za otkrivanje bezbednosnih propusta u softverskom kodu.

OpenAI je osnovan 2015. godine kao istraživačka neprofitna organizacija, a 2019. godine je formirao profitni ogranak radi finansiranja razvoja. Krajem 2023. godine, kompanija je bila u fokusu javnosti zbog promena u rukovodstvu, da bi u decembru 2024. najavila formiranje kompanije od javnog interesa radi lakšeg prikupljanja kapitala.

Plan reorganizacije izazvao je kritike Ilona Maska, jednog od ranih investitora, koji je tužio kompaniju zbog navodnog odstupanja od neprofitne misije. Međutim, američka porota je u maju presudila protiv Maska, ocenivši da OpenAI nije odgovoran za navodno odstupanje od prvobitne misije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Mobilno i elektronsko bankarstvo u Srbiji dostiglo 5.337.237 korisnika, rast transakcija 12,7 odsto

Broj korisnika mobilnog bankarstva porastao za 10,3%, a ukupno izvršeno 69,8 miliona digitalnih plaćanja u prvom kvartalu 2026.

Published

on

By

Broj korisnika mobilnog bankarstva porastao za 10,3%, a ukupno izvršeno 69,8 miliona digitalnih plaćanja u prvom kvartalu 2026.

Prema podacima Narodne banke Srbije, u prvom kvartalu 2026. godine mobilno bankarstvo u Srbiji koristilo je 5.337.237 građana, što predstavlja rast od 10,3% u odnosu na isti period 2025. godine. Istovremeno, broj registrovanih korisnika elektronskog bankarstva dostigao je 5.061.586, beležeći povećanje od 5,7% u poređenju sa prvim tromesečjem prošle godine.

Upotreba digitalnog bankarstva nastavila je da raste, pa je tokom prva tri meseca 2026. godine putem mobilnog i elektronskog bankarstva u Srbiji izvršeno ukupno 69,8 miliona plaćanja, što je rast od 12,7% u odnosu na isti period prethodne godine. Najveći doprinos ovom porastu došao je od mobilnog bankarstva, gde je broj transakcija povećan za 28,1%, sa 30,7 miliona na 39,4 miliona plaćanja.

S druge strane, upotreba elektronskog bankarstva zabeležila je blagi pad od 2,5%, sa 31,2 miliona na 30,4 miliona izvršenih plaćanja u odnosu na prvi kvartal 2025. godine. Ove podatke je objavila Narodna banka Srbije na osnovu izveštaja pružalaca platnih usluga.

Ukupni rast broja korisnika i digitalnih transakcija ukazuje na sve veću zastupljenost savremenih platnih instrumenata u svakodnevnom životu građana Srbije, dok mobilno bankarstvo beleži najbrži rast među digitalnim kanalima.

Pročitaj još

Domaće

Cene goriva u Severnoj Makedoniji: benzin jeftiniji za 2 denara, dizel skuplji za 1,5 denar

Maksimalna cena eurodizela sada 87 denara (1,41 evro), dok je benzin eurosuper 95 pao na 86 denara (1,4 evra)

Published

on

By

Maksimalna cena eurodizela sada 87 denara (1,41 evro), dok je benzin eurosuper 95 pao na 86 denara (1,4 evra)

U Severnoj Makedoniji od danas važe nove cene goriva, prema kojima je benzin pojeftinio za dva denara (3 evrocenta) po litru, dok je dizel poskupeo za 1,5 denar (2 centa). Maksimalna maloprodajna cena litra eurodizela na makedonskim pumpama iznosi 87 denara (1,41 evra), bezolovni benzin eurosuper 95 sada je 86 denara (1,4 evra), a eurosuper 98 dostiže 88 denara (1,43 evra).

Vlada Severne Makedonije produžila je meru smanjenja akciza na naftne derivate do 15. juna, a u razgovorima sa kompanijom OKTA, najvećim dobavljačem naftnih derivata, obezbeđen je dodatni popust od dva denara po litru. U Srbiji se isto gorivo od petka prodaje po nepromenjenoj ceni od 1,67 evra za benzin i 1,89 evra za litar dizela, što znači da je dizel u Srbiji skuplji za 56 dinara od makedonskog.

U Srbiji je trenutno na snazi smanjenje akcize na derivate od 20 odsto, koje traje do 14. juna. Ove mere utiču na maloprodajne cene goriva na oba tržišta, a razlike u cenama između Severne Makedonije i Srbije rezultat su i različite poreske politike i dogovora sa dobavljačima.

Pročitaj još

Domaće

GSK preuzima Nuvalent za 10,6 milijardi dolara i jača onkološki portfelj

Britanska kompanija očekuje rast prihoda iznad 40 milijardi funti do 2031. godine uz doprinos novih terapija

Published

on

By

Britanska kompanija očekuje rast prihoda iznad 40 milijardi funti do 2031. godine uz doprinos novih terapija

Britanski farmaceutski gigant GlaxoSmithKline (GSK) postigao je dogovor o kupovini američke biotehnološke kompanije Nuvalent za 10,6 milijardi dolara, čime realizuje najveću direktnu akviziciju u svojoj istoriji. Ova transakcija značajno proširuje portfelj GSK-a u oblasti onkologije i predstavlja jednu od najznačajnijih akvizicija firme iz Londona.

Nuvalent, sa sedištem u Bostonu, trenutno razvija više terapija protiv raka, među kojima se izdvajaju tri namenjene lečenju raka pluća. Prema saopštenju, GSK koji je deo londonskog berzanskog indeksa FTSE 100, procenjuje da će preuzimanje doneti nove mogućnosti za rast prihoda i profita već od 2027. godine.

Glavni izvršni direktor GSK-a, Luk Mils, koji je na čelo kompanije došao početkom 2026. godine, izjavio je: „Ova akvizicija nam donosi više proizvoda odjednom i u potpunosti je u skladu sa našim pristupom kupovine imovine koja ima klinički dokazane ciljeve i značajno rešava problem efikasnosti ili podnošljivosti lekova.”

GSK očekuje da će terapijska rešenja Nuvalenta doprineti ostvarenju cilja da godišnji prihodi kompanije premaše 40 milijardi funti (53,5 milijardi dolara) do 2031. godine.

Prethodni najveći dogovor GSK-a bila je razmena imovine sa švajcarskim Novartisom iz 2014. godine, vredna 21 milijardu dolara. Tada je GSK preuzeo Novartisovo odeljenje za vakcine za 5,25 milijardi dolara, dok je Novartisu prodao svoj onkološki portfelj za 16 milijardi dolara.

Pročitaj još

U Trendu