Connect with us

Domaće

OPEC povećava dnevnu proizvodnju za 188.000 barela nakon izlaska UAE

Sedam zemalja, uključujući Saudijsku Arabiju i Rusiju, uvodi novo povećanje kvota od juna zbog poremećaja na tržištu

Published

on

g2081452e9c6923322535b6c1bbec8ac6cb606b36d7e5ed64c310948838232f9d1240b2855198efbcac7e50cbcf3de6dfd4064bed183c66ce450e78db38d6e8c6_1280

Sedam zemalja, uključujući Saudijsku Arabiju i Rusiju, uvodi novo povećanje kvota od juna zbog poremećaja na tržištu

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i OPEC+ postigle su dogovor o povećanju kvota proizvodnje nafte za juni, nakon što su Ujedinjeni Arapski Emirati 1. maja napustili ovu organizaciju. Prema saopštenju OPEC-a, sedam zemalja, među kojima su Saudijska Arabija i Rusija, povećaće ukupnu dnevnu proizvodnju za 188.000 barela počev od sledećeg meseca, što je odlučeno na video-konferenciji članica.

Povećanje je ocenjeno kao skromno i simbolično, a prema ekonomskim analizama, cilj je poslati poruku o nastavku regularnog poslovanja uprkos napetostima izazvanim izlaskom UAE. U saopštenju OPEC-a nije pomenut izlazak UAE, ali analitičari ističu da je ovaj potez iznenadio ostale članice i partnere, dodatno otežavajući sposobnost kartela da utiče na cene nafte koje su bile pod pritiskom zbog rasta broja konkurentskih dobavljača iz Severne i Južne Amerike.

OPEC+ nastavlja proces obnavljanja proizvodnje koji je bio zaustavljen nekoliko godina pre početka rata u Iranu. Iako trenutni izlazak UAE nema neposredan uticaj na globalnu ponudu, očekuje se da ova zemlja može ubrzati rast svoje proizvodnje kada se ponovo otvori Ormuski moreuz i izvoz iz Persijskog zaliva, jer više nije ograničena OPEC kvotama.

Prema procenama medija, odluka UAE predstavlja ozbiljan izazov za OPEC i Saudijsku Arabiju, naročito u trenutku kada sukob SAD i Izraela sa Iranom uzrokuje energetske šokove i poremećaje u globalnoj ekonomiji. Zemlje članice OPEC-a trenutno proizvode više od trećine ukupne svetske ponude nafte.

OPEC je osnovan 1960. godine, a među članicama su Alžir, Republika Kongo, Ekvatorijalna Gvineja, Gabon, Libija, Nigerija, Irak, Iran, Kuvajt, Saudijska Arabija i Venecuela. Od 2016. godine, nakon velikog pada cena nafte, organizacija je putem OPEC+ proširena na još 10 zemalja, među kojima su Rusija, Azerbejdžan, Bahrein, Brunej, Brazil, Kazahstan, Malezija, Meksiko, Oman, Južni Sudan i Sudan. Cilj OPEC-a i OPEC+ je stabilizacija tržišta i obezbeđivanje redovne i efikasne isporuke goriva.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

MSC pokreće novu liniju Evropa–Bliski istok, zauzima 21,2 odsto tržišta

Nova ekspres linija startuje 10. maja iz Antverpena, pokrivajući evropske i bliskoistočne luke radi brže i konkurentnije isporuke

Published

on

By

Nova ekspres linija startuje 10. maja iz Antverpena, pokrivajući evropske i bliskoistočne luke radi brže i konkurentnije isporuke

Kompanija MSC, najveći svetski prevoznik kontejnera, najavila je otvaranje nove pomorske linije koja će povezivati luke u Evropi sa destinacijama na Bliskom istoku putem Saudijske Arabije, kao odgovor na poremećaje u Ormuskom moreuzu. Prema zvaničnom saopštenju objavljenom na mreži X, nova usluga pod nazivom ‘Ekspres linija’ (Evropa–Crveno more–Bliski istok) osmišljena je da odgovori na povećanu potražnju za transportom između Evrope i regiona Crvenog mora, u uslovima aktuelnih promena na Bliskom istoku.

Kompanija ističe da će nova linija omogućiti pouzdanu, efikasnu i konkurentnu uslugu transporta, uz skraćeno vreme isporuke i fleksibilna rešenja za različite vrste tereta. Planirano je da ova linija direktno povezuje ključne evropske luke sa lukama u Saudijskoj Arabiji i Jordanu, sa mogućnošću daljeg transporta robe prema državama Persijskog zaliva korišćenjem drumskog i multimodalnog prevoza.

Prva plovidba na ovoj ruti zakazana je za 10. maj iz luke Antverpen u Belgiji. Ruta će obuhvatiti i luke u Poljskoj, Litvaniji, Nemačkoj, Španiji, Italiji i Egiptu, pre nego što brodovi stignu u Saudijsku Arabiju i Jordan. Ovaj potez dolazi kao direktan odgovor na aktuelnu situaciju u Ormuskom moreuzu, koja je izazvala poremećaje u međunarodnim lancima snabdevanja.

Prema podacima iz novembra 2025. godine, MSC drži oko 21,2 odsto globalnog tržišta kontejnerskog transporta. Kompanija naglašava da je cilj ovakvih poteza jačanje konkurentnosti i prilagođavanje novonastalim uslovima na tržištu, kako bi se obezbedio kontinuitet i pouzdanost u međunarodnoj trgovini.

Pročitaj još

Domaće

Er Srbija uspostavila direktnu avio-liniju Beograd–Baku, dva leta nedeljno

Letovi iz Beograda srede i nedelje, iz Bakua četvrtkom i nedeljom, otvaraju se nova tržišta za srpsku privredu

Published

on

By

Letovi iz Beograda srede i nedelje, iz Bakua četvrtkom i nedeljom, otvaraju se nova tržišta za srpsku privredu

Er Srbija je 3. maja 2026. godine zvanično pokrenula direktnu avio-liniju između Beograda i Bakua, saopštila je kompanija. Srpska nacionalna avio-kompanija obavljaće letove iz Beograda sredom i nedeljom, dok su letovi iz Bakua planirani četvrtkom i nedeljom. Prvom letu iz Beograda prisustvovali su ambasador Republike Azerbejdžan u Srbiji Kamil Hasijev, ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević, ministar sporta Zoran Gajić, ministar kulture Nikola Selaković, izvršni odbor Er Srbije i predstavnici medija. Na Međunarodnom aerodromu Hejdar Alijev u Bakuu let je dočekan uz prisustvo zvaničnika Vlade Azerbejdžana i ambasadora Srbije u Azerbejdžanu Dragana Vladisavljevića, uz predstavnike ambasade i lokalne medije.

“Uvođenjem direktne linije između Beograda i Bakua, Er Srbija ne samo da širi svoju mrežu destinacija, već postavlja još jedan ključni most u strateškom partnerstvu Srbije i Azerbejdžana. Ova linija je direktan odgovor na rastuće potrebe za čvršćim povezivanjem Balkana i regiona Kavkaza, čime dodatno utemeljujemo poziciju Beograda kao regionalnog saobraćajnog čvorišta jugoistočne Evrope. Baku nije samo glavni grad Azerbejdžana – to je dinamičan energetski, poslovni i kulturni epicentar čiji značaj u globalnim okvirima neprestano raste. Za srpsku privredu, ovo znači otvaranje novih vrata na tržištu koje nudi ogroman potencijal za investicije i trgovinsku razmenu. U širem smislu, ovaj let simbolizuje kontinuitet izvrsnih bilateralnih odnosa naših država, zasnovanih na međusobnom uvažavanju i zajedničkim interesima. Direktna povezanost će nesumnjivo ubrzati protok ljudi, kapitala i ideja, pružajući snažan zamajac razvoju turizma. Er Srbija ostaje posvećena misiji da spaja regione i narode, a linija za Baku je logičan korak u našoj strategiji širenja mreže destinacija”, izjavio je generalni direktor Er Srbije Jirži Marek.

Baku, poznat kao „Grad vetrova“, nalazi se na raskršću Evrope i Azije i predstavlja spoj bogate istorije i savremenog razvoja, sa starim gradskim jezgrom pod zaštitom UNESCO-a i modernim arhitektonskim simbolima poput Kula plamena. Ova avio-linija doprinosi jačanju ekonomske, kulturne i turističke saradnje između Srbije i Azerbejdžana, dodatno podstičući investicije i trgovinsku razmenu između dve zemlje.

Pročitaj još

Domaće

NIS grupa ostvarila neto dobit od 2,8 milijardi dinara u prvom kvartalu 2026.

Operativni novčani tok iznosio 16,7 milijardi dinara, a investicije dostigle 6,3 milijarde dinara

Published

on

By

Operativni novčani tok iznosio 16,7 milijardi dinara, a investicije dostigle 6,3 milijarde dinara

Naftna industrija Srbije (NIS) saopštila je da je u prva tri meseca 2026. godine ostvarila neto dobit od 2,8 milijardi dinara, uz pozitivan EBITDA rezultat od 11 milijardi dinara. Kompanija navodi da su na poslovne rezultate uticali efekat jeftinijih zaliha nafte i rast cena nafte na svetskom tržištu. U periodu januar–mart 2026. operativni novčani tok iznosio je 16,7 milijardi dinara, dok su investicije NIS-a dostigle 6,3 milijarde dinara, najviše u segment istraživanja i proizvodnje nafte i gasa.

NIS grupa je poslovala u izuzetno složenim uslovima, pod uticajem ograničenja kratkoročnih licenci Ministarstva finansija SAD, što je rezultiralo smanjenjem obima prerade sirove nafte i prometa naftnih derivata u poređenju sa istim periodom prethodne godine. U cilju očuvanja likvidnosti i stabilnosti, kompanija je sprovela mere za optimizaciju troškova, uz kontinuirano finansiranje strateških projekata.

Prosečna cena nafte tipa Brent u prvom kvartalu iznosila je 80,6 dolara po barelu, što je sedam odsto više nego u istom periodu 2025. godine. Ukupna zaduženost prema bankama smanjena je na 373,7 miliona evra, dok su obračunate obaveze po osnovu poreza i drugih javnih prihoda iznosile 44 milijarde dinara.

U izveštajnom periodu, ukupna proizvodnja nafte i gasa bila je 280,3 hiljade uslovnih tona, dok je obim prerade sirove nafte i poluproizvoda dostigao 642,8 hiljada tona. Promet naftnih derivata iznosio je 592,2 hiljade tona, a ukupna proizvodnja električne energije 40,5 GWh.

„U nastavku godine, usled kompleksnih okolnosti za poslovanje, NIS će ostati posvećen urednom snabdevanju tržišta, očuvanju finansijske discipline i socijalnoj stabilnosti zaposlenih“, navodi se u saopštenju kompanije.

Pročitaj još

U Trendu