Connect with us

Domaće

Nizak vodostaj reka u Srbiji ograničava transport i smanjuje proizvodnju struje

Barže prevoze samo 30-40 odsto tereta, hidroelektrana Đerdap 1 proizvodi trećinu uobičajene struje

Objavljeno pre

,

Nizak vodostaj reka u Srbiji ograničava transport i smanjuje proizvodnju struje Foto Izvor: Pexels / Miguel Cuenca

Barže prevoze samo 30-40 odsto tereta, hidroelektrana Đerdap 1 proizvodi trećinu uobičajene struje

Nizak vodostaj reka u Srbiji ozbiljno utiče na ključne sektore privrede, posebno na transport i energetiku. Republički hidrometeorološki zavod je potvrdio da su vodostaji Dunava, Save i Velike Morave u domenu niskih vrednosti za ovo doba godine. Očekivanja su da će se ovakva situacija zadržati najmanje do septembra, bez značajnog poboljšanja.

Uticaj na transport i snabdevanje gorivom

Prve posledice najviše oseća rečni transport. Barže na Dunavu i drugim velikim rekama u Srbiji trenutno mogu da prevoze samo 30 do 40 odsto uobičajenog tereta. U praksi to znači da barže koje su ranije nosile 2.000 tona sada prevoze samo 700 do 1.000 tona. Kao rezultat, za isti obim transporta potrebno je više plovidbi, što povećava ukupne troškove logistike. Pored toga, plovidbu dodatno otežavaju peščani sprudovi i izronjene olupine brodova iz Drugog svetskog rata, posebno kod Novog Sada. Poseban problem predstavlja ograničen transport goriva. Tokom jula, Srbija je Dunavom primila samo 25 odsto planiranih količina goriva, dok je ostatak morao biti preusmeren na drumski i železnički saobraćaj, što takođe povećava troškove snabdevanja.

Pad proizvodnje električne energije i rizici za snabdevanje

Nizak vodostaj već ima direktan uticaj na proizvodnju električne energije. Hidroelektrana Đerdap 1, kao najveći proizvođač struje iz obnovljivih izvora u Srbiji, proizvodi oko 5.000 megavat-sati dnevno, što je približno trećina uobičajene proizvodnje za ovo doba godine. Prema navodima Elektroprivrede Srbije (EPS), meseci maj i jun su bili najslabiji od kada je Đerdap 1 pušten u rad 1970. godine. Zbog toga će EPS morati više da oslanja proizvodnju na termoelektrane ili da pribegne uvozu struje, posebno u periodima povećane potrošnje. Ovo dodatno opterećuje troškove sistema. Osim toga, nastavljanje suše može ugroziti i vodosnabdevanje, pa su najavljene moguće restrikcije vode u pojedinim delovima zemlje tokom avgusta.

Regionalni izazovi i međunarodni uticaji

Problemi vezani za nizak vodostaj nisu prisutni samo u Srbiji. U Mađarskoj je zbog ozbiljne nestašice vode izazvane sušom proglašeno vanredno stanje. Indeks suše je premašio zakonom definisane pragove u 66 od 84 vodoprivredna okruga, što je dovelo do uvođenja vanrednih mera. Osim toga, nizak vodostaj može ugroziti i rad energetskih postrojenja u regionu. Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović upozorila je da su dotoci u regionu najniži u poslednje 23 godine. U Bugarskoj postoji rizik za sistem hlađenja nuklearne elektrane Kozloduj, dok u Srbiji manji dotok vode otežava rad hidroelektrana Đerdap 1 i Đerdap 2, kao i sistema za hlađenje termoelektrana u Kostolcu.

Šira ekonomska slika i posledice za sektor

Suša i nizak vodostaj reka pokazuju koliko su transport, energetika i snabdevanje međusobno povezani. Zbog toga je neophodno kontinuirano praćenje i regionalna saradnja. U narednim danima biće jasno koliko su energetski i vodni sistemi Srbije spremni na nastavak sušnog perioda. Dugotrajna suša može imati dodatne posledice po privredu, kako kroz povećanje troškova, tako i kroz smanjenje kapaciteta za izvoz i uvoz ključnih sirovina.

Pročitaj još

Domaće

BMW-u profit pao 35 odsto zbog slabije prodaje u Kini i geopolitičkih tenzija

Nemački proizvođač automobila najavio smanjenje 8.000 radnih mesta do 2027. kako bi povećao efikasnost

Objavljeno pre

,

Objavio:

BMW-u profit pao 35 odsto zbog slabije prodaje u Kini i geopolitičkih tenzija

Nemački proizvođač automobila najavio smanjenje 8.000 radnih mesta do 2027. kako bi povećao efikasnost

BMW, nemački proizvođač automobila, zabeležio je pad dobiti pre oporezivanja od 35 odsto u drugom tromesečju ove godine. Dobit pre oporezivanja iznosila je 1,7 milijardi evra, dok je u istom periodu prošle godine bila oko 2,6 milijardi evra. Ključni razlog za pad profita jeste slabija prodaja u Kini, kao i smanjenje potrošačkog poverenja usled geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku, navodi se u zvaničnom izveštaju kompanije.

Operativna marža i tržišni izazovi

Operativna marža u automobilskom segmentu BMW-a smanjena je na 2,3 odsto, dok je prošle godine iznosila 5,4 odsto. Ipak, ova marža je bila nešto iznad očekivanja analitičara, koji su predviđali 2,2 odsto. S druge strane, kompanija je potvrdila svoju raniju prognozu za celu godinu, očekujući da će operativna marža u automobilskom poslovanju biti između jedan i tri odsto.

Izjave rukovodstva i plan restrukturiranja

Generalni direktor Milan Nedeljković izjavio je da se automobilska industrija suočava sa sve većim izazovima. „Intenzivna globalna konkurencija, stroži regulatorni zahtevi i posledice geopolitičkih sukoba zahtevaju od nas da prilagodimo poslovanje novim tržišnim uslovima“, istakao je Nedeljković. Kao rezultat, BMW planira dodatno smanjenje broja zaposlenih kako bi povećao konkurentnost i smanjio troškove. Kompanija je najavila ukidanje oko 8.000 radnih mesta do kraja 2027. godine. Ovaj proces će biti sproveden kroz program dobrovoljnog odlaska zaposlenih, u okviru šireg restrukturiranja.

Tržišna slika i uticaj na zaposlene

Pad dobiti u drugom tromesečju dolazi nakon što je BMW već u junu upozorio na moguće slabije rezultate. Slabljenje prodaje u Kini, koja je ključno tržište za nemačke proizvođače automobila, dodatno je pogoršalo poslovne rezultate. Osim toga, geopolitičke tenzije na Bliskom istoku uticale su na smanjenje potrošačkog poverenja na globalnom nivou. Uprkos izazovima, kompanija zadržava prognozu da će operativna marža do kraja godine biti između jedan i tri odsto. Restrukturiranje i smanjenje broja zaposlenih deo su napora da se poveća efikasnost i održi profitabilnost u sve nestabilnijem tržišnom okruženju.

Pročitaj još

Domaće

Privreda evrozone porasla 0,4 odsto zahvaljujući investicijama u veštačku inteligenciju

BDP evrozone ubrzao na 1 odsto na godišnjem nivou, investicije u AI i infrastrukturu glavni pokretači rasta

Objavljeno pre

,

Objavio:

Privreda evrozone porasla 0,4 odsto zahvaljujući investicijama u veštačku inteligenciju – BDP evrozone

BDP evrozone ubrzao na 1 odsto na godišnjem nivou, investicije u AI i infrastrukturu glavni pokretači rasta

Privreda evrozone zabeležila je rast od 0,4 odsto u drugom kvartalu 2026. godine. Taj rezultat premašuje očekivanja analitičara, zahvaljujući snažnim investicijama u veštačku inteligenciju, većoj državnoj potrošnji i otpornijoj potrošnji domaćinstava. Evropska komisija je objavila preliminarne podatke koji pokazuju da je bruto domaći proizvod (BDP) evrozone na godišnjem nivou ubrzao na 1 odsto. Analitičari su prognozirali rast od svega 0,5 odsto.

Najveći doprinos rastu došao je iz oblasti investicija, naročito u infrastrukturu za veštačku inteligenciju. Domaća potrošnja pokazala je stabilnost, dok su vlade članica evrozone povećale ulaganja u odbranu i infrastrukturu. Ovi faktori dodatno su podstakli ekonomsku aktivnost regiona.

Rast BDP evrozone i uticaj investicija u AI

Ekonomija evrozone pokazala je znake oporavka, jer je rast od 0,4 odsto na kvartalnom nivou bio iznad očekivanja. Na godišnjem nivou, privreda je ubrzala na 1 odsto. Investicije u veštačku inteligenciju i infrastrukturu imale su ključnu ulogu u ovom rezultatu. Istovremeno, državna potrošnja je bila viša, a domaća potrošnja ostala je stabilnija nego što su analitičari predviđali.

Najveće ekonomije evrozone, uključujući Nemačku, Francusku i Italiju, ostvarile su rast od 0,2 odsto na kvartalnom nivou. Španija je predvodila blok sa rastom od 0,7 odsto. Holandija je zabeležila rast od 0,4 odsto, što je dvostruko više od prognoza analitičara.

Stabilnost tržišta rada i industrijski sektor

Industrijski sektor je prijatno iznenadio, jer je uprkos visokim cenama energije uspeo da izbegne pad i čak doprinese rastu BDP evrozone. Nezaposlenost u regionu ostala je stabilna na 6,3 odsto u junu. Pokazatelji ekonomskog raspoloženja bili su bolji od očekivanja, posebno zahvaljujući poboljšanju sentimenta u industriji i uslugama.

Ekonomisti napominju da deo trenutnog ubrzanja privrednog rasta može biti kratkotrajan. Na rezultate su uticali i jednokratni faktori, poput promena u trgovinskim tokovima i povećane potražnje usled zabrinutosti zbog mogućih budućih nestašica proizvoda. Ipak, investicije u veštačku inteligenciju i infrastrukturu ostaju ključni pokretači rasta i mogu dugoročno doprineti konkurentnosti evrozone.

Uporedo sa tim, vlade članica nastavljaju da ulažu u odbrambene i infrastrukturne projekte, što pojačava otpornost privrede na globalne izazove. Stabilnost tržišta rada i pozitivno raspoloženje u industriji ukazuju na postepeni oporavak nakon perioda stagnacije, ali pažnja ostaje usmerena na održivost ovih trendova.

Pročitaj još

Domaće

Građani Srbije preneli 161.052 broja zbog viših troškova telekomunikacija

Prosečan mesečni račun za elektronske komunikacije porastao je na 7.216 dinara, dok se udeo u plati smanjio na 6,6 odsto

Objavljeno pre

,

Objavio:

Građani Srbije preneli 161.052 broja zbog viših troškova telekomunikacija – prenosi brojeva

Prosečan mesečni račun za elektronske komunikacije porastao je na 7.216 dinara, dok se udeo u plati smanjio na 6,6 odsto

Građani Srbije su tokom 2025. godine za elektronske komunikacije mesečno izdvajali prosečno 7.216 dinara, navodi najnoviji izveštaj RATEL-a. Ključni podatak je da su prenosi brojeva u mobilnim mrežama dostigli rekordnih 161.052, što pokazuje pojačanu potragu za boljim uslovima. Ovaj broj je za oko 45.000 veći nego u 2024. godini, kada je prethodno zabeležen maksimum.

Troškovi komunikacija i promena operatera

Proširena korpa telekomunikacionih usluga obuhvatala je prosečne izdatke od 557 dinara za fiksni telefon, 2.643 dinara za postpejd mobilni telefon i 1.691 dinar za internet. Osim toga, građani su za distribuciju medijskog sadržaja, kao što je kablovska televizija, mesečno izdvajali 1.975 dinara, dok je taksa za javni medijski servis iznosila 349 dinara. Ukupni trošak za telefon, TV i internet iznosio je nešto više od 60 evra, odnosno 6,6 odsto prosečne plate.

Rast prenosa brojeva i tržišna dinamika

U poređenju sa 2024. godinom, kada je trošak iznosio 412 dinara manje, udeo u prosečnoj plati je zapravo opao sa 9,93 na 6,59 odsto. Ipak, sve više građana koristi pravo na prenos broja kako bi pronašli povoljnije uslove. Samo u prva tri meseca 2026. godine preneto je 39.639 brojeva, što ukazuje na nastavak ovog trenda. Najviše brojeva je otišlo iz mreže Telekom Srbija – 19.641, dok je iz Jetela otišlo 9.637 korisnika. S druge strane, u A1 je preneto 17.133 brojeva, što je više nego što je iz te mreže otišlo (10.361).

Analiza ponašanja korisnika i dalji trendovi

Dejan Gavrilović iz Udruženja potrošača Efektiva ocenjuje da su poskupljenja u prethodnim godinama uticala na promenu operatera. „Ljudi su iskoristili priliku da raskinu ugovore bez naknade kada su se desila ta poskupljenja i da pređu kod drugog operatera. Tamo dobiju neku povoljnost prvih nekoliko meseci, ali ih uglavnom onda sačeka novi rast cena. I dalje je većini to komplikovano, možda i ne znaju da imaju to pravo, ali očigledno, sve veći broj ih to koristi“, istakao je Gavrilović.

Upotreba mobilnih usluga i struktura tržišta

Prema podacima RATEL-a, najveći broj aktivnih korisnika u prvom kvartalu imao je Telekom Srbija sa 41,5 odsto, Jetel sa 32,3 odsto i A1 sa 26,2 odsto tržišta. Ukupno je registrovano 5,4 miliona postpejd i 2,4 miliona pripejd korisnika. Istovremeno, smanjen je odlazni saobraćaj sa 5,49 na 5,23 milijarde minuta, dok je broj poslatih SMS poruka pao sa 1,02 milijarde na 940 miliona. S druge strane, mobilni internet beleži snažan rast – u prva tri meseca 2026. godine preneto je 473,5 miliona gigabajta podataka, što je za gotovo 40 odsto više nego u drugom tromesečju 2025. godine. Ovi podaci potvrđuju da mobilni telefoni sve više služe za pristup internetu, a ne samo za razgovore.

Pročitaj još

U Trendu