Connect with us

Domaće

Nizak vodostaj reka u Srbiji ograničava transport i smanjuje proizvodnju struje

Barže prevoze samo 30-40 odsto tereta, hidroelektrana Đerdap 1 proizvodi trećinu uobičajene struje

Objavljeno pre

,

Nizak vodostaj reka u Srbiji ograničava transport i smanjuje proizvodnju struje Foto Izvor: Pexels / Miguel Cuenca

Barže prevoze samo 30-40 odsto tereta, hidroelektrana Đerdap 1 proizvodi trećinu uobičajene struje

Nizak vodostaj reka u Srbiji ozbiljno utiče na ključne sektore privrede, posebno na transport i energetiku. Republički hidrometeorološki zavod je potvrdio da su vodostaji Dunava, Save i Velike Morave u domenu niskih vrednosti za ovo doba godine. Očekivanja su da će se ovakva situacija zadržati najmanje do septembra, bez značajnog poboljšanja.

Uticaj na transport i snabdevanje gorivom

Prve posledice najviše oseća rečni transport. Barže na Dunavu i drugim velikim rekama u Srbiji trenutno mogu da prevoze samo 30 do 40 odsto uobičajenog tereta. U praksi to znači da barže koje su ranije nosile 2.000 tona sada prevoze samo 700 do 1.000 tona. Kao rezultat, za isti obim transporta potrebno je više plovidbi, što povećava ukupne troškove logistike. Pored toga, plovidbu dodatno otežavaju peščani sprudovi i izronjene olupine brodova iz Drugog svetskog rata, posebno kod Novog Sada. Poseban problem predstavlja ograničen transport goriva. Tokom jula, Srbija je Dunavom primila samo 25 odsto planiranih količina goriva, dok je ostatak morao biti preusmeren na drumski i železnički saobraćaj, što takođe povećava troškove snabdevanja.

Pad proizvodnje električne energije i rizici za snabdevanje

Nizak vodostaj već ima direktan uticaj na proizvodnju električne energije. Hidroelektrana Đerdap 1, kao najveći proizvođač struje iz obnovljivih izvora u Srbiji, proizvodi oko 5.000 megavat-sati dnevno, što je približno trećina uobičajene proizvodnje za ovo doba godine. Prema navodima Elektroprivrede Srbije (EPS), meseci maj i jun su bili najslabiji od kada je Đerdap 1 pušten u rad 1970. godine. Zbog toga će EPS morati više da oslanja proizvodnju na termoelektrane ili da pribegne uvozu struje, posebno u periodima povećane potrošnje. Ovo dodatno opterećuje troškove sistema. Osim toga, nastavljanje suše može ugroziti i vodosnabdevanje, pa su najavljene moguće restrikcije vode u pojedinim delovima zemlje tokom avgusta.

Regionalni izazovi i međunarodni uticaji

Problemi vezani za nizak vodostaj nisu prisutni samo u Srbiji. U Mađarskoj je zbog ozbiljne nestašice vode izazvane sušom proglašeno vanredno stanje. Indeks suše je premašio zakonom definisane pragove u 66 od 84 vodoprivredna okruga, što je dovelo do uvođenja vanrednih mera. Osim toga, nizak vodostaj može ugroziti i rad energetskih postrojenja u regionu. Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović upozorila je da su dotoci u regionu najniži u poslednje 23 godine. U Bugarskoj postoji rizik za sistem hlađenja nuklearne elektrane Kozloduj, dok u Srbiji manji dotok vode otežava rad hidroelektrana Đerdap 1 i Đerdap 2, kao i sistema za hlađenje termoelektrana u Kostolcu.

Šira ekonomska slika i posledice za sektor

Suša i nizak vodostaj reka pokazuju koliko su transport, energetika i snabdevanje međusobno povezani. Zbog toga je neophodno kontinuirano praćenje i regionalna saradnja. U narednim danima biće jasno koliko su energetski i vodni sistemi Srbije spremni na nastavak sušnog perioda. Dugotrajna suša može imati dodatne posledice po privredu, kako kroz povećanje troškova, tako i kroz smanjenje kapaciteta za izvoz i uvoz ključnih sirovina.

Pročitaj još

Domaće

Cena nafte brent porasla 2,24 odsto na 92,828 dolara, evropski indeksi neujednačeni

Tržišta prate odluku Banke Engleske o kamatama, dok evro i zlato beleže oscilacije na valutnim i robnim berzama

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cena nafte brent porasla 2,24 odsto na 92,828 dolara, evropski indeksi neujednačeni

Tržišta prate odluku Banke Engleske o kamatama, dok evro i zlato beleže oscilacije na valutnim i robnim berzama

Nafta brent dostigla je jutros cenu od 92,828 dolara po barelu, što predstavlja rast od 2,24 odsto u odnosu na prethodni dan. Ključni ekonomski indikator, cena nafte brent, tako dodatno jača uticaj energetskog sektora na globalna tržišta. Američka nafta WTI zabeležila je nivo od 85,824 dolara po barelu. Evropski berzanski indeksi otvorili su neujednačeno, dok investitori iščekuju odluku Banke Engleske o kamatnim stopama.

Cena nafte brent i volatilnost na tržištima

U prvim satima trgovanja, evropski indeksi pokazali su različite trendove. Nemački DAX oslabio je za 0,42 odsto, britanski FTSE pao je za 0,08 odsto, dok je francuski CAC 40 porastao za 0,56 odsto. Moskovski MOEX indeks ojačao je za 1,28 odsto. Takođe, cena nafte brent beleži vidljiv rast, dok su američki indeksi prethodnog dana zabeležili pad. Dow Jones je pao za 2,19 odsto na 51.594,14 poena. S&P 500 smanjen je za 1,52 odsto na 7.316,15 poena, dok je Nasdaq završio dan sa padom od 1,74 odsto na 24.442,94 poena.

Fokus na odluku Banke Engleske i ekonomske pokazatelje

Tržišta pažljivo prate najavljenu odluku Banke Engleske o kamatnim stopama, koja može uticati na tokove kapitala i vrednost valute. Pored toga, investitori očekuju i preliminarne podatke o rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) i inflaciji u evrozoni. Američku inflaciju pratiće indeks PCE (Personal Consumption Expenditures), dok se očekuju i izveštaji o zaradi velikih evropskih kompanija kao što su Rols-Rojs, Šnajder elektrik, Britiš ameriken tobako (BAT), Sanofi i Enel. Evropski fjučersi gasa za avgust na amsterdamskoj berzi TTF otvoreni su na 60,405 evra za megavat-sat.

Kretanja na deviznom i robnom tržištu

Vrednost evra u odnosu na dolar iznosi 1,14447 dolara na Foreks berzi, što odražava uticaj makroekonomskih najava i očekivanja investitora. Cena zlata zabeležila je pad na 4.049,36 dolara za trojsku uncu. Pšenica je poskupela na 6,8225 dolara za bušel, što odgovara količini od 27,216 kilograma. Kretanja na robnim berzama ukazuju na povećanu volatilnost usled niza najavljenih ekonomskih događaja.

Implikacije za evropsku i svetsku privredu

Odluka Banke Engleske o kamatnim stopama i podaci o BDP-u evrozone mogli bi značajno uticati na dalji tok investicija i stabilnost tržišta. Cena nafte brent, kao i kretanja na energetskim i robnim berzama, ostaju u fokusu investitora koji traže signale za buduće pozicioniranje u uslovima promenjive makroekonomske slike.

Pročitaj još

Domaće

Korišćenje klima-uređaja povećava rizik od infekcija kod osetljivih grupa

Nepravilna upotreba klima-uređaja može isušiti sluznicu i povećati rizik od prehlade, posebno tokom letnjih meseci

Objavljeno pre

,

Objavio:

Korišćenje klima-uređaja povećava rizik od infekcija kod osetljivih grupa

Nepravilna upotreba klima-uređaja može isušiti sluznicu i povećati rizik od prehlade, posebno tokom letnjih meseci

Klima-uređaji su česta tema rasprava tokom letnjih vrućina, ali da li klima zaista izaziva prehladu? Prema objašnjenju koje je dao dr Dragan Hrnčić, neurofiziolog, u Jutarnjem programu RTS-a, klima sama po sebi nije uzrok prehlade. Međutim, nepravilna upotreba klima-uređaja može povećati rizik od infekcija disajnih puteva. Ključna fraza „korišćenje klima-uređaja“ u ovom kontekstu odnosi se na način podešavanja i održavanja uređaja, kao i na navike korisnika tokom visokih letnjih temperatura.

Uticaj klima-uređaja na zdravlje i simptomi

Hrnčić ističe da hladan i suv vazduh iz klima-uređaja isušuje sluznicu disajnih puteva. Ta sluznica je prva linija odbrane organizma od virusa i bakterija. Zbog toga, dug boravak u prostorijama sa niskom temperaturom i suvim vazduhom može dovesti do suvoće grla, peckanja u očima, kijanja i kašlja. Ipak, ovi simptomi nisu nužno znak infekcije. Hrnčić objašnjava da dok nema povišene telesne temperature i simptomi su blagi i prolazni, najverovatnije su posledica samog korišćenja klima-uređaja, a ne virusne ili bakterijske infekcije. Pojava povišene temperature, s druge strane, može biti znak infekcije, pa je u tom slučaju potrebno obratiti se lekaru.

Preporuke za pravilno korišćenje klima-uređaja

Posebno su ugrožene osobe koje boluju od astme, hronične opstruktivne bolesti pluća, kao i oni koji dugo rade za računarom. Kod njih isušivanje sluznice može biti izraženije, jer ređe trepću, što dodatno smanjuje zaštitu očiju. Dr Hrnčić savetuje da se izbegava direktno strujanje hladnog vazduha ka licu, vratu ili grudima. Direktan udar klime treba izbeći u svakom slučaju, naglašava on. Osim toga, razlika između spoljne i unutrašnje temperature ne bi trebalo da bude prevelika. Preporučuje se da prostorija bude podešena na 26 ili 27 stepeni ako je napolju 35 ili 36 stepeni, dok podešavanje na 19 ili 20 stepeni nije preporučljivo.

Održavanje klima-uređaja i ekonomski značaj

Redovno održavanje i čišćenje filtera je od ključnog značaja za zdravlje korisnika. Hrnčić ističe da filteri mogu biti izvor buđi, plesni, gljivica i mikroorganizama ako se ne čiste redovno. Zbog toga servisiranje klima-uređaja treba obavljati periodično, što ima i ekonomski značaj za domaćinstva i firme. Na taj način se produžava vek trajanja uređaja i smanjuju troškovi popravki. Takođe, preporučuje se da klima-uređaj radi u blažem, neprekidnom režimu, umesto čestog uključivanja i isključivanja. Ispravno korišćenje i održavanje klima-uređaja doprinosi očuvanju zdravlja i optimalnim ekonomskim efektima za korisnike.

Pročitaj još

Domaće

Federalne rezerve SAD zadržale kamatnu stopu na 3,50 do 3,75 odsto, investitori očekuju septembar

Centralna banka SAD zadržala ključnu stopu zbog inflacije iznad cilja, dok tržišta prate podatke i ishod septembarske sednice

Objavljeno pre

,

Objavio:

Federalne rezerve SAD zadržale kamatnu stopu na 3,50 do 3,75 odsto, investitori očekuju septembar – kamatna stopa Federalnih rezervi SAD

Centralna banka SAD zadržala ključnu stopu zbog inflacije iznad cilja, dok tržišta prate podatke i ishod septembarske sednice

Federalne rezerve SAD ostavile su referentnu kamatnu stopu u rasponu od 3,50 do 3,75 odsto, što je u skladu sa očekivanjima analitičara. Ova odluka doneta je nakon dvodnevne sednice Komiteta za operacije na otvorenom tržištu, dok investitori pomno prate mogućnost promene stope u septembru. Ključna tema na tržištima trenutno je kretanje kamatnih stopa Federalnih rezervi SAD.

Troje od dvanaest članova Komiteta glasalo je za povećanje kamatne stope za 0,25 odsto. Za podizanje stope izjasnili su se predsednici regionalnih banaka iz Klivlenda, Dalasa i Mineapolisa, koji su i prethodni put izdvojili mišljenje u odnosu na većinu. Uporedo sa tim, većina članova FOMC-a smatra da su trenutni uslovi zaduživanja dovoljno restriktivni kako bi uticali na inflaciju.

Kamatna stopa Federalnih rezervi SAD i inflacija iznad cilja

U saopštenju Federalnih rezervi SAD navodi se da inflacija ostaje iznad ciljanog nivoa od dva odsto. Ekonomija beleži solidan rast privredne aktivnosti. Zaposlenost raste uporedo sa povećanjem radne snage, dok se stopa nezaposlenosti ne menja značajnije. Odluka o zadržavanju stope odražava stav kreatora monetarne politike da postojeći troškovi zaduživanja treba da doprinesu daljem smanjenju inflacije.

Predsednik FED-a Kevin Vorš, koji je ovu funkciju preuzeo u maju, naglasio je da je neophodno odlučno suzbijanje inflacije koja je već pet godina iznad cilja. „Nema tolerancije prema inflaciji iznad zadatog nivoa“, istakao je Vorš. On je dodao da razvoj veštačke inteligencije i rast produktivnosti mogu omogućiti privredni rast bez dodatnog podsticanja inflacije. Istovremeno, deo cenovnih pritisaka, kao što su efekti carina, mogao bi vremenom da oslabi.

Investitori prate septembarsku sednicu i ekonomske pokazatelje

Pre početka sednice, tržišta su procenjivala da postoji oko trećina verovatnoće da će Federalne rezerve SAD povećati kamatnu stopu već u julu. S druge strane, sada investitori gotovo jednoglasno očekuju da bi do promene moglo doći na narednoj sednici u septembru. Tada će kreatori monetarne politike imati uvid u nove podatke o inflaciji i tržištu rada.

Zadržavanje kamatne stope ima značajne posledice za bankarski i investitorski sektor. Troškovi zaduživanja ostaju na istom nivou, dok se očekuje da će inflacija postepeno slabiti. Ovo posebno utiče na kompanije u SAD, ali i na globalna finansijska tržišta koja reaguju na svaku promenu monetarne politike. Investitori će, kao rezultat, nastaviti da pažljivo prate nove makroekonomske izveštaje i odluke Federalnih rezervi SAD tokom narednih meseci.

Pročitaj još

U Trendu