Connect with us

Domaće

Nemačke kompanije zapošljavaju 80.000 u Srbiji, ali smanjuju planove za rast

Bilateralna trgovina premašila 10 milijardi evra, 28% firmi planira povećanje zaposlenih u 2026. godini

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Vlada karpovich

Bilateralna trgovina premašila 10 milijardi evra, 28% firmi planira povećanje zaposlenih u 2026. godini

Nemačke kompanije posluju pozitivno u Srbiji i zapošljavaju oko 80.000 radnika, navela je Nemačko-srpska privredna komora (AHK). U Srbiji trenutno posluje više od 900 kompanija sa nemačkim kapitalom, a bilateralna trgovina između dve zemlje prošle godine premašila je iznos od 10 milijardi evra. Srbija je u tom periodu više izvozila u Nemačku nego što je uvozila iz te zemlje.

Ipak, rezultati istraživanja pokazuju i određene izazove. Ove godine 22% anketiranih nemačkih firmi očekuje slabije poslovanje u odnosu na prošlu godinu, dok je 2025. taj procenat bio 18%. Broj kompanija koje očekuju poboljšanje poslovanja smanjen je sa 40% na 37%. Kada je reč o prometu, 35% kompanija očekuje rast, 21% pad, dok 44% smatra da će promet ostati na istom nivou.

Pad optimizma odražava se i na planove o zapošljavanju: u 2026. godini samo 28% nemačkih firmi planira povećanje broja zaposlenih, što je pad u odnosu na 31% iz 2025. godine. Istovremeno, povećava se procenat firmi koje planiraju smanjenje broja radnika – sa 16% u 2025. na 20% u 2026. godini. Zarade u nemačkim firmama su za 30% veće od proseka u Srbiji, pa bi smanjenje zapošljavanja moglo uticati na standard dela stanovništva.

Geopolitička situacija i lokalni izazovi, poput uvođenja Sistema ulaska/izlaska iz Evropske unije (EES), utiču na poslovanje kompanija. Zbog EES-a, AHK je kontaktirala Evropsku komisiju u pokušaju da pronađe privremeno rešenje za izvoznike iz Srbije. Hrvatska je predložila izdavanje viza za profesionalne vozače, ali nemački investitori smatraju da to nije dovoljno dok se rešenje ne primeni u svim državama EU. Ambasador Nemačke u Srbiji Anke Konrad istakla je da su pregovori o trajnom rešenju u toku, ali da je situacija složena.

Prema Filipa Simoviću, predsedniku Upravnog odbora AHK, nemački investitori u Srbiji suočavaju se sa izazovima kao što su korupcija, kriminal, sporo pristupanje EU, politička nestabilnost, netransparentnost javnih nabavki, pravna nesigurnost i otežan pristup EU finansiranju. Ipak, Srbija se i dalje izdvaja po kvalitetu komunikacione infrastrukture, stabilnom snabdevanju energijom, digitalizaciji administracije, kvalitetu lokalnih dobavljača i uslovima za istraživanje i razvoj.

Zabrinjava podatak da bi u 2026. godini 77% anketiranih nemačkih kompanija ponovo izabralo Srbiju kao destinaciju za investiranje, dok je prošle godine taj procenat iznosio 88%. Udeo firmi kojima je važno približavanje Srbije Evropskoj uniji iznosi 92%, što ukazuje na značaj evropskih integracija za nemačke investitore u zemlji.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Cena brent nafte pala na 75,719 dolara, evropski indeksi blago rastu

Američka sirova nafta WTI pala za 0,76% na 71,535 dolara, evropski berzanski indeksi u porastu do 0,23%

Published

on

By

Američka sirova nafta WTI pala za 0,76% na 71,535 dolara, evropski berzanski indeksi u porastu do 0,23%

Cena evropske brent nafte pala je za 0,88% na 75,719 dolara po barelu prema podacima sa berze u 9.30 časova, dok američka sirova nafta WTI beleži pad od 0,76% na 71,535 dolara. Istovremeno, evropski berzanski indeksi beleže blagi rast: nemački DAX porastao je za 0,23%, francuski CAC 40 za 0,2%, a britanski FTSE 100 za 0,21%. Izuzetak je moskovski MOEX, koji je zabeležio pad od 1,12%.

Tržišta pažljivo prate situaciju na Bliskom istoku, gde su delimično obnovljeni prolazi brodova kroz Ormuski moreuz uticali na smanjenje pritiska na cene energenata. Najnoviji izveštaji pokazuju da Sjedinjene Američke Države i Iran nastavljaju mirovne pregovore, a broj tankera koji prolaze kroz Ormuski moreuz je povećan, što je donekle umirilo tržišta.

Na valutnom tržištu, evro je danas na Foreks berzi zabeležio vrednost od 1,14385 dolara. Cena zlata je pala na 4.113,72 dolara za trojsku uncu, dok je cena pšenice na 6,0514 dolara za bušel (27,216 kg).

Na američkom tržištu, berzanski indeks Dow Jones je na zatvaranju u četvrtak porastao za 0,27% na 52.487,41 poen, S&P 500 za 0,81% na 7.543,64 poena, a Nasdaq za 1,3% na 26.206,89 poena. Na većini evropskih tržišta zabeležen je pad tehnoloških akcija, što ukazuje na zabrinutost oko održivosti ulaganja u veštačku inteligenciju.

Prema dostupnim podacima, nekoliko tankera sa ukapljenim prirodnim gasom nastavilo je da prolazi kroz Ormuski moreuz, a Tokio je saopštio da je 22 broda povezana sa Japanom napustilo Persijski zaliv od utorka. Prema podacima Kplera i LSEG-a, najmanje pet LNG tankera, uključujući GasLog Shanghai i plovila QatarEnergy-ja (Al Samriya, Al Dafna, Al Gattara i Al Rayyan), ušlo je u moreuz poslednjih dana.

Kontekst sukoba na Bliskom istoku ostaje nestabilan. Iranske oružane snage odgovorile su napadima na američku vojnu infrastrukturu nakon američkih udara na iranske južne provincije, a izveštaji govore o više eksplozija širom južnog Irana, uključujući i Bušer. Iran je istog dana sahranio vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hameneija, ubijenog 28. februara.

Podseća se da je pre izbijanja sukoba kroz Ormuski moreuz prolazilo oko 20% globalnog dnevnog snabdevanja naftom i gasom. Odluka američke administracije da izbegne ciljanje iranske energetske infrastrukture, kao i izjava predsednika Trampa da ne očekuje povratak sukobu punih razmera, doprineli su stabilizaciji tržišta. “Uprkos tome što su SAD pojačale napade na vojne položaje u Iranu, tržište je donekle umirila odluka Trampove administracije da izbegne ciljanje iranske energetske infrastrukture. Tome su doprineli i komentari predsednika Trampa, koji je rekao da ne očekuje povratak sukobu punih razmera”, izjavio je Danijel Hajns, viši strateg za robna tržišta u ANZ banci.

Analitičari ističu i promenu taktike u napadima na brodove, pri čemu Iran sada cilja plovila na ‘omanskoj ruti’, zbog čega se brodovi preusmeravaju na ‘iransku rutu’ ili prolaze kroz moreuz tokom noći, navodi Ksavier Tang iz kompanije Vortex.

Pročitaj još

Domaće

Narodna banka Srbije zadržala referentnu kamatnu stopu na 5,75 odsto

Međugodišnja inflacija u maju iznosila 3,5 odsto, cene hrane beleže pad od 1,5 odsto

Published

on

By

Međugodišnja inflacija u maju iznosila 3,5 odsto, cene hrane beleže pad od 1,5 odsto

Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentna kamatna stopa ostane na nivou od 5,75 odsto, saopšteno je 10. jula 2026. godine. Neće biti promena ni za kamatne stope na depozitne olakšice, koje iznose 4,5 odsto, kao ni za kreditne olakšice od sedam odsto.

Prilikom donošenja ove odluke, Izvršni odbor je uzeo u obzir ostvarene i očekivane trendove inflacije, kao i rizike iz međunarodnog okruženja koji mogu da utiču na dalje kretanje cena. U maju je međugodišnja inflacija iznosila 3,5 odsto, što se poklapa sa ciljem centralne banke od 3±1,5 odsto. Ova vrednost inflacije zabeležena je prvenstveno zbog rasta svetskih cena nafte, što je uticalo na povećanje cena naftnih derivata na domaćem tržištu.

Rast cena goriva delimično je ublažen merama Vlade Srbije, uključujući smanjenje akciza na gorivo i korišćenje zaliha iz sopstvenih rezervi. Izvršni odbor navodi da cene hrane, gledano na međugodišnjem nivou od novembra 2025, beleže pad, koji je u maju 2026. iznosio 1,5 odsto. Takođe, ni tri meseca nakon isteka uredbe o ograničenju trgovačkih marži nisu zabeležene značajnije korekcije cena proizvoda obuhvaćenih uredbom.

Prema procenama, dobra poljoprivredna sezona i dobar rod voća i povrća mogli bi imati dezinflatorni uticaj na ukupnu inflaciju, dok bazna inflacija ostaje stabilna i kreće se oko gornje granice cilja. Geopolitička situacija na Bliskom istoku i dalje predstavlja značajan izvor globalne neizvesnosti, iako je u prethodnom periodu došlo do privremenog smanjenja tenzija i pada cena nafte.

Izvršni odbor Narodne banke Srbije najavio je da će nastaviti da pažljivo prati globalna dešavanja, kretanja na robnim i finansijskim tržištima, kao i odluke vodećih centralnih banaka. Sledeća sednica na kojoj će se razmatrati ekonomska kretanja i odlučivati o referentnoj kamatnoj stopi zakazana je za 13. avgust.

Pročitaj još

Domaće

Folksvagen najavio ukidanje 100.000 radnih mesta, protesti u 17 pogona širom Nemačke

Sindikat IG Metal upozorava da 650.000 zaposlenih i tri miliona ljudi u industriji trpe posledice restrukturiranja

Published

on

By

blue and white round b logo

Sindikat IG Metal upozorava da 650.000 zaposlenih i tri miliona ljudi u industriji trpe posledice restrukturiranja

Nemački proizvođač automobila Folksvagen najavio je plan restrukturiranja koji predviđa ukidanje 100.000 radnih mesta, što je izazvalo masovne proteste radnika širom Nemačke. Demonstracije je organizovao sindikat IG Metal, okupljajući sindikalne predstavnike i članove radničkih saveta ispred 17 proizvodnih pogona, uključujući i sedište kompanije u Volfsburgu, sa ciljem da ukažu na posledice radikalnog rezanja broja zaposlenih.

Sindikat IG Metal istakao je da zaposleni ne bi trebalo da snose teret poslovnih problema iz prethodnih godina. Predsednica IG Metala Kristijan Bener izjavila je da protesti predstavljaju jasnu poruku upravi Folksvagena, koja je prvi put zvanično razmatrala plan o smanjenju broja zaposlenih.

Protesti su održani ispred pogona u kojima se proizvode vozila za Folksvagen, ali i brendove iz iste grupacije poput Audija, Poršea i proizvođača kamiona i autobusa MAN. Posebno se izdvojio protest u Osnabriku na severozapadu Nemačke, gde fabrika zapošljava oko 2.000 radnika. Predstavnik IG Metala u toj fabrici, Stefan Soldanski, zatražio je od rukovodstva kompanije jasne odgovore o budućnosti proizvodnih pogona: “Potrebna nam je sigurna budućnost za fabriku u Volfsburgu, ali i za sve ostale pogone. Takvu garanciju može da pruži jedino upravni odbor”, izjavio je Soldanski, prenose lokalni mediji.

Portparol Folksvagena istakao je da kompanija prepoznaje zabrinutost zaposlenih i da uprava radi na obezbeđivanju dugoročne održivosti poslovanja: “Svesni smo da su radnici zabrinuti za budućnost naše kompanije. Izvršni i nadzorni odbor dele tu zabrinutost kada je reč o budućnosti Folksvagen grupe.”

Sa više od 650.000 zaposlenih u Nemačkoj i oko tri miliona ljudi koji direktno ili indirektno rade u automobilskoj industriji, odluke uprave Folksvagena smatraju se ključnim pokazateljem pravca u kojem se kreće nemačka privreda.

Pročitaj još

U Trendu