Connect with us

Domaće

Narodna banka Srbije smanjila devizne rezerve za 362,8 miliona evra na kraju juna

Bruto rezerve iznose 29.608,9 miliona evra, zlato čini 20,9% rezervi sa vrednošću od 6,2 milijarde evra

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / hamiltonleen

Bruto rezerve iznose 29.608,9 miliona evra, zlato čini 20,9% rezervi sa vrednošću od 6,2 milijarde evra

Narodna banka Srbije saopštila je da su neto devizne rezerve na kraju juna 2026. godine iznosile 25.056 miliona evra, što je smanjenje od 362,8 miliona evra u odnosu na kraj maja. Bruto devizne rezerve su u istom periodu iznosile 29.608,9 miliona evra i pale su za 273,2 miliona evra.

Ove rezerve omogućavaju pokrivenost novčane mase M1 od 164,3 odsto i pokrivaju 6,8 meseci uvoza robe i usluga, što je više nego dvostruko od standarda za adekvatan nivo pokrivenosti, navodi centralna banka. Najveći prilivi u devizne rezerve tokom juna ostvaren je po osnovu intervencija NBS na domaćem deviznom tržištu neto kupovinom deviza u iznosu od 270 miliona evra, od čega je 135 miliona evra ugovoreno krajem juna, a evidentirano u julu. Dodatni prilivi ostvareni su izdvajanjima devizne obavezne rezerve banaka u neto iznosu od 255 miliona evra, kao i upravljanjem deviznim rezervama, donacijama i drugim osnovima u ukupnom neto iznosu od 88,4 miliona evra.

Iako su prilivi bili značajni, odliv po osnovu izmirenja deviznih obaveza države, odnosno vraćanja deviznih dugova, iznosio je 411,8 miliona evra. Na smanjenje deviznih rezervi dodatno su uticali neto tržišni efekti, koji su bili negativni u iznosu od 474,9 miliona evra, usled smanjenja cene zlata u američkim dolarima za 11,4 odsto i jačanja američkog dolara prema evru za 2,2 odsto.

Zlato je ostalo bitan deo deviznih rezervi, pa su rezerve zlata na kraju juna dostigle rekordnih 54.565 kilograma, čija je vrednost iznosila 6,2 milijarde evra ili 20,9 odsto bruto deviznih rezervi. Tokom juna, količina zlata povećana je za 250,9 kilograma kupovinom 20 zlatnih poluga od kompanije Serbia Ziđin Koper, ali je vrednost zlatnih rezervi smanjena za 617,7 miliona evra zbog tržišnih faktora. Od početka godine, vrednost zlatnih rezervi povećana je za 4,8 miliona evra zahvaljujući kupovini 2,1 tone zlata i kretanju kursa i cene na svetskom tržištu.

Obim trgovine devizama na međubankarskom deviznom tržištu u junu iznosio je 1.930,9 miliona evra, dok je kumulativno od početka godine ovaj iznos dostigao 5.100,7 miliona evra. Vrednost dinara prema evru tokom juna bila je gotovo nepromenjena, dok je tokom prvih šest meseci dinar nominalno oslabio prema evru za 0,1 odsto.

Narodna banka Srbije je u junu neto kupila 405 miliona evra na međubankarskom tržištu, dok je od početka godine neto prodala 755 miliona evra kako bi održala relativnu stabilnost kursa dinara.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Ukupni krediti u Srbiji dostigli 4.626 milijardi dinara, rast potrošačkih zajmova 3,7 odsto

Dug građana bankama porastao 19,2 odsto za godinu dana, gotovinski krediti skočili na 1.031 milijardu dinara

Published

on

By

Dug građana bankama porastao 19,2 odsto za godinu dana, gotovinski krediti skočili na 1.031 milijardu dinara

Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika u Srbiji iznosili su 4.626 milijardi dinara na kraju juna, što predstavlja rast od 1,7 odsto u odnosu na maj, saopštilo je Udruženje banaka Srbije. Najveći rast kod građana zabeležen je kod potrošačkih kredita, koji su uvećani za 3,7 odsto u odnosu na prethodni mesec.

U poređenju sa junom prošle godine, ukupni dug prema bankama bio je veći za 15 odsto. Krediti pravnih lica iznosili su oko 2.426 milijardi dinara, što je rast od 2,1 odsto u odnosu na maj, dok su pozajmice preduzetnika dostigle 100,9 milijardi dinara, uz povećanje od 1,2 odsto. Dug građana bankama u junu bio je 2.099 milijardi dinara, što je 1,3 odsto više nego u maju, a 19,2 odsto više nego pre godinu dana.

Među kreditima stanovništva, gotovinski krediti su porasli 1,4 odsto u odnosu na prethodni mesec, potrošački 3,7 odsto, stambeni 1,2 odsto, dok su zajmovi za refinansiranje uvećani 3,5 odsto. Poljoprivredni krediti su zabeležili pad od 0,3 odsto.

Građani Srbije su se u junu za gotovinske kredite zadužili 20,5 odsto više nego godinu dana ranije, a dug po osnovu keš pozajmica prema bankama iznosio je 1.031 milijardu dinara. Dug po osnovu stambenih i kredita za adaptaciju povećan je za 19 odsto za godinu dana, pa je ukupno iznosio 887,61 milijardu dinara.

Učešće docnje u otplati bankarskih kredita na kraju juna iznosilo je 1,9 odsto. Najveći nivo kašnjenja zabeležen je kod preduzetnika – 3,3 odsto, kod pravnih lica 2,5 odsto, dok je stanovništvo imalo najmanju docnju, sa udelom od 1,1 odsto u ukupnom dugu.

Pročitaj još

Domaće

McDonald’s otvorio 41. restoran u Srbiji, drugi za manje od mesec dana

Kompanija otvorila novi objekat sa 194 mesta u Starim Banovcima, drugi lokal u poslednjih mesec dana

Published

on

By

Kompanija otvorila novi objekat sa 194 mesta u Starim Banovcima, drugi lokal u poslednjih mesec dana

McDonald’s nastavlja širenje na srpskom tržištu otvaranjem 41. restorana u zemlji, ovog puta u Starim Banovcima, manje od mesec dana nakon otvaranja lokala u Bloku 41 na Novom Beogradu. Novi restoran, koji se nalazi na auto-putu Beograd – Novi Sad, pruža gostima ukupno 194 mesta – 102 u zatvorenom prostoru i 92 u bašti. Objekat je namenjen kako lokalnom stanovništvu, tako i brojnim putnicima koji svakodnevno prolaze jednom od najprometnijih saobraćajnica u Srbiji.

Restoran je opremljen McDrive i McCafé segmentima, što omogućava gostima da uživaju u specijalitetima i napicima u bilo koje doba dana ili noći, budući da restoran radi 24 časa dnevno, sedam dana u nedelji. McDonald’s ovim potezom nastavlja da investira u razvoj mreže i zapošljavanje novih radnika, čime doprinosi lokalnoj zajednici.

“Izuzetno me raduje što za manje od mesec dana otvaramo još jedan McDonald’s restoran u Srbiji. To potvrđuje našu posvećenost kontinuiranom razvoju poslovanja, investiranju i otvaranju novih radnih mesta. Svakim novim restoranom želimo da budemo još dostupniji našim gostima i da im pružimo vrhunsko iskustvo, bez obzira na to da li dolaze sa porodicom, svraćaju na pauzu ili su na putovanju. Verujemo da će restoran u Starim Banovcima, zahvaljujući lokaciji na auto-putu, McDrive-u i McCafé-u, postati nezaobilazna stanica za predah mnogim putnicima, ali i omiljeno mesto okupljanja lokalne zajednice. Nastavljamo da širimo našu mrežu restorana i radujemo se svakom narednom koraku razvoja McDonald’sa u Srbiji”, izjavila je Anđelka Đurić, direktorka McDonald’sa u Srbiji.

Kompanija je gotovo četiri decenije prisutna na domaćem tržištu, kontinuirano ulažući u razvoj, unapređenje kvaliteta usluga i iskustva gostiju, kao i u razvoj zaposlenih i zajednica u kojima posluje. Otvaranjem novog restorana u Starim Banovcima, McDonald’s dodatno potvrđuje posvećenost dugoročnim investicijama i proširenju poslovanja u Srbiji.

Pročitaj još

Domaće

UniCredit prognozira rast BDP-a Srbije od 2,9% u 2026. i 3,5% u 2027. godini

Ekonomije Centralne i Istočne Evrope beleže rast između 2% i 3%, inflacija se vraća u ciljni okvir do kraja 2027.

Published

on

By

Ekonomije Centralne i Istočne Evrope beleže rast između 2% i 3%, inflacija se vraća u ciljni okvir do kraja 2027.

Prema najnovijem izveštaju UniCredit investicionog instituta, Srbiju u 2026. godini očekuje rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,9%, dok se za 2027. prognozira ubrzanje na 3,5%. Analiza ukazuje da će region Centralne i Istočne Evrope (CIE) zadržati otpornost zahvaljujući snažnoj domaćoj potrošnji, povećanim investicijama Evropske unije i smanjenju energetskih rizika, uprkos izazovima fiskalne konsolidacije i inflatornih pritisaka.

Izveštaj navodi da će većina zemalja CIE u 2026. ostvariti rast BDP-a u rasponu od 2% do 3%. Poljskoj se predviđa rast od 3,0% i u 2026. i 2027. godini, dok se za Bugarsku očekuje rast od 2,9% u 2026. Mađarska će, prema prognozama, beležiti rast od 1,3% u 2026, koji bi mogao da poraste na 2,5% u 2027. Rumunija bi u 2026. mogla da zabeleži tek 0,2% rasta, dok se za 2027. predviđa oporavak na 2,3%.

Ponovno otvaranje Ormuskog moreuza doprinelo je smanjenju rizika od poremećaja u snabdevanju energentima i inflatornog rizika, mada situacija na Bliskom istoku i dalje ostaje neizvesna. Očekuje se da će nemački fiskalni stimulansi i povećana izdvajanja za odbranu dodatno podstaći izvoz iz regiona od 2027. godine.

„Centralna i Istočna Evropa nastavlja da pokazuje izuzetnu otpornost. Uprkos fiskalnom prilagođavanju, geopolitičkoj nesigurnosti i strukturnim izazovima u proizvodnji, domaća tražnja ostaje snažan pokretač rasta. Region ulazi u fazu u kojoj će zemlje koje su sposobne da kombinuju fiskalnu konsolidaciju sa investicionim i konkurentnim reformama biti u najboljem položaju da privuku kapital i održe dugoročni rast. Gledajući unapred, snažnija apsorpcija sredstava EU i poboljšanje spoljne tražnje trebalo bi da podrže šire ubrzanje u celom regionu od 2027. godine“, izjavio je Mauro Đorđo Marano, viši saradnik za makroekonomska pitanja za CIE u UniCredit-u.

Kada je reč o inflaciji, izveštaj ističe da će niže cene energenata značajno popraviti izglede, pa se očekuje da inflacija do kraja 2027. godine u većini ekonomija Centralne i Istočne Evrope van evrozone bude u okviru ciljanih raspona centralnih banaka. Za Poljsku se predviđa povratak inflacije na oko 3,5% do kraja godine, sa daljim usporavanjem ka cilju od 2,5% tokom 2027. godine, dok Mađarska može očekivati ublažavanje inflacije ka cilju od 3% nakon privremenog skoka početkom 2027. Češka bi mogla stabilizovati inflaciju na 2,8% do kraja 2027, dok se za Rumuniju očekuje nagli pad inflacije od sredine 2026.

Monetarna politika će pratiti trend inflacije, pa se očekuje da će centralne banke Mađarske nastaviti sa smanjenjem kamatnih stopa tokom 2026, dok će Poljska, Rumunija i Srbija verovatno čekati do druge polovine 2027. za početak ciklusa ublažavanja. Ester Gargijan, strateg za tržišta stranih valuta za CIE pri UniCredit-u, navodi: „Postepeno poboljšanje izgleda inflacije stvara povoljnije okruženje za finansijska tržišta, valute i investicione odluke. Iako će se monetarno olakšavanje razlikovati od zemlje do zemlje, kompanije i investitori bi trebalo da imaju koristi od veće makroekonomske stabilnosti i opadajuće inflacije na srednji rok.“

Fiskalna konsolidacija ostaje ključna tema, a vlade širom regiona suočavaju se sa izazovima smanjenja deficita uz očuvanje rasta. Visoka potrošnja na podršku energetici i dalje opterećuje javne finansije, ali se očekuje da će reforme i investicije doprineti dugoročnoj stabilnosti.

Pročitaj još

U Trendu