Connect with us

Domaće

Napred razvoj završava preuzimanje Energoprojekta, manjinski akcionari prodaju akcije po 452,25 dinara

Manjinski akcionari drže 9,79 odsto Energoprojekta i predaju akcije, dok odluka Upravnog suda ne menja vlasništvo

Objavljeno pre

,

Napred razvoj završava preuzimanje Energoprojekta, manjinski akcionari prodaju akcije po 452,25 dinara – Napred razvoj preuzimanje Energoprojekta Foto Izvor: Pixabay / Pexels

Manjinski akcionari drže 9,79 odsto Energoprojekta i predaju akcije, dok odluka Upravnog suda ne menja vlasništvo

Napred razvoj i povezane firme privode kraju potpuno preuzimanje kompanije Energoprojekt, a manjinski akcionari, koji sada ukupno poseduju 9,79 odsto kapitala, moraće da prodaju svoje akcije po ceni od 452,25 dinara po akciji. Odluka Upravnog suda iz juna, koja je poništila rešenje Komisije za hartije od vrednosti iz 2017. godine, ne menja postojeću vlasničku strukturu. Proces preuzimanja Energoprojekta traje skoro deceniju i sada ulazi u završnu fazu, navodi se u podacima Agencije za privredne registre.

Detalji postupka prinudnog otkupa i sudske odluke

Manjinski akcionari Energoprojekta uskoro će biti prinuđeni da prodaju akcije po utvrđenoj ceni od 452,25 dinara po akciji. Ovaj korak usledio je nakon što je u Agenciji za privredne registre registrovana odluka Skupštine akcionara o sprovođenju prinudnog otkupa. Kao rezultat, počeli su da teku zakonski rokovi za realizaciju ovog procesa. U međuvremenu, Komisija za hartije od vrednosti mora da ponovo odlučuje o predmetu, jer je Upravni sud presudio da je rešenje iz 2017. godine bilo nezakonito. Međutim, prema izjavi Komisije, sudska odluka utiče isključivo na zakonitost upravnog akta, a ne na pravnu valjanost transakcija na tržištu.

Analiza uticaja na vlasništvo i prava akcionara

Bivši predsednik Komisije za hartije od vrednosti, Milko Štimac, ističe da odluka suda ne menja vlasništvo nad akcijama koje su u međuvremenu više puta promenile vlasnika. „Sud može da donese odluku o zakonitosti, ali ne i da vrati vlasništvo nad hartijama od vrednosti koje su prošle kroz više transakcija. Svi potencijalno oštećeni mogu tražiti odštetu“, izjavio je Štimac. Odluka Upravnog suda vraća predmet Komisiji, ali ne vraća Energoprojekt u prethodno stanje. Komisija navodi da presuda ne utiče na validnost pojedinačnih pravnih poslova i transakcija izvršenih na tržištu kapitala.

Tok preuzimanja i regulatorne obaveze

Napred razvoj je postao većinski vlasnik Energoprojekta 2017. godine, nakon što su otkupili akcije po ceni od 1.501 dinar po akciji. U procesu preuzimanja učestvovale su i firme Montinvest, Jopag i GP Napred, koje su kasnije priznate kao lica koja zajednički deluju. Komisija je naložila podnošenje zahteva za preuzimanje kada je prag vlasništva pređen, što je i učinjeno, ali bez saglasnosti Narodne banke Srbije, koja je bila potrebna zbog vlasništva nad osiguravajućom kompanijom Energoprojekt Garant. Nekoliko dana nakon odluke Upravnog suda, država je prodala svojih 34 odsto akcija Energoprojekta većinskom vlasniku, čime je Napred razvoj stekao više od 90 odsto kapitala i pokrenuo prinudni otkup ostatka.

Širi kontekst i posledice za tržište kapitala

Odluka Upravnog suda pokrenula je pitanje pravne sigurnosti transakcija na domaćem tržištu kapitala. Ipak, Komisija za hartije od vrednosti naglašava da se presudom odlučuje samo o zakonitosti upravnog akta, dok vlasništvo i dalje ostaje u rukama investitora koji su akcije kupili u skladu sa tada važećim rešenjem. Proces prinudnog otkupa i promene vlasničke strukture Energoprojekta tako će se, prema svim dostupnim informacijama, završiti prema postojećem planu, bez povratka na ranija stanja.

Pročitaj još

Domaće

Vodostaj Dunava pao na -167 centimetara, kritična situacija za plovidbu i poljoprivredu

Dunav dostigao istorijski minimum vodostaja kod Bezdana, posledice suše pogoršane nedovoljnom infrastrukturom i upravljanjem vodama

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vodostaj Dunava pao na -167 centimetara, kritična situacija za plovidbu i poljoprivredu – pad vodostaja Dunava

Dunav dostigao istorijski minimum vodostaja kod Bezdana, posledice suše pogoršane nedovoljnom infrastrukturom i upravljanjem vodama

Dunav je početkom avgusta zabeležio istorijski minimum vodostaja kod Bezdana, gde je nivo reke pao na -167 centimetara. Ova vrednost predstavlja najniži nivo od početka merenja u Srbiji, prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Takva situacija izazvala je ozbiljne posledice za plovidbu, jer su teretni brodovi ostali nasukani, a u severnom delu Bačke obustavljeno je navodnjavanje.

Pad vodostaja Dunava, koji je od maja 2026. godine u konstantnom opadanju, prate i minimalni protoci na drugim rekama kao što su Drava, Tisa i Sava. Najniži nivo Dunava do sada bio je 1909. godine i iznosio je -143 centimetra. Sada je Dunav niži za čak devet metara u poređenju sa najvišim istorijskim nivoom od 850 centimetara. Kao rezultat, RHMZ je izdao upozorenje da će vodostaji na Dunavu, Savi i Tisi kod Titela biti ispod niskih plovidbenih nivoa najmanje do 13. avgusta.

Pad vodostaja Dunava i posledice po privredu

Vodostaj Dunava pao je na nivo koji ozbiljno ugrožava plovidbu, energetiku i poljoprivredu. U plovidbi je došlo do nasukavanja brodova između Bezdana i Bogojeva, što zaustavlja tok robe i povećava troškove transporta. U poljoprivredi, obustava navodnjavanja u severnoj Bačkoj preti dodatnim gubicima za proizvođače. Osim toga, hidrolozi upozoravaju na mogućnost restrikcija u vodosnabdevanju pojedinih delova zemlje, dok su na popularnim plažama, poput Lida u Zemunu, nekadašnje kupališne površine sada pretvorene u suvo zemljište.

Srbija se iz godine u godinu suočava sa sve učestalijim i intenzivnijim sušama, a klimatske promene doprinose ovom trendu. Međutim, izostanak ulaganja u vodnu infrastrukturu, veliki gubici u vodovodnim sistemima i neplansko upravljanje vodama dodatno pogoršavaju posledice suše. Na Kolubari, Toplici, Vlasini, Crnom i Belom Timoku protoci su se približili minimalnim srednje mesečnim vrednostima, što otežava situaciju širom zemlje.

Uticaj klimatskih promena i ljudskog faktora na vodostaj Dunava

Pad vodostaja Dunava posledica je kombinacije klimatskih promena i nedovoljne pripremljenosti sistema. Hidrolozi navode da bez obilnih padavina u celom slivu ne može doći do poboljšanja stanja. Klimatolozi ističu da su ovakve suše očekivana posledica klimatskih promena i da će biti sve češće.

Strahinja Macić, pravni savetnik u Organizaciji za političku ekologiju Polekol, naglašava da su klimatski modeli pokazivali da će u naredne dve decenije biti dve do tri godine sa ovakvim sušama po dekadi. On upozorava da je gotovo svaka reka u Srbiji izložena padu minimalnih protoka, naročito tokom letnjih meseci. Međutim, posledice suše zavise pre svega od načina na koji država upravlja vodnim resursima i koliko pravovremeno investira u infrastrukturu i zaštitu voda.

Pad vodostaja Dunava utiče ne samo na ekonomiju već i na ekosisteme zavisne od rečnih tokova. Ova kriza pokazuje važnost pravovremenih ulaganja i planiranja u sektoru upravljanja vodama, kao i potrebu za prilagođavanjem klimatskim promenama kako bi se smanjile negativne posledice na privredu i društvo.

Pročitaj još

Domaće

Janaf i MOL ugovorili transport 2,05 miliona tona nafte uz garantovane kapacitete

Hrvatski Janaf obezbedio ugovor sa MOL grupom za transport nafte tokom 2026. godine, uprkos višemesečnim pregovorima i nesuglasicama oko cene i pouzdanosti

Objavljeno pre

,

Objavio:

Janaf i MOL ugovorili transport 2,05 miliona tona nafte uz garantovane kapacitete

Hrvatski Janaf obezbedio ugovor sa MOL grupom za transport nafte tokom 2026. godine, uprkos višemesečnim pregovorima i nesuglasicama oko cene i pouzdanosti

Jadranski naftovod (Janaf) i MOL grupa potpisali su ugovor o transportu 2,05 miliona tona sirove nafte naftovodnim sistemom Janafa za period od 1. januara do 31. decembra 2026. godine. Ključni uslovi ugovora, koji regulišu transport nafte kroz glavni pravac regiona, potvrđeni su u zvaničnom saopštenju Janafa. Time je, prema modelu ‘puno za prazno’ (take-or-pay), zagarantovana naplata rezervisanih kapaciteta, bez obzira na stvarno prevezene količine.

Detalji ugovora i ekonomski značaj za obe kompanije

Dogovor između Janaf-a i MOL grupe obuhvata ukupno 2.050.000 tona sirove nafte, što predstavlja jednu od najvećih pojedinačnih količina transportovanih naftovodom u regionu tokom godine. Naftovod Janaf ima ključnu ulogu u snabdevanju rafinerija u Mađarskoj, posebno nakon ograničenja u tranzitu ruske nafte preko naftovoda Družba.

Janaf je u saopštenju naglasio da ugovor sadrži klauzule koje omogućavaju naplatu rezervisanih kapaciteta čak i kada količine nafte fizički nisu prevezene do kraja ugovorenog perioda. To osigurava stabilne prihode kompaniji i smanjuje poslovne rizike. S druge strane, MOL grupa je tokom pregovora izražavala nezadovoljstvo cenom usluga Janafa, ocenjujući je kao previsoku. Takođe, MOL je osporavao tehničku pouzdanost Janafa u isporuci potrebnih količina za svoje rafinerije.

Tržišni i politički kontekst ugovora

Pregovori oko ovog ugovora imali su i političku dimenziju. Nakon što je Ukrajina ograničila tranzit ruske nafte, Hrvatska je postala ključni pravac za snabdevanje naftom u regionu. Kao rezultat, iz vlade Mađarske stigle su optužbe na račun Hrvatske za navodno ratno profiterstvo, uz tvrdnje da koristi situaciju sa sankcijama Rusiji.

Hrvatska vlada i Ministarstvo privrede odbacili su ove optužbe, ističući da se poslovanje vodi prema komercijalnim principima i u duhu regionalne saradnje. Janaf je dodatno naglasio transparentnost u formiranju cena, ističući da iste tarife važe za sve korisnike naftovoda, a cena zavisi od dužine trase i ugovorenih količina.

Implikacije za snabdevanje i regionalnu energetsku sigurnost

Potpisivanje ugovora o transportu 2,05 miliona tona nafte potvrđuje značaj koji Janaf ima za stabilnost snabdevanja naftom u regionu. Model „puno za prazno“ (take-or-pay) obezbeđuje kompaniji stabilne prihode, dok za MOL znači sigurnost snabdevanja za rafinerije tokom cele 2026. godine. Ovaj aranžman dolazi u trenutku kada evropsko tržište energetike trpi poremećaje zbog geopolitičkih tenzija i promenjenih tokova sirovina. Takođe, naglašava važnost infrastrukture Janafa za energetsku nezavisnost zemalja srednje Evrope.

Kao rezultat, očekuje se da će Janaf, uz ovakve ugovore, nastaviti da igra centralnu ulogu u regionalnom energetskom sektoru. S druge strane, MOL grupa učvršćuje svoju poziciju kao jedan od najvećih korisnika ovog naftovoda. Ugovor formalizuje praksu koja je već bila na snazi od početka godine, čime su obe strane osigurale predvidivost i kontinuitet u poslovanju.

Pročitaj još

Domaće

Generali povećao operativni rezultat na 4,5 milijardi evra zahvaljujući rastu premija

Osiguravajuća grupa ostvarila snažan rast u svim segmentima, sa neto prilivima od 8,3 milijarde evra i koeficijentom solventnosti od 216%

Objavljeno pre

,

Objavio:

Generali povećao operativni rezultat na 4,5 milijardi evra zahvaljujući rastu premija – Generali operativni rezultat

Osiguravajuća grupa ostvarila snažan rast u svim segmentima, sa neto prilivima od 8,3 milijarde evra i koeficijentom solventnosti od 216%

Generali je ostvario snažan rast operativnog rezultata na 4,5 milijardi evra, što predstavlja povećanje od 11,2 odsto u odnosu na prethodni period. Bruto fakturisana premija porasla je na 53,4 milijarde evra, dok su neto prilivi u životnom osiguranju dostigli 8,3 milijarde evra. Kompanija je saopštila da su svi poslovni segmenti doprineli ovim rezultatima, a vrednost novog poslovanja porasla je na 1,9 milijardi evra, što je rast od 21,1 odsto.

Rast premija i segmentno jačanje

U segmentu neživotnih osiguranja (P&C), bruto premija porasla je za 6,3 odsto, dok je u životnim osiguranjima rast iznosio 5,5 odsto. Kombinovani racio, ključni pokazatelj profitabilnosti kod osiguravača, iznosio je 91,5 odsto, što je povećanje od 0,5 procentnih poena. Nediskontovani kombinovani racio dostigao je 93,8 odsto, a na oba pokazatelja uticale su prirodne katastrofe sa +1,9 procentnih poena. Kao rezultat toga, ukupna imovina pod upravljanjem grupe povećana je na 944 milijarde evra, što je rast od 4,9 odsto u poređenju sa krajem 2025. godine.

Operativni rezultat i kapitalna pozicija

Segment upravljanja imovinom i kapitalom ostvario je naročito snažan rast, povećavši operativni rezultat za 31,3 odsto. Prilagođeni neto rezultat porastao je na 2,5 milijardi evra, što je skok od 13,7 odsto zahvaljujući izuzetnim operativnim performansama. Prilagođena zarada po akciji dostigla je 1,68 evra, što je rast od 14,3 odsto. Osim toga, koeficijent solventnosti ostao je veoma snažan i iznosi 216 odsto, uprkos otkupu sopstvenih akcija u vrednosti od 500 miliona evra. Ova kapitalna pozicija potvrđuje stabilnost i sposobnost Generali grupe da odgovori na tržišne izazove.

Izjave rukovodstva i strateški pravac

Filip Done, izvršni direktor Generali grupe, izjavio je: „Ovaj izvanredan rezultat pokazuje veoma snažan napredak u realizaciji našeg plana Lifetime Partner 27: Driving Excellence, koji je pokrenut zahvaljujući odličnim rezultatima svih poslovnih segmenata. Kako životna, tako i neživotna osiguranja nastavila su da beleže stabilan rast operativnog rezultata i tehničke profitabilnosti, uprkos povećanom uticaju prirodnih katastrofa.“ On je istakao da je platforma za upravljanje imovinom proširila portfelj eksternih klijenata. Done je dodao da Banca Generali još jednom potvrđuje uspešnost svog poslovnog modela, dok celokupni rezultati odražavaju posvećenost zaposlenih i distributivne mreže.

Širi poslovni kontekst i implikacije

Kao rezultat ovakvog poslovanja, Generali nastavlja da jača svoju poziciju na tržištu osiguranja u Evropi. Grupa planira dalji razvoj odnosa sa klijentima i uvođenje novih tehnologija, uključujući upotrebu veštačke inteligencije i podataka, uz posebno isticanje održivosti. Odluka o otkupu sopstvenih akcija u iznosu od 500 miliona evra dodatno potvrđuje poverenje u sopstveni model rasta i dugoročnu strategiju. Kompanija je navela da će nastaviti sa disciplinom i vizijom, sa ciljem da ostvari ambiciozne ciljeve iz aktuelnog strateškog plana i dodatno poveća vrednost za akcionare i ostale zainteresovane strane.

Pročitaj još

U Trendu