Connect with us

Domaće

Napred Razvoj ponudio otkup 44,39 odsto akcija Energoprojekta, država drži 33,88 odsto

Konzorcijum već kontroliše 55,61 odsto kapitala, dok je prethodna ponuda 2025. donela otkup samo 0,1 odsto akcija

Published

on

pexels-photo-13801650

Konzorcijum već kontroliše 55,61 odsto kapitala, dok je prethodna ponuda 2025. donela otkup samo 0,1 odsto akcija

Kompanija Napred Razvoj, u vlasništvu Dobroslava Bojovića, pokrenula je novi pokušaj preuzimanja Energoprojekt Holdinga i namerava da otkupi još 44,39 odsto akcija koje trenutno nisu u vlasništvu konzorcijuma, objavljeno je na sajtu Beogradske berze. Konzorcijum, koji čine Napred Razvoj, GP Napred, Montinvest Properties, švajcarski Jopag AG i Bojović, trenutno poseduje 55,61 odsto kapitala Energoprojekta.

Prema obaveštenju, ponuđač ima rok od 15 radnih dana da Komisiji za hartije od vrednosti podnese zvaničan zahtev za odobrenje ponude, sa ciljem dostizanja 100 odsto vlasništva nad Energoprojektom. Prethodni pokušaj preuzimanja, okončan u januaru 2025. godine, rezultirao je otkupom svega 0,1 odsto odnosno 10.444 akcije Energoprojekt Holdinga, iako je ponuđena cena tada bila 375 dinara po akciji.

Ključnu prepreku predstavlja država Srbija, koja kao najveći manjinski akcionar drži 33,88 odsto kapitala. Prošle godine država nije prihvatila ponuđenu cenu, što je ostavilo vlasničku strukturu praktično nepromenjenom. U trenutnom krugu preuzimanja, ponuđač ima zadatak da u roku od 15 dana predstavi novu cenu, dok država i ostali manjinski akcionari odlučuju o prodaji ukupno 4,8 miliona akcija Energoprojekta.

Prema objavljenim podacima, formalni cilj preuzimanja ostaje konsolidacija vlasništva nad nekadašnjim građevinskim gigantom, a javnost očekuje da li će nova ponuda biti dovoljno atraktivna za državu i male akcionare. Odluka države o prodaji, kao i visina ponuđene cene, biće presudni za ishod ovog procesa.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Prosečna neto zarada u Srbiji porasla na 116.127 dinara u februaru 2026.

Bruto zarada dostigla 160.067 dinara, medijalna neto zarada iznosila 91.399 dinara, pokazuje najnovija statistika

Published

on

By

Bruto zarada dostigla 160.067 dinara, medijalna neto zarada iznosila 91.399 dinara, pokazuje najnovija statistika

Prosečna bruto zarada u Srbiji za februar 2026. godine iznosila je 160.067 dinara, dok je prosečna neto zarada bila 116.127 dinara, pokazuju najnoviji statistički podaci. Medijalna neto zarada, odnosno iznos koji je polovina zaposlenih primila ili manje, iznosila je 91.399 dinara.

U periodu januar–februar 2026. godine, bruto zarade su zabeležile rast od 11,0 odsto nominalno i 8,3 odsto realno u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Prosečna neto zarada je nominalno porasla za 11,2 odsto, dok je realni rast iznosio 8,5 odsto.

Kada se uporedi februar 2026. sa istim mesecom prethodne godine, prosečna bruto zarada je povećana za 12,0 odsto nominalno, odnosno za 9,3 odsto realno. Prosečna neto zarada je istovremeno nominalno viša za 12,2 odsto, a realno za 9,5 odsto.

Medijalna neto zarada od 91.399 dinara pokazuje da je polovina zaposlenih u Srbiji u februaru 2026. godine primila zaradu do ovog iznosa.

Pročitaj još

Domaće

Investitori planiraju 24 megafarme pilića u Hrvatskoj sa kapacitetom 270 miliona godišnje

Oko 1.000 građana protestovalo protiv projekata u tri županije, zahtevi za obustavu studija uticaja na životnu sredinu

Published

on

By

Oko 1.000 građana protestovalo protiv projekata u tri županije, zahtevi za obustavu studija uticaja na životnu sredinu

Udruženja i građanske inicijative organizovale su protest u Sisku protiv izgradnje 24 megafarme i klanica pilića, sa ukupnim planiranim kapacitetom od 270 miliona pilića godišnje, u Sisačko-moslavačkoj, Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Prema procenama organizatora, protestu je prisustvovalo oko 1.000 građana iz različitih krajeva Hrvatske, a novi skup najavljen je za jun ispred Vlade Hrvatske u Zagrebu.

Demonstranti su zatražili od Vlade Hrvatske da zaustavi sve planirane projekte u tri županije i izneli četiri ključna zahteva: obustavu svih studija uticaja na životnu sredinu, reviziju rešenja o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sprovođenje kumulativne procene uticaja za oba investitora i donošenje državne odluke o neprihvatljivosti ovakvih projekata. Kolona učesnika prošla je glavnim ulicama Siska, a podrška im je pružena i na Trgu bana Josipa Jelačića.

Predstavnici inicijativa iz Velike Ludine, Lipovljana i Sunje upozorili su da bi realizacija ovih projekata mogla ugroziti domaću živinarsku proizvodnju i mala porodična gazdinstva, naglašavajući važnost očuvanja načina života i proizvodnje zdrave hrane. Predsednik udruženja ‘Prijatelji životinja’ Luka Oman izjavio je: ‘Hrvatska neće postati deponija Evrope’, i istakao da se protestima brane osnovna prava na zdrav život i očuvanje životne sredine.

Iako je Ministarstvo zaštite životne sredine Hrvatske odbacilo studiju uticaja za projekat velike klanice pilića u Sisku, građanska inicijativa ‘Siščani ne žele da budu skupljači smeća’ nastavila je aktivnosti protiv izgradnje megafarmi i klanica u Sisačko-moslavačkoj županiji. Uz podršku organizacija ‘Zelena akcija’ i ‘Prijatelji životinja’, inicijativa je proširena na čitavu Hrvatsku. Organizatori navode da efekti ovih projekata uključuju velike količine otpada, otpadnih voda i neprijatne mirise, za čije zbrinjavanje ne postoji odgovarajuća infrastruktura.

Naredni protest najavljen je za jun ispred Vlade Hrvatske, gde će građani ponovo izneti svoje zahteve i tražiti zvaničnu odluku na državnom nivou.

Pročitaj još

Domaće

Gasprom upozorava na povlačenje 38 milijardi kubnih metara gasa iz skladišta u EU

Poljska, Belgija i Bugarska zabeležile neto povlačenje gasa, dok zabrana ruskog LNG-a od 16,1% udela stupa na snagu

Published

on

By

Poljska, Belgija i Bugarska zabeležile neto povlačenje gasa, dok zabrana ruskog LNG-a od 16,1% udela stupa na snagu

Ruska energetska kompanija Gasprom saopštila je da pojedine zemlje Evropske unije i dalje intenzivno povlače gas iz svojih podzemnih skladišta iako je grejna sezona završena, upozoravajući na energetsku nestabilnost na tržištu. Prema podacima organizacije Gas Infrastructure Europe (GIE), tokom treće dekade aprila neto povlačenje gasa evidentirano je u Poljskoj, Belgiji i Bugarskoj. Istovremeno, zabrana uvoza ruskog tečnog prirodnog gasa (LNG) po kratkoročnim ugovorima u Evropsku uniju stupila je na snagu.

Gasprom navodi da je situacija dodatno otežana niskim nivoom popunjenosti skladišta, što bi moglo izazvati poteškoće prilikom njihovog ponovnog punjenja pred sledeću zimsku sezonu. Kompanija napominje da bi ovakav razvoj događaja mogao uneti dodatnu neizvesnost na evropsko gasno tržište.

Propisi Evropske unije, uvedeni 2022. godine i produženi do 2027, nalažu da skladišta budu popunjena do 90% kapaciteta do 1. novembra svake godine. Međutim, nove mere protiv Rusije dodatno komplikuju situaciju. Savet Evropske unije je 26. januara odobrio potpunu zabranu isporuke ruskog LNG-a od 1. januara 2027, kao i zabranu uvoza gasa iz gasovoda od 30. septembra iste godine. Kratkoročni ugovori za isporuku gasovodnog gasa moraju biti okončani do 17. juna 2026.

Prema procenama ruskih medija, Rusija je 2025. godine bila na drugom mestu po vrednosti izvoza tečnog gasa u Evropu, sa udelom od 16,1%, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država. Ukupne isporuke ruskog gasa u Evropu tokom 2025. iznosile su 38 milijardi kubnih metara, od čega je više od 20 milijardi kubnih metara bio tečni prirodni gas.

Predsednik Rusije Vladimir Putin ranije je najavio mogućnost prevremenog izlaska sa evropskog tržišta i preusmeravanje isporuka ka drugim kupcima, ukoliko EU u potpunosti odustane od ruskog gasa.

Pročitaj još

U Trendu