Connect with us

Domaće

Nafta brent dostigla 100 dolara po barelu, WTI pala 3 odsto na 95,3 dolara

Indija pregovara o tranzitu još šest brodova, dok je EU zabeležila rast uvoznog računa za energente za šest milijardi evra

Published

on

Total petrol station Dresden at the stadium

Indija pregovara o tranzitu još šest brodova, dok je EU zabeležila rast uvoznog računa za energente za šest milijardi evra

Cene nafte na svetskim berzama blago su pale nakon što su pakistanski tanker i dva broda za tečni naftni gas uspešno prošli kroz Ormutski moreuz tokom vikenda, čime su smanjene zabrinutosti oko blokade ključne pomorske rute, navode ekonomske analize. Nafta brent zadržala se na nivou od oko 100 dolara po barelu, što je najviši nivo od jula 2022. godine, dok je američka sirova nafta WTI zabeležila pad od 3 odsto i trgovala se po ceni od 95,3 dolara po barelu.

Promet tankera je opao usled napada Irana na komercijalne brodove, ali ova zemlja i dalje izvozi oko 1,5 miliona barela dnevno, uprkos snažnom prisustvu američke mornarice u Persijskom zalivu. Indija vodi pregovore o tranzitu još šest brodova, dok su Sjedinjene Američke Države dozvolile iranskim tankerima prolaz kako bi stabilizovale globalne zalihe nafte.

Američki predsednik Donald Tramp pozvao je sve zemlje koje zavise od tranzita kroz Ormutski moreuz da zajednički štite snabdevanje energentima ovom rutom, kojom se ranije prevozilo 20 odsto svetske nafte. Rat u regionu izazvao je najveći poremećaj u snabdevanju naftom do sada, a nastavak iranskih napada doveo je i do obustave letova u Dubaiju.

Evropska unija priprema mere za ublažavanje posledica rasta cena energije izazvanog američko-izraelskim ratom protiv Irana, navodi se u pismu predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen liderima EU. Planovi uključuju povećanje ponude dozvola za emisiju ugljenika, dodatnu finansijsku pomoć industriji i izmene u sistemu rezervi evropskog tržišta ugljenika. Fon der Lajen je istakla: „U ovom trenutku fizička sigurnost snabdevanja Evropske unije je obezbeđena, ali rast cena fosilnih goriva već opterećuje našu ekonomiju.”

Račun EU za uvoz nafte i gasa porastao je za šest milijardi evra od početka sukoba sa Iranom 28. februara. Brisel planira i ublažavanje planiranog smanjenja broja dozvola za emisiju, kao i izmene pravila o besplatnim dozvolama za pojedine industrije. Referentne evropske cene gasa porasle su za više od 50 odsto od početka rata sa Iranom prošlog meseca. Predlozi Komisije balansiraju između zahteva nekih država da se privremeno obustavi evropsko tržište ugljenika i stavova članica koje se protive slabljenju tog sistema.

Evropa najveći deo nafte i gasa uvozi iz Sjedinjenih Američkih Država, Norveške i drugih dobavljača koji nisu direktno pogođeni poremećajima sa Bliskog istoka, što je ključno za sprečavanje ponavljanja energetske krize iz 2022. godine kada su cene dostigle rekordne vrednosti.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Evropske centralne banke preporučuju 70 do 100 evra gotovine za vanredne situacije

Švedska banka savetuje 1.000 kruna (100 evra) po osobi, gotovina čini 52 odsto plaćanja u evrozoni

Published

on

By

Švedska banka savetuje 1.000 kruna (100 evra) po osobi, gotovina čini 52 odsto plaćanja u evrozoni

Centralne banke širom Evrope ponovo naglašavaju značaj gotovine kao rezervnog sredstva plaćanja u kriznim situacijama i preporučuju domaćinstvima da drže između 70 i 100 evra gotovine kod kuće. Švedska centralna banka predložila je građanima da imaju oko 1.000 švedskih kruna, odnosno približno 100 evra po odrasloj osobi, što bi prema njihovoj proceni pokrilo osnovne potrebe za nedelju dana u slučaju prekida digitalnih plaćanja.

U godišnjem izveštaju Evropske centralne banke za 2024. godinu navedeno je da je gotovina i dalje najčešće korišćeno sredstvo plaćanja na fizičkim prodajnim mestima u evrozoni, čineći 52 odsto svih transakcija, što je pad u odnosu na 59 odsto iz 2022. godine. Banka Slovenije ističe da gotovina čini 64 odsto plaćanja u zemlji, dok je pravo na korišćenje gotovine u decembru 2025. godine zaštićeno i ustavom, dodatkom člana 74a.

Švedska centralna banka savetuje domaćinstvima da polako povećavaju rezerve gotovine i ne oslanjaju se isključivo na digitalne metode plaćanja. Preporučuje se kombinacija fizičkih bankarskih kartica, mobilnih plaćanja i kartica različitih banaka kako bi se smanjio rizik od potpunog prekida transakcija. Takođe, švedski regulatori naglašavaju važnost održavanja infrastrukture za gotovinska plaćanja, kao što su rad bankomata, transport gotovine i njeno prihvatanje u prodavnicama.

Više nordijskih zemalja, uključujući Finsku i Norvešku, upozorilo je na ranjivost elektronskih plaćanja u slučaju sajber-napada ili prekida infrastrukture i preporučilo građanima da imaju određenu količinu gotovine za vanredne situacije. U tim zemljama razvijaju se i rešenja za kartična plaćanja bez internet veze kako bi osnovne kupovine bile moguće i tokom poremećaja u digitalnim mrežama.

Prema podacima Evropske centralne banke, tokom poslednjih godina, od pandemije kovida 19 do početka rata u Ukrajini, povećana je potražnja za gotovinom jer je stanovnici vide kao siguran i odmah dostupan oblik novca. Banka Slovenije navodi da je bankarski sistem u zemlji ostao stabilan tokom neizvesnih perioda, a ističe se da gotovina ima dodatne prednosti jer se svuda prihvata kao sredstvo plaćanja i čuva vrednost.

Za razliku od pomenutih evropskih zemalja, Narodna banka Srbije ne preporučuje građanima pravljenje posebnih zaliha gotovine i nije odredila iznos koji bi trebalo imati kod kuće. Prema navodima centralne banke, finansijski sistem Srbije funkcioniše stabilno, a građanima je obezbeđen nesmetan pristup gotovini i svim bankarskim uslugama.

Pročitaj još

Domaće

Internet trgovina u Srbiji dostigla 110,6 miliona transakcija u 2025. godini

Broj onlajn kupovina porastao 34,3 odsto, vrednost dinarskih transakcija 237,4 milijarde dinara

Published

on

By

Broj onlajn kupovina porastao 34,3 odsto, vrednost dinarskih transakcija 237,4 milijarde dinara

Prema podacima Narodne banke Srbije, tokom 2025. godine u Srbiji je realizovano rekordnih 110,6 miliona internet kupovina, odnosno više od 303.000 transakcija dnevno. U poređenju sa 2024. godinom, kada je zabeleženo 82,4 miliona onlajn kupovina, rast iznosi 34,3 odsto. U srednjoročnom periodu, u odnosu na 2020. godinu, broj internet transakcija porastao je 5,2 puta, sa 21,2 miliona na 110,6 miliona. Više od dve trećine internet kupovina u 2025. godini (71 odsto) obavljeno je u domaćoj valuti, dok je evro imao udeo od 21,5 odsto, američki dolar 5,5 odsto, britanska funta 0,3 odsto, švajcarski franak 0,1 odsto, a ostale valute 1,7 odsto.

Na kraju 2025. godine registrovano je 5.632 domaće internet prodavnice, što je povećanje za 906 u odnosu na prethodnu godinu. Broj internet prodavnica je 2,8 puta veći nego na kraju 2020, kada ih je bilo nešto više od 2.000. Broj dinarskih kupovina porastao je za 39,1 odsto u odnosu na 2024. godinu, dok je vrednost ovih transakcija povećana za 46,3 odsto i iznosila je 237,4 milijarde dinara.

U pogledu kupovina u stranim valutama, broj transakcija u evrima porastao je 44,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu (sa 16,5 miliona na 23,8 miliona), dok je njihova ukupna vrednost zabeležila rast od 39,3 odsto (sa 735,2 miliona na 1.024,1 milion evra). Istovremeno, broj internet kupovina u američkim dolarima pao je za 23,3 odsto (sa 7,9 miliona na 6,1 milion), ali je njihova vrednost porasla za 12,5 odsto (sa 217,4 miliona na 244,5 miliona dolara).

Podaci Narodne banke Srbije pokazuju da su dinar, evro i američki dolar tokom 2025. godine činili 98 odsto svih internet kupovina izvršenih platnim karticama i elektronskim novcem, što potvrđuje dominaciju ovih valuta na domaćem tržištu onlajn trgovine.

Pročitaj još

Domaće

Banka Engleske otpušta 446 radnika, smanjenje kadrova za osam odsto

Otpremnine do 150.000 funti, ukupni trošak 36 miliona funti; očekuju se uštede od 35 miliona već naredne godine

Published

on

By

Otpremnine do 150.000 funti, ukupni trošak 36 miliona funti; očekuju se uštede od 35 miliona već naredne godine

Banka Engleske će tokom narednih meseci smanjiti broj zaposlenih za osam odsto, u cilju smanjenja troškova u predstojećoj fiskalnoj godini. Prema dostupnim informacijama, 446 radnika napustiće instituciju kroz program dobrovoljnog odlaska, među kojima je i 16 zaposlenih iz najviših platnih razreda, uključujući direktore i rukovodioce sektora.

Izvori navode da će 75 zaposlenih dobiti maksimalnu otpremninu od 150.000 funti (oko 174.000 evra), dok prosečna isplata iznosi oko 81.000 funti (94.000 evra). Ukupni trošak otpremnina procenjuje se na 36 miliona funti. Iako će ovi rezovi kratkoročno povećati izdatke, Banka Engleske očekuje da će uštede iznositi oko 35 miliona funti već u narednoj finansijskoj godini.

Troškovi zarada u Banci Engleske su od dolaska guvernera Endrua Bejlija 2020. godine porasli za 55 odsto i premašili 450 miliona funti, delom zbog ulaganja u modernizaciju i unapređenje analitičkih modela. Banka je bila izložena kritikama zbog procena inflacije nakon izbijanja rata u Ukrajini 2022. godine, što je povećalo pritisak na reforme i racionalizaciju troškova.

Pročitaj još

U Trendu