Connect with us

Domaće

MOL preuzima 56,15 odsto vlasništva u NIS-u, Vlada Srbije kupuje dodatnih 5 odsto akcija

Akcionarski sporazum predviđa nastavak rada Rafinerije Pančevo najmanje 10 godina i uvećan uticaj države na upravljanje

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Tom fisk

Akcionarski sporazum predviđa nastavak rada Rafinerije Pančevo najmanje 10 godina i uvećan uticaj države na upravljanje

Mađarska MOL Grupa i Vlada Republike Srbije potpisali su Akcionarski sporazum kojim se definišu model i pravila budućeg upravljanja Naftnom industrijom Srbije (NIS). Prema ovom dokumentu, MOL Grupa će, ukoliko postane većinski vlasnik, preuzeti odgovornost za profesionalno upravljanje NIS-om, dok je Vlada Srbije najavila kupovinu dodatnih 5 odsto akcija kompanije. Sporazum takođe osigurava da će Rafinerija nafte Pančevo nastaviti sa radom u punom kapacitetu najmanje narednih 10 godina, ravnajući se prema rezultatima iz četiri godine pre uvođenja američkih sankcija.

Za realizaciju ove transakcije neophodno je da MOL sklopi kupoprodajni ugovor sa Gazprom Neftom o preuzimanju njihovog vlasničkog udela od 56,15 odsto u NIS-u. Osim toga, potrebno je i dodatno regulatorno odobrenje, uključujući saglasnost američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC). MOL je već preduzeo neophodne korake kako bi obezbedio produženje OFAC licence za nastavak pregovora.

Sporazum reguliše i strukturu i način odlučivanja upravljačkih tela, kao i strateške ciljeve NIS-a. Predstavnici države u Odboru direktora dobiće veći uticaj na donošenje odluka, dok sporazum predviđa da neće doći do poremećaja u poslovanju zavisnih društava, uključujući Petrohemiju.

“Kao rezultat konstruktivnih pregovora sa Vladom Srbije, postigli smo dogovor o budućem upravljanju kompanijom. Nakon uspešnog završetka transakcije, MOL će kao većinski akcionar moći profesionalno i efikasno da upravlja NIS-om. Zajednički rad moći ćemo da započnemo sa jasno definisanim odgovornostima i procesima donošenja odluka. Time ćemo okončati dug period neizvesnosti. Optimista sam jer bi ova transakcija doprinela jačanju sigurnosti snabdevanja u celom regionu i omogućila viši nivo saradnje energetskih kompanija u Centralnoj i Istočnoj Evropi”, izjavio je Žolt Hernadi, predsednik i generalni direktor MOL Grupe.

Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike Republike Srbije, istakla je: “Današnjim potpisivanjem Ugovora o akcionarima definisano je uređenje budućih odnosa između države i mađarskog Mola, ako oni kupe NIS od Gaspromnjefta. Ovaj ugovor će stupiti na snagu samo i ako se MOL i Gaspromnjeft dogovore oko kupoprodajnog ugovora i to odobri američka Kancelarija za kontrolu strane imovine. Prema ovom ugovoru koji je Vlada Srbije usvojila, kupićemo dodatnih 5 odsto akcija u NIS-u, rafinerija će minimum narednih 10 godina raditi u kapacitetu u kojem je radila četiri godine pre uvođenja američkih sankcija. Sporazum takođe osigurava da neće doći do poremećaja u poslovanju zavisnih društava, uključujući Petrohemiju. Naši predstavnici u Odboru direktora će imati veći uticaj na odluke koje se donose. NIS je kritična energetska infrastruktura koja utiče na naš BDP i država je kao što smo mesecima o tome i govorili uspela da postigne dogovor sa mađarskim MOL-om kao potencijalnim kupcem Naftne industrije Srbije kojim ćemo zaštiti naše tržište i sigurnost snabdevanja, ako oni postignu dogovor sa Rusima.”

Potpisivanje ovog Akcionarskog sporazuma predstavlja ključni korak u procesu transakcije, ali još nije kraj procesa. Konačni kupoprodajni ugovor sa Gazprom Neftom o sticanju 56,15 odsto vlasništva u NIS-u je i dalje predmet završnih pregovora, a dobijanje saglasnosti OFAC-a ostaje jedan od osnovnih uslova za zaključenje transakcije.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Ministarstvo izdalo dozvolu za radove na putu Vožd Karađorđe vredne 1,203 milijarde dinara

Pripremni radovi na šumadijskom koridoru povezuju jug Beograda, Šumadiju i Pomoravlje, ugovor ukupno 1,3 milijarde evra

Objavljeno pre

,

Objavio:

Pripremni radovi na šumadijskom koridoru povezuju jug Beograda, Šumadiju i Pomoravlje, ugovor ukupno 1,3 milijarde evra

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture izdalo je građevinsku dozvolu za pripremne radove na državnom putu I reda „Vožd Karađorđe“, čija je predračunska vrednost 1,203 milijarde dinara bez PDV-a. Ova dozvola omogućava početak radova na važnom šumadijskom koridoru koji će povezati sever-jug i istok-zapad centralne Srbije, saopšteno je na portalu Centralna evidencija objedinjenih procedura (CEOP). Pripremni radovi biće izvođeni na sektoru 3, deonica Mali Požarevac–Orašac, u dužini od 4,65 kilometara, i to na parcelama u Malom Požarevcu, Đurincima i Vlaškoj.

Detalji investicije i značaj puta Vožd Karađorđe

Predračunska vrednost radova iznosi oko 1,203 milijarde dinara (bez poreza na dodatu vrednost), što je značajan iznos za pripremu terena. Ovaj projekat podrazumeva raščišćavanje, skidanje humusa, iskope i nasipanje radi obezbeđivanja stabilnosti i sigurnosti buduće saobraćajnice. Pored toga, put „Vožd Karađorđe“ projektovan je sa četiri trake (2+2) i razdelnim pojasom, uz maksimalnu brzinu do 100 km/h na glavnom pravcu. Kao rezultat, očekuje se da će ova saobraćajnica značajno unaprediti povezivanje Šumadije i centralne Srbije sa koridorima E-75 (autoput Beograd–Niš) i E-763 (autoput „Miloš Veliki“). Osim toga, nova infrastruktura imaće pozitivan uticaj na regionalni razvoj i logistiku.

Kontekst ugovora i naredni koraci radova

Komercijalni ugovor o projektovanju i izgradnji državnog puta I reda „Vožd Karađorđe“ Faza 1, Sektor 2 i Sektor 3, potpisan je 7. maja 2026. godine u Beogradu. Potpisnici su bili ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević, direktor „Koridora Srbije“ Aleksandar Antić i direktor ogranka „Šandong Srbija“ Čang Sjusijen. Ugovor obuhvata izgradnju 82,71 kilometar puta u prvoj fazi, a ukupna vrednost iznosi 1,3 milijarde evra. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tom prilikom istakao da će izgradnja puta „Vožd Karađorđe“ povezati jug Beograda, sever Šumadije i Pomoravlje. U drugoj fazi, do 2035. godine, biće izgrađeno dodatnih 42 kilometra ove brze saobraćajnice. Pripremni radovi sada omogućavaju ubrzanje daljih aktivnosti, što je ključno za realizaciju ovog infrastrukturnog projekta. Uporedo sa tim, očekuje se da će novi put doprineti većoj bezbednosti i efikasnosti transporta, ali i privlačenju novih investicija u regionu.

Uticaj na saobraćaj i privredu regiona

Projekat „Vožd Karađorđe“ ima strateški značaj za celokupnu mrežu puteva u Srbiji. Povezivanjem sa glavnim koridorima, biće olakšan transport robe i ljudi kroz centralni deo zemlje. Kao rezultat, privreda regiona može očekivati brže i sigurnije povezivanje sa ostatkom Srbije i šireg regiona. Pored toga, investicija vredna 1,3 milijarde evra predstavlja jednu od najvećih u infrastrukturnom sektoru poslednjih godina. Očekuje se da će projekat doprineti otvaranju novih radnih mesta tokom izgradnje i kasnije kroz razvoj privrednih aktivnosti. Zbog toga, izgradnja ovog puta ima potencijal da dugoročno unapredi ekonomski rast i konkurentnost Šumadije i Pomoravlja.

Pročitaj još

Domaće

Veštačka inteligencija podstiče produktivnost i menja pristup investiranju u Srbiji

Kompanije koje koriste veštačku inteligenciju beleže veći rast, dok građani sve više razmatraju ulaganja na tržištu kapitala

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kompanije koje koriste veštačku inteligenciju beleže veći rast, dok građani sve više razmatraju ulaganja na tržištu kapitala

Veštačka inteligencija podstiče produktivnost u kompanijama i menja tržište rada u Srbiji, istaknuto je na konferenciji „Kapital u pokretu“ održanoj 9. septembra 2026. godine u Beogradu. Ključna tema panela bila je kako veštačka inteligencija utiče na vrednost koja se stvara u privredi i na način na koji građani učestvuju u toj vrednosti kroz investiranje na tržištu kapitala.

Veštačka inteligencija podstiče promene u tržištu rada

Prema rečima Benjamina Jošara, predsednika Uprave Triglav Investments, kompanije koje primenjuju veštačku inteligenciju u svojim procesima ostvaruju veću produktivnost. On navodi da će veštačka inteligencija obavljati sve više zadataka zajedno sa zaposlenima i umesto njih, što donosi direktne promene u organizaciji rada i traženim veštinama. Ipak, Jošar upozorava da pojedinci koji ne usvajaju nova znanja i ne koriste mogućnosti koje pruža veštačka inteligencija mogu izgubiti konkurentnost na tržištu rada. Kao rezultat, prilagođavanje tehnološkim inovacijama postaje jedan od ključnih faktora za zapošljavanje i napredovanje u kompanijama.

Tržište kapitala i rast finansijske pismenosti

Osim uticaja na kompanije i zaposlene, veštačka inteligencija menja i odnos građana prema upravljanju ličnim finansijama. Jošar ističe da građani Srbije još uvek nisu dovoljno informisani o mogućnostima koje pruža tržište kapitala, ali da ova tema nije izazov samo za Srbiju već i za celu Evropu. On naglašava: „Ukoliko kao pojedinci ne budemo investirali na tržištu kapitala, nećemo učestvovati u kreiranju vrednosti koju nova ekonomija stvara.“ Pored toga, sve veći broj država uvodi mere za podsticanje redovnog i diversifikovanog ulaganja građana, kako bi se povećala finansijska uključenost i dugoročna sigurnost.

Konferencija „Kapital u pokretu“: Fokus na budućnost investiranja

Konferencija je okupila predstavnike finansijskog i realnog sektora, a program je obuhvatio teme očuvanja vrednosti kapitala kroz generacije, profesionalnog upravljanja imovinom i uloge investicionih fondova. Posebna pažnja posvećena je uticaju geopolitike i veštačke inteligencije na buduće investicione strategije. Učesnici su analizirali mogućnosti za privlačenje novih emitenata na domaće tržište i važnost berze za razvoj privrede. Na kraju, povezivanje finansijske pismenosti sa redovnim investiranjem izdvojeno je kao preduslov za održiv ekonomski rast i ravnomerniju raspodelu vrednosti koju donosi tehnološki napredak.

Pročitaj još

Domaće

Srbija raspisala vanredne parlamentarne izbore za 25. oktobar posle raspuštanja Skupštine

Izbori dolaze nakon što je Narodna skupština raspuštena, a predsednik Vučić ističe tenzije i ekonomske izazove

Objavljeno pre

,

Objavio:

Srbija raspisala vanredne parlamentarne izbore za 25. oktobar posle raspuštanja Skupštine – vanredni parlamentarni izbori

Izbori dolaze nakon što je Narodna skupština raspuštena, a predsednik Vučić ističe tenzije i ekonomske izazove

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić raspisao je vanredne parlamentarne izbore za 25. oktobar, nakon što je prihvatio predlog Vlade i raspustio Narodnu skupštinu. Ova odluka znači da je Srbija i zvanično ušla u novu izbornu kampanju, a svi rokovi za izborne radnje počinju da teku od trenutka objave u “Službenom glasniku Republike Srbije”. Ključni razlog za raspisivanje izbora, kako je naveo predsednik Vučić, jesu tenzije u društvu koje bi, u slučaju daljeg odlaganja izbora, mogle da izazovu još veću štetu.

Vanredni izbori i politički kontekst

Odluka o vanrednim parlamentarnim izborima dolazi manje od tri godine nakon što je prethodni saziv Skupštine izabran 17. decembra 2023. godine. Skupština nije odlučivala o najvažnijim pitanjima države tokom ovog perioda, što je uticalo na političku stabilnost. Vučić je naglasio da demokratija ostaje najbolji politički sistem i pozvao građane da učestvuju u izborima mirno, poštujući građanske slobode. “Demokratija je najbolji vid političkog sistema, bolje nije izmišljeno. Imaćete prilike da birate između brojnih opcija i pozivam vas da izborni dan, ali i sama kampanja proteknu u miru, da poštujete građanske slobode. Odluka naroda mora da se poštuje”, izjavio je Aleksandar Vučić.

Ekonomski izazovi i značaj izbora

U obraćanju naciji, Vučić je ukazao na to da se izbori održavaju u izazovnom ekonomskom trenutku. Prethodne godine bile su, prema njegovim rečima, obeležene krizama na globalnom nivou, uključujući ratove u raznim regionima sveta koji utiču i na ekonomsku stabilnost Srbije. On je istakao da je, uprkos svim preprekama, Srbija uspela da zadrži mir i stabilnost, kao i da bude najbrže rastuća ekonomija u Evropi ove godine. “Kroz sve to uspeli smo da zadržimo mir i stabilnost. Srbija je uspela da bude najbrže rastuća ekonomija u Evropi ove godine, uprkos svim preprekama. To ste uspeli vi – građani Srbije”, naglasio je predsednik.

Politički dijalog i naredni koraci

Vučić je izjavio da nemiri i neredi u Srbiji u prethodne dve godine nisu isključivo posledica političkih sukoba, već i dubljih podela u društvu. Istakao je da je više puta pozivao političke protivnike na dijalog, ali da je teško razgovarati sa onima koji dehumanizuju drugu stranu. Ukaz o raspuštanju Skupštine Srbije i odluka o raspisivanju izbora objavljeni su u “Službenom glasniku Republike Srbije”, čime su formalno započeti svi zakonski rokovi u vezi sa izbornim procesom. Kao rezultat, političke partije i građani sada ulaze u period kampanje koji će trajati do 25. oktobra, kada će se održati izbori za novi saziv Skupštine. Očekuje se da naredni izbori, zbog aktuelnih društvenih i ekonomskih izazova, imaju poseban značaj za stabilnost i dalji razvoj Srbije.

Pročitaj još

U Trendu