Connect with us

Domaće

MOL odlučuje o kupovini 56,15 odsto u NIS-u, licenca za rad važi do 16. juna

Američka administracija produžila licencu NIS-u, konačna odluka o vlasništvu očekuje se 22. maja

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Tom fisk

Američka administracija produžila licencu NIS-u, konačna odluka o vlasništvu očekuje se 22. maja

Mađarska kompanija MOL razmatraće u ponedeljak preuzimanje 56,15 odsto udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS), prema dogovoru sa ruskom kompanijom Gaspromnjeft. Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović potvrdila je da će Vlada Srbije do kraja dana dostaviti MOL-u konačan stav o pregovorima, dok se odluka Odbora direktora MOL-a očekuje početkom sledeće nedelje.

Đedović Handanović je izjavila da su intenzivni razgovori sa MOL-om vođeni prethodna dva dana, te da je postignuta saglasnost oko pojedinih pitanja, dok je budući rad rafinerije u Pančevu ostao ključan za Srbiju, kako zbog pokrivenosti tržišta, tako i zbog uticaja na bruto domaći proizvod i sigurnost snabdevanja. “Usaglasili smo se po određenim pitanjima. Ostalo je nekoliko otvorenih tema, a najvažnije je optimalan rad rafinerije u Pančevu. Do kraja dana MOL-u predlažemo naš konačan stav, a Odbor direktora MOL-a odlučuje u ponedeljak”, navela je ministarka.

Ona je istakla da je Srbija posvećena kompromisu i dugoročnom rešenju za NIS, ali ne po svaku cenu. Pitanje američkih sankcija i dalje je otvoreno, dok se završetak pregovora između ruskog većinskog vlasnika i MOL-a nastavlja. Đedović Handanović je ukazala da je proces pregovora dugotrajan i dodatno otežan sukobom na Bliskom Istoku, što je uticalo na rast cena sirove nafte i naftnih derivata.

“Podsećam da, bez obzira na sve poteškoće, sigurnost snabdevanja u Srbiji nije bila ugrožena, nije bilo nestašica ni naglog povećanja cena. Nastavićemo da radimo posvećeno sa ciljem da do dugoročnog rešenja dođe”, rekla je Đedović Handanović. Dodala je da NIS predstavlja kritičnu energetsku infrastrukturu Srbije i da je održivo rešenje neophodno.

Ministarka je najavila da će odluka američke administracije biti poznata 22. maja, dok je Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija produžila licencu za rad NIS-u do 16. juna. Licenca za pregovore o izmenama vlasničke strukture važi do 22. maja 2026. godine. Podsetila je i da su Sjedinjene Države 9. oktobra 2025. godine uvele sankcije NIS-u zbog ruskog vlasništva.

MOL Grupa je 19. januara saopštila da je potpisala glavne odredbe obavezujućeg okvirnog sporazuma sa Gaspromnjeftom o kupovini većinskog udela u NIS-u. U toku su i razgovori sa nacionalnom naftnom kompanijom Ujedinjenih Arapskih Emirata – ADNOK, o njenom eventualnom ulasku u vlasničku strukturu NIS-a kao manjinskog akcionara.

Đedović Handanović je podsetila da je prošle godine, tokom 100 dana, u Srbiju bio obustavljen dotok sirove nafte, ali da nestašica nije bilo, te da će država nastaviti da štiti građane i privredu od posledica sankcija i globalnih poremećaja.

Domaće

Nemačke kompanije predlažu ukidanje zaštite od otkaza za radnike sa 8.450 evra prihoda

Predlozi uključuju izuzeća za firme sa manje od 50 zaposlenih i ukidanje otpremnina za plate iznad 10.1400 evra godišnje

Published

on

By

Predlozi uključuju izuzeća za firme sa manje od 50 zaposlenih i ukidanje otpremnina za plate iznad 10.1400 evra godišnje

Nemačka razmatra značajne izmene zakona o zaštiti od otkaza, koje bi mogle omogućiti kompanijama lakše otpuštanje zaposlenih, posebno onih sa visokim primanjima i u manjim firmama, potvrđeno je tokom koalicionih razgovora. Predlozi obuhvataju ukidanje zaštite od otkaza za radnike čiji bruto mesečni prihod iznosi 8.450 evra ili 10.1400 evra godišnje, kao i potpuno izuzeće za firme sa manje od 50 zaposlenih, što bi značajno uticalo na zanatska preduzeća i startapove.

Na poslednjem sastanku koalicionog odbora za propise, tema su bila olakšanja za poslodavce, koja uključuju i mogućnost da kompanije i novozaposleni ugovore “model opcije”. Ovaj model bi omogućio zaposlenom da za određeni novčani iznos pristane na brži raskid radnog odnosa bez klasičnih otkaznih rokova. Savez nemačkih udruženja poslodavaca (BDA) podržava ovakve izmene, dok se sindikati protive potpunom ukidanju zaštite za sve radnike.

Pored toga, razmatraju se fleksibilnija pravila za startupove i projekte sa visokim rizikom u oblastima kao što su istraživanje i razvoj. U tim slučajevima bi ugovori na određeno vreme mogli biti produženi izvan sadašnjih ograničenja, što bi omogućilo brže prekide radnog odnosa kada projekat ne uspe. Sličan sistem već postoji u Danskoj kroz model “fleksikurnosti”, gde radnici s visokim primanjima mogu biti otpušteni bez dugih otkaznih rokova, ali država im pruža velikodušne naknade za nezaposlenost i besplatne programe obuke.

Trenutno, zakon o zaštiti od otkaza u Nemačkoj važi za kompanije sa deset ili više zaposlenih i za one koji imaju najmanje šest meseci staža. U periodu probnog rada, otkaz se može dati sa dvonedeljnim rokom bez navođenja razloga. Otkazni rokovi rastu sa dužinom staža – od četiri nedelje do najviše sedam meseci za one sa 20 godina radnog staža. Kompanije sada mogu otpuštati zaposlene samo iz ličnih, ponašajnih ili operativnih razloga, uz obavezu poštovanja kriterijuma kao što su starost, staž i porodične obaveze.

Posebna zaštita, kao što su prava osoba sa teškim invaliditetom, trudnica, zaposlenih na roditeljskom odsustvu ili članova radničkog saveta, neće biti ukinuta ni u slučaju ovih izmena. Takođe, opšti antidiskriminacioni propisi ostaju na snazi.

Savez nemačkih udruženja poslodavaca (BDA) zalaže se i za pojednostavljenje samog postupka otkaza, uključujući ukidanje obaveze saslušanja s Radničkim savetima i ublažavanje socijalnih kriterijuma tokom kolektivnih otpuštanja.

Koalicioni pregovori se nastavljaju, a konačna verzija zakonskih izmena biće poznata nakon što strane postignu dogovor o svim detaljima.

Pročitaj još

Domaće

Industrijska proizvodnja porasla za 0,6 odsto, izvoz dostigao 14,7 milijardi evra

Spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvih pet meseci iznosi 32,3 milijarde evra, promet u maloprodaji veći za 7,5 odsto

Published

on

By

Spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvih pet meseci iznosi 32,3 milijarde evra, promet u maloprodaji veći za 7,5 odsto

Industrijska proizvodnja u Republici Srbiji zabeležila je rast od 0,6 odsto u periodu januar–maj 2026. godine u odnosu na isti period prethodne godine, saopštio je Republički zavod za statistiku. U maju 2026. godine, industrijska proizvodnja bila je viša za 0,3 odsto nego u maju 2025, dok je izvoz robe iznosio 14,7 milijardi evra, što predstavlja rast od 7,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

U okviru sektora, rudarstvo je u maju 2026. ostvarilo rast od 3,2 odsto, prerađivačka industrija je povećana za 1,4 odsto, dok je sektor snabdevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom pao za 8,6 odsto. Desezonirani indeks industrijske proizvodnje pokazao je pad od 1,7 odsto u maju u odnosu na april, a pad u prerađivačkoj industriji iznosio je 2,7 odsto.

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u periodu januar–maj 2026. dostigla je 32.376,3 miliona evra (32,3 milijarde evra), uz rast od 3,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Izvoz robe je iznosio 14,7 milijardi evra (rast od 7,7 odsto), dok je uvoz dostigao 17,7 milijardi evra (rast od 1,0 odsto). Spoljnotrgovinski deficit iznosi 2,98 milijardi evra, što je smanjenje od 22,9 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Samo u maju, izvoz je bio 2,8 milijardi evra (rast 3,3 odsto), a uvoz 3,5 milijardi evra (pad 0,1 odsto).

Promet robe u trgovini na malo u maju 2026. godine porastao je za 9,6 odsto u tekućim cenama, odnosno za 6,2 odsto u stalnim cenama u poređenju sa istim mesecom 2025. godine. Za prvih pet meseci 2026, promet u maloprodaji povećan je za 9,1 odsto u tekućim, odnosno za 7,5 odsto u stalnim cenama. Najveći rast prometa u stalnim cenama u maju zabeležen je u trgovini na malo hranom, pićima i duvanom (7,1 odsto), zatim u trgovini motornim gorivima (6,6 odsto) i neprehrambenim proizvodima (5,0 odsto).

Turizam je takođe zabeležio rast – u maju 2026. godine registrovano je 470.000 dolazaka turista, što je 7,4 odsto više nego u maju prethodne godine. Ostvareno je 1,2 miliona noćenja, odnosno rast od 5,5 odsto. Domaći turisti ostvarili su 629.000 noćenja (rast od 2,2 odsto), dok su strani turisti imali 581.000 noćenja (rast od 9,3 odsto). Najviše noćenja stranih turista ostvarili su posetioci iz Turske, Ruske Federacije i Bosne i Hercegovine.

Pročitaj još

Domaće

MMF prognozira pad globalnog rasta na 3,1 odsto u 2026. godini

Globalni BDP u 2025. godini porastao 3,4 odsto, a očekuje se oporavak na 3,2 odsto u 2027.

Published

on

By

Globalni BDP u 2025. godini porastao 3,4 odsto, a očekuje se oporavak na 3,2 odsto u 2027.

Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je da je globalna privreda u 2025. godini ostvarila rast od 3,4 odsto, što je za 0,6 odsto više od ranije prognoziranih 2,8 odsto. Ovi rezultati su ostvareni uprkos pritiscima američkih carina i nestabilnoj situaciji na svetskom tržištu, uz napomenu da je efektivna carinska stopa SAD tokom 2025. iznosila približno 18 odsto, iako je najavljeno povećanje na oko 25 odsto. Prema podacima MMF-a, stvarno naplaćene carine su na kraju godine pale na polovinu od najavljenih, zahvaljujući bilateralnim sporazumima i izuzecima, što je omogućilo privatnom sektoru da preusmeri trgovinske tokove i pronađe alternativne kanale.

Povoljni finansijski uslovi, fiskalne politike usmerene na stabilizaciju, smanjenje procenjenog rizika u zemljama u razvoju i rast cena akcija na berzama, kao i slabljenje američkog dolara, doprineli su otpornosti globalne privrede. MMF posebno ističe da je rast produktivnosti i BDP-a u Sjedinjenim Američkim Državama tokom 2025. godine bio oslonjen na ulaganja u veštačku inteligenciju i digitalne tehnologije, što se prenelo i na manje razvijene zemlje, naročito u Aziji.

Za 2026. godinu, MMF predviđa pad globalnog rasta na 3,1 odsto, dok se u 2027. očekuje oporavak na 3,2 odsto, pod uslovom da se sukob u Iranu uskoro okonča. Stabilnost svetske trgovine trenutno se održava zahvaljujući izvozu naprednih tehnoloških proizvoda, naročito onih koji se zasnivaju na veštačkoj inteligenciji. Međutim, MMF upozorava da algoritmi nisu zamena za osnovne potrebe, jer iza energetskog šoka, drugi najveći rizik za privredu predstavlja rast cena hrane, izazvan poskupljenjem energenata i đubriva.

Vojni sukob u Iranu izazvao je rast cena nafte, gasa i poljoprivrednih sirovina, dok su među metalima najviše poskupeli bakar i aluminijum. Cena zlata je inicijalno naglo skočila, ali je kasnije korigovana naniže. Problemi u transportu kroz Ormuski moreuz doveli su do kašnjenja isporuka i povećanja troškova, što dodatno komplikuje ekonomske izglede i pojačava inflatorne pritiske.

Inflacija je premašila ciljane nivoe u pojedinim razvijenim ekonomijama, posebno u SAD, ali su privrede u razvoju još izloženije inflatornim pritiscima zbog veće zavisnosti od cena hrane i energenata. MMF savetuje siromašnije države da ulažu u veštačku inteligenciju, iako podaci Svetskog programa za hranu pokazuju da skoro 400 miliona ljudi u tim zemljama trpi glad.

Prema izveštaju MMF-a, otpornost svetske privrede tokom 2025. bila je bolja od očekivane, ali izazovi u 2026. godini ostaju ozbiljni, sa posebnim naglaskom na inflaciju i rast cena osnovnih sirovina.

Pročitaj još

U Trendu