Domaće

MMF smanjio prognozu rasta BDP Srbije na 2,8 odsto za 2026. godinu

Prosečna inflacija očekivana na 5,2 odsto, dok je u martu međugodišnja inflacija iznosila 2,8 odsto

Published

on

pexels-photo-7947703

Prosečna inflacija očekivana na 5,2 odsto, dok je u martu međugodišnja inflacija iznosila 2,8 odsto

Međunarodni monetarni fond (MMF) smanjio je projekciju privrednog rasta Srbije za 2026. godinu na 2,8 odsto, što je niže u odnosu na prethodnu procenu iz oktobra od 3,6 odsto, odnosno januarsku korekciju na tri odsto. Prema novim Svetskim ekonomskim izgledima, rast BDP-a Srbije u 2025. godini takođe je iznosio 2,8 odsto.

U izveštaju MMF-a navodi se da se za 2026. očekuje prosečna inflacija u Srbiji od 5,2 odsto. U martu 2026. godine međugodišnja inflacija iznosila je 2,8 odsto, dok Narodna banka Srbije cilja inflaciju u koridoru od 1,5 do 4,5 odsto.

Na globalnom nivou, MMF je revidirao prognozu rasta svetske privrede za 2026. godinu sa januarskih 3,3 na 3,1 odsto, dok se za 2027. godinu prognoza nije promenila u odnosu na prethodno ažuriranje. Očekuje se da ukupna inflacija na svetskom nivou poraste na 4,4 odsto u 2026. i da se vrati na 3,7 odsto u 2027, kao posledica aktuelnog sukoba na Bliskom istoku.

Izveštaj MMF-a naglašava: „Revizija naniže za 2026. u velikoj meri odražava poremećaje izazvane sukobom na Bliskom istoku, delimično ublažene nedavnim snažnim podacima i smanjenim carinskim stopama.“ Dodaje se i da je trenutna prognoza zasnovana na pretpostavci da će rat imati ograničeno trajanje i obim, sa očekivanjem da će poremećaji nestati do sredine 2026.

U slučaju nepovoljnijeg scenarija sa trajnijim rastom cena energije, globalni privredni rast mogao bi dodatno da uspori na 2,5 odsto u 2026, dok bi inflacija porasla na 5,4 odsto. Još teži scenario predviđa pad globalnog rasta na oko dva odsto u 2026, dok bi inflacija dostigla nešto iznad šest odsto do 2027. Uticaj na ekonomije u razvoju bio bi gotovo dvostruko veći nego na razvijene zemlje.

MMF upozorava da bi geopolitičke tenzije mogle dodatno da eskaliraju, što bi predstavljalo rizik za globalnu energetsku stabilnost i ekonomski rast. Takođe, ukazuje se na mogućnost ponovne eskalacije trgovinskih sporova nezavisno od trenutnih geopolitičkih faktora.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

U Trendu

Exit mobile version