Connect with us

Domaće

MMF ocenjuje otpornost Evrope na krizu, ključni rizici ostaju zbog cena energenata

Evropa bolje reaguje na šokove iz 2022. godine, ali inflaciona očekivanja i finansijski uslovi i dalje izazovni

Published

on

pexels-photo-19995590

Evropa bolje reaguje na šokove iz 2022. godine, ali inflaciona očekivanja i finansijski uslovi i dalje izazovni

Međunarodni monetarni fond (MMF) predstavio je u Narodnoj banci Srbije analizu ekonomskih izgleda Evropske unije i globalnih trendova, naglašavajući da je Evropa danas značajno otpornija na krize nego ranijih godina. Glavni govornik Malhar Nabar, šef misije MMF-a za zonu evra, upozorio je da se posledice globalnih šokova direktno prelivaju na nacionalne ekonomije, uz poruku da je priprema različitih ekonomskih scenarija ključna za upravljanje rizicima.

Nabar je istakao da intenzitet ekonomskih posledica prvenstveno zavisi od trajanja geopolitičkih sukoba i brzine obnove kritične infrastrukture. Trenutno su tri glavna kanala prenosa krize: rast cena energenata koji smanjuje kupovnu moć građana, osetljiva inflaciona očekivanja i zaoštravanje finansijskih uslova. Prema oceni MMF-a, Evropa sada ima bolje mehanizme za odgovor na energetske poremećaje nego tokom krize 2022. godine, ali snagu aktuelnih šokova ne treba potceniti.

“Evropa mora ubrzati rast produktivnosti kako bi smanjila jaz u odnosu na Sjedinjene Američke Države. Moderne tehnologije, zajedničke politike i dublje integrisano evropsko tržište ključni su za održiv ekonomski rast”, izjavila je guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković na otvaranju skupa.

MMF je posebno naglasio važnost strukturnih reformi, povećanja produktivnosti, jačanja jedinstvenog tržišta i smanjenja regulatornih barijera. Rastuća uloga veštačke inteligencije i investicija u istraživanje i razvoj izdvojene su kao pokretači buduće konkurentnosti evropske privrede.

Zaključak prezentacije je da Evropa, suočena sa globalnom neizvesnošću, može ostvariti stabilan ekonomski razvoj samo kroz nastavak reformi i snažniji oslonac na inovacije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Lada automobile GmbH obustavlja poslovanje u Nemačkoj posle više od 50 godina

Kompanija sa oko deset zaposlenih podnela zahtev za stečaj, zvanični izvoz obustavljen još 2019. zbog EU propisa

Published

on

By

Kompanija sa oko deset zaposlenih podnela zahtev za stečaj, zvanični izvoz obustavljen još 2019. zbog EU propisa

Kompanija Lada automobile GmbH iz Bukstehudea, koja je više od 50 godina bila nemački uvoznik ruskog brenda lada, podnela je zahtev za stečaj zbog nemogućnosti pronalaska novog investitora. Poslovanje je obustavljeno već nekoliko meseci, a kompanija je do nedavno zapošljavala oko deset ljudi, navode nemački izvori.

Zvanični izvoz modela lada u Evropu zaustavljen je krajem 2019. godine, kada je Evropska unija pooštrila propise o emisiji. Nakon toga, uvoznik je nastavio da uvozi terenac “niva” kao sivi uvoz, prodavajući ga pod nazivima “lada 4×4” i “lada tajga”. Ovi automobili su, prema navodima, bili lošijeg kvaliteta, ali su se izdvajali izuzetno niskom cenom.

Nakon izbijanja rata u Ukrajini i uvođenja embarga protiv Rusije, mogućnost nabavke novih vozila i rezervnih delova skoro je potpuno nestala. Time je i poslednja mogućnost poslovanja ugašena, što je dovelo do povlačenja kompanije sa nemačkog tržišta.

Krajem 2019. godine, kompanija je bila direktno pogođena regulatornim promenama u EU, što je značajno uticalo na njen poslovni model. Nakon 2022. godine, dodatni pritisci su došli zbog geopolitičkih dešavanja i nedostatka pristupa ruskim proizvodima i komponentama.

Vesti o stečaju i povlačenju Lada automobile GmbH sa nemačkog tržišta označavaju kraj prisustva ruskog automobila u Nemačkoj posle više od pola veka.

Pročitaj još

Domaće

Čangan otvorio dva prodajno-servisna centra od 200 i 250 kvadrata u Srbiji

Crossroad Asia lansirao salone u Novom Sadu i Beogradu, najavljeno širenje mreže tokom 2026. godine

Published

on

By

Crossroad Asia lansirao salone u Novom Sadu i Beogradu, najavljeno širenje mreže tokom 2026. godine

Kompanija Crossroad Asia, deo OMR Grupe i zvanični distributer kineskog proizvođača automobila Čangan, otvorila je 20. maja dva nova prodajno-servisna centra ovog brenda u Srbiji, u Novom Sadu i Beogradu. Otvaranje ovih objekata predstavlja prvu fazu strateškog širenja mreže, sa ciljem da tokom 2026. godine Čangan pokrije ceo region.

Salon AK Stojanov d.o.o. u Novom Sadu, na adresi Zrenjaninski put 14, raspolaže izložbenim prostorom od 200 kvadratnih metara i servisnim kapacitetima od 250 kvadratnih metara. Ovaj objekat omogućava kupcima u Vojvodini potpunu uslugu – od prezentacije celokupne palete modela do profesionalnog održavanja vozila.

U Beogradu je otvoren salon AK Kompresor, na adresi Žorža Klemansoa 19 na Dorćolu, sa izložbenim prostorom od 200 kvadrata i servisom od 300 kvadrata. Kupci u glavnom gradu i okolini moći će da se upoznaju sa svim modelima brenda Čangan, kao i da koriste kompletne servisne usluge.

Kompanija Crossroad Asia naglašava da je otvaranje salona u Novom Sadu i Beogradu tek početak širenja distributivne mreže. U narednim nedeljama i mesecima predviđeno je otvaranje novih salona, što je deo strategije za izgradnju jedne od najsnažnijih mreža u automobilskoj industriji regiona. Fokus ostaje na dugoročnoj posvećenosti kupcima i olakšanom ulasku u eru elektromobilnosti.

Prema kompaniji, cilj je da kupcima u Srbiji i regionu obezbedi stabilnost i sigurnost, kao i potpunu uslugu tokom čitavog životnog veka vozila – od kupovine do redovnog održavanja. Svečano otvaranje novih salona prati slogan brenda: “Changan – pametan izbor na duge staze”.

Pročitaj još

Domaće

EU suspenduje carine na azotna đubriva, ušteda 60 miliona evra za poljoprivredu

Evropski savet odlučio da ukine carine na ureu i amonijak, kvota ograničena na obim iz 2024. plus 20 odsto uvoza iz Rusije i Belorusije

Published

on

By

Evropski savet odlučio da ukine carine na ureu i amonijak, kvota ograničena na obim iz 2024. plus 20 odsto uvoza iz Rusije i Belorusije

Evropska unija usvojila je odluku o jednogodišnjoj suspenziji carina na ključna azotna đubriva, uključujući ureu i amonijak, kako bi smanjila troškove za poljoprivrednike i industriju đubriva, saopštio je Evropski savet. Prema proceni Evropske komisije, ova mera će zemljama članicama doneti uštede od 60 miliona evra na ime uvoznih carina u narednih godinu dana.

Suspenzija carina odnosi se na proizvode koji se ne uvoze bez carina iz zemalja sa preferencijalnim pristupom prema režimu najpovlašćenijih nacija (MFN), a ne obuhvata uvoz iz Rusije i Belorusije. U 2024. godini, EU je uvezla dva miliona tona amonijaka i 5,9 miliona tona uree, kao i 6,7 miliona tona azotnih đubriva i smeša na bazi azota.

Ministar finansija Kipra Makis Keravos istakao je da će evropski poljoprivrednici ovim potezom dobiti bolji pristup pristupačnim i pouzdanim isporukama đubriva. “Istovremeno se ubrzano udaljavamo od ruskih i beloruskih proizvoda i gradimo otpornije lance snabdevanja i partnerstva na globalnom nivou”, izjavio je Keravos u ime predsedavajućeg Kipra.

Mera je ograničena na kvotu proizvoda jednaku obimu uvoza po MFN u 2024. godini, uz dodatnih 20 odsto količine koja je iste godine uvezena iz Rusije i Belorusije. Razlog za izuzimanje uvoza iz Rusije i Belorusije jeste agresija Rusije na Ukrajinu, kao i podrška Belorusije toj politici i nepoštovanje međunarodnog prava, osnovnih sloboda i ljudskih prava, navodi Evropski savet.

Trenutno, EU značajan deo azotnih đubriva uvozi bez carina, dok se na uvoz iz određenih zemalja primenjuje zajednička carinska tarifa od 5,5 do 6,5 odsto. Očekuje se da ova odluka doprinese smanjenju tržišne zavisnosti i jačanju diversifikacije dobavljača.

Mera će stupiti na snagu dan nakon objavljivanja u službenom listu EU, a Komisija će aktivno pratiti situaciju na tržištu i po potrebi predložiti produženje ili izmenu suspenzije. U saopštenju se podseća da su cene đubriva od 2021. godine znatno porasle, što je uticalo na rast cena hrane i pritisak na evropsku poljoprivredu.

Pročitaj još

U Trendu