Connect with us

Domaće

Ministarstvo finansija uvodi prag od 25% za preuzimanje akcionarskih društava

Obavezna javna ponuda za preuzimanje nakon sticanja više od 25% akcija, javna rasprava traje do 4. maja

Published

on

gfbb2a46ec154344191f782a38d6289ad85b67d0e10500e0f2e662cd17172f91301d0e3f2e7e0eb30b298f79ea00edad70fa213b5bd9b8bac4110c059e110305e_1280

Obavezna javna ponuda za preuzimanje nakon sticanja više od 25% akcija, javna rasprava traje do 4. maja

Ministarstvo finansija Republike Srbije pokrenulo je javnu raspravu o Nacrtu zakona o preuzimanju akcionarskih društava, koji uvodi značajne promene na domaćem tržištu kapitala. Prema predloženim pravilima, svako lice koje stekne više od 25% akcija sa pravom glasa u jednoj kompaniji moraće da objavi javnu ponudu za preuzimanje, čime se omogućava svim akcionarima iste klase da ostvare jednaka prava u procesu promene kontrole.

Novi zakon detaljno definiše postupak preuzimanja kompanija čijim se akcijama trguje na berzi ili na multilateralnim trgovačkim platformama. Dodatno, svaki novi porast vlasništva za više od 10% može ponovo aktivirati obavezu objavljivanja ponude, čime se štite prava manjinskih akcionara i sprečavaju zloupotrebe.

Jedna od ključnih mera je obavezno prethodno obezbeđivanje novčanih sredstava za kupovinu akcija – bilo depozitom u banci, kreditom ili bankarskom garancijom – kako bi se sprečile ponude bez finansijskog pokrića i time održala sigurnost tržišta.

Zakon zabranjuje veštačke promene cena akcija, a svi učesnici u procesu, od ponuđača do uprave društva, dužni su da postupaju transparentno i u interesu kompanije. Uprava ciljnog društva ima obavezu da javno iznese mišljenje o ponudi, uključujući njen uticaj na zaposlene i poslovanje.

Javna rasprava o Nacrtu zakona traje do 4. maja, a cilj je jačanje transparentnosti i bolja zaštita svih akcionara.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Rudarstvo na Balkanu donelo 1,6 milijardi evra dodate vrednosti, dve trećine profita odlazi stranim firmama

U 2022. godini milijardu evra profita završilo kod stranih kompanija, dok su država i radnici dobili po 200 miliona evra

Published

on

By

U 2022. godini milijardu evra profita završilo kod stranih kompanija, dok su država i radnici dobili po 200 miliona evra

Rudarski sektor na Zapadnom Balkanu, koji uključuje Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Severnu Makedoniju i Crnu Goru, generisao je oko 1,6 milijardi evra dodate vrednosti u 2022. godini, pokazuje analiza objavljena na stručnom skupu u Beogradu. Prema ekonomskim analizama, najveći deo ovog profita – milijardu evra – završio je kod stranih kompanija, dok su država i radnici, prema optimističnim procenama, dobili po 200 miliona evra.

Branimir Jovanović sa Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije naveo je da rudarstvo u privredama Zapadnog Balkana čini oko 1% BDP-a. On ističe da oko dve trećine dodate vrednosti iz rudarstva pripada mahom stranim firmama, dok samo trećina ostaje radnicima i državi kroz poreze i rente. “Oko dve trećine dodate vrednosti tog dohotka završava u rukama vlasnika, mahom stranih firmi, a samo trećina završava kod radnika i kod države kroz porez”, izjavio je Jovanović.

Kao ilustraciju, Jovanović se pozvao na studiju izvodljivosti kompanije Rio Tinto, prema kojoj bi ovaj projekat ostvarivao 550 miliona evra čistog profita godišnje za rudarski projekat Jadar. Istovremeno, država i radnici bi, prema optimističnim proračunima, dobijali po 200 miliona evra godišnje.

Autori studije upozoravaju da ovakva raspodela profita predstavlja “tipičnu kolonijalnu priču” za region. Sličnosti između država Zapadnog Balkana, naročito Srbije i Bosne i Hercegovine, vide se i u načinima na koje se rudarski projekti predstavljaju javnosti i u sprovođenju procedura. Vedran Džihić iz Austrijskog instituta za internacionalnu politiku navodi da privatne kompanije i institucije često predstavljaju rudarstvo kao šansu za novo “nacionalno zlatno doba”, dok stručna javnost i građani ukazuju na velike probleme, uključujući netransparentnost i izostanak javnog dijaloga.

Protesti građana i aktivističkih grupa, koji su prepoznati i u Srbiji i u Bosni i Hercegovini, predstavljaju reakciju na hronični manjak demokratije i neuključivanje lokalnih zajednica u proces odlučivanja. Viša naučna saradnica Instituta za filozofiju i društvenu teoriju, Jelena Vasiljević, ističe da je ključni problem nepoverenje, netransparentnost i izostanak građanskog učešća, što vodi do zahteva za obustavu rudarskih projekata. Istovremeno, istraživanje beleži i pojavu nove vrste solidarnosti među lokalnim zajednicama koje prevazilaze etničke i državne granice, kao što je slučaj sa zajedničkim protestima protiv istraživanja na planini Rogozna.

Stručni skup na kojem su predstavljeni ovi podaci organizovali su Evropski fond za Balkan (EFB), Savjetodavna grupa za javnu politiku Balkan u Evropi (BiEPAG) i Institut za filozofiju i društvenu teoriju (IFDT).

Pročitaj još

Domaće

Google omogućio promenu Gmail adrese bez brisanja naloga za sve korisnike u 2026. godini

Nova opcija dozvoljava korisnicima da ažuriraju @gmail.com adresu, uz mogućnost vraćanja na staru u roku od 12 meseci

Published

on

By

Nova opcija dozvoljava korisnicima da ažuriraju @gmail.com adresu, uz mogućnost vraćanja na staru u roku od 12 meseci

Tehnološka kompanija Google uvela je novu funkcionalnost koja korisnicima omogućava da promene svoju primarnu Gmail adresu bez potrebe za brisanjem naloga i otvaranjem novog, što do sada nije bilo moguće. Ova novina, koja se postepeno uvodi svim korisnicima tokom 2026. godine, odnosi se na Google naloge čija adresa završava na @gmail.com, navodi se u ažuriranju na zvaničnoj stranici za podršku.

Prema dostupnim informacijama, korisnici sada mogu promeniti korisničko ime tako što u podešavanjima naloga izaberu opciju „Promenite adresu e-pošte Google naloga“ i unesu novu adresu. Nakon potvrde, staro korisničko ime postaje alternativna adresa, pa će poruke stizati na obe adrese. Ukoliko korisnik poželi da ponovo koristi staru Gmail adresu, to može učiniti u bilo kom trenutku, ali neće imati mogućnost izrade nove Gmail adrese u narednih 12 meseci, niti brisanja nove adrese.

Google napominje da promena adrese ne utiče na podatke sa naloga, kao što su fotografije, poruke ili mejlovi pristigli na staru adresu. Ipak, preporučuje se pravljenje rezervne kopije podataka. Kompanija upozorava da je alat još uvek u fazi postepenog uvođenja, te da opcija možda nije odmah dostupna svim korisnicima. Takođe, mogući su problemi prilikom prijavljivanja na aplikacije trećih strana, za šta su na stranici za pomoć data preporučena rešenja.

Ova promena olakšava korisnicima koji su želeli da ažuriraju svoju Gmail adresu zbog neprikladnog imena ili drugih razloga, bez gubitka pristupa postojećim podacima i bez komplikacija koje je ranije izazivalo otvaranje novog naloga.

Pročitaj još

Domaće

NIS-u produžena licenca za rad do 16. juna 2026, izuzeće za rusku naftu važi do 16. maja

Kompanija NIS nastavlja operacije uz podršku OFAC-a, dok je kupovina ruske nafte dozvoljena još mesec dana

Published

on

By

Kompanija NIS nastavlja operacije uz podršku OFAC-a, dok je kupovina ruske nafte dozvoljena još mesec dana

Naftna industrija Srbije (NIS) dobila je produženje posebne licence od američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC), čime joj je omogućeno da nastavi sa poslovanjem do 16. juna 2026. godine. Istovremeno, hrvatski JANAF je produžio licencu za transport nafte prema Pančevu, a SAD su dozvolile nastavak kupovine sankcionisane ruske nafte do 16. maja, prema saopštenju Ministarstva finansija SAD.

Prema saopštenju NIS-a, nova licenca omogućava održavanje svih poslovnih aktivnosti, ugovora i sporazuma, uključujući rafinerijsku preradu, uvoz sirove nafte, obavljanje transakcija važnih za sigurnost snabdevanja, tehničko održavanje i finansijska poravnanja. Kompanija je izrazila zahvalnost svim domaćim i inostranim partnerima koji su podržali ovaj proces.

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je OFAC produžio licencu za rad NIS-u do 16. juna, ističući značaj ovog koraka za stabilno planiranje kupovine sirove nafte, rad rafinerije u Pančevu i pouzdano snabdevanje tržišta naftnim derivatima. “Dobili smo dobre vesti iz SAD da je produžena licenca za rad NIS-u za 60 dana, što je veoma važno za stabilnije planiranje kupovine sirove nafte, siguran rad rafinerije u Pančevu i pouzdano snabdevanje naftnim derivatima u zemlji. Ovo produženje predstavlja pozitivan signal napretka u pregovorima o promeni vlasništva između mađarskog MOL-a i ruskog Gaspromnjefta. Za našu državu je najvažnije da NIS nastavi sa stabilnim poslovanjem, očuva radna mesta i doprinosi energetskoj sigurnosti Srbije”, navela je Đedović Handanović.

Ministar finansija Siniša Mali istakao je da su pregovori o preuzimanju ruskog udela u NIS-u od strane MOL-a i ADNOK-a u završnoj fazi. “Najpre, to je ugovor o kupoprodaji između MOL-a, ADNOK-a s jedne strane i Gaspromnjefta i Gasproma sa druge strane. Po informacijama koje mi imamo i na osnovu razgovora i sa vlasnikom MOL-a, ti razgovori su pri kraju”, izjavio je Mali, dodajući da je krajnji rok za potpisivanje svih dokumenata 22. maj. Srbija trenutno ima 30 odsto udela u NIS-u, a očekuje se dodatnih pet odsto nakon završetka prodaje.

Hrvatski JANAF dobio je novu licencu od OFAC-a za aktivnosti u vezi sa transportom nafte prema NIS-u do 16. juna, što omogućava nastavak uobičajenih i neophodnih operacija u okviru ugovora između dve kompanije.

Američka administracija produžila je izuzeće za kupovinu sankcionisane ruske nafte i naftnih derivata na moru do 16. maja, nakon što je prethodno izuzeće od 30 dana isteklo 11. aprila. Prema navodima iz američkog Ministarstva finansija, dozvoljena je kupovina nafte utovarene na brodove od petka do 16. maja. Izaslanik ruskog predsednika Kiril Dmitrijev ocenio je da bi izuzeće moglo da oslobodi oko 100 miliona barela ruske sirove nafte, što je približno dnevnoj globalnoj proizvodnji. Povećanje zaliha može privremeno uticati na tržište, iako su cene naglo porasle zbog delimičnog zatvaranja Ormuškog moreuza, kroz koji je svakodnevno pre rata prolazilo oko 20 odsto svetske nafte i gasa.

Pročitaj još

U Trendu