Connect with us

Domaće

Ministarstvo energetike uvodi obavezu rešenja za solarne elektrane iznad 10,8 kW

Izgradnja solarnih elektrana od 10,8 do 50 kW poskupljuje do 2.000 evra, procedura se usložnjava

Published

on

ge5df10dc267af4d0ae3908a453f7c0bcbe8b01f5b4bdff41b9800a66af34f03b6b66331288e1d2c2ead44e2910e20023d2283e12c86b868d1c324d8bb0fd6050_1280

Izgradnja solarnih elektrana od 10,8 do 50 kW poskupljuje do 2.000 evra, procedura se usložnjava

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture izmenilo je propise, pa su za izgradnju solarnih elektrana snage veće od 10,8 kW sada potrebni dodatni administrativni uslovi, što značajno utiče na troškove i dužinu procedure. Do sada je rešenje o odobrenju za izvođenje radova bilo obavezno samo za elektrane snage veće od 50 kW, ali je interesovanje građana i malih firmi izazvalo zastoje u sistemu priključenja na mrežu i preuzimanja viškova struje.

Izmene podrazumevaju da se za elektrane veće od 10,8 kW moraju pribaviti lokacijski uslovi kao za stambene objekte, zbog čega je Elektrodistribucija Srbije (EDS) 6. marta obustavila izdavanje svih separata za priključenje za ovaj kapacitet dok se ne utvrde jedinstveni kriterijumi i postupak za izdavanje uslova za projektovanje i priključenje (UPP) za elektrane između 10,8 i 50 kW. Separat je deo tehničke dokumentacije bez koje nije moguće započeti gradnju.

Branko Živković, direktor firme Sunčica Solar, ističe da su dodatni troškovi za administraciju i projekte, u slučajevima kada se zahtevaju lokacijski uslovi i prateći koraci, između 1.500 i 2.000 evra za manje sisteme. Kod elektrane snage 15 kW to znači povećanje ukupne cene za oko trećinu u odnosu na prethodne standarde. Živković upozorava i na pojavu različitih tumačenja po opštinama, što dodatno komplikuje proces i usporava projekte.

“Dodatni problem je što se, po našim saznanjima, nova praksa traženja dopuna primenjuje i na predmete koji su već bili u postupku – što stvara pravnu i poslovnu neizvesnost. Sistem je i ranije bio spor i komplikovan, a sada rizikujemo još veću konfuziju i troškove, bez jasnog razloga. Ako već postoji potreba za dodatnim procedurama, onda one moraju biti brže, jednostavnije i jeftinije, jer u suprotnom praktično blokiraju tržište malih i srednjih solarnih elektrana”, navodi Živković.

Ove izmene donose nesigurnost i povećane troškove za investitore u solarne mini-elektrane, dok se očekuje da će organizacione jedinice EDS biti naknadno obaveštene o daljim koracima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

L’Oréal otvorio prijave za Brandstorm takmičenje, nagrada tromesečno stažiranje u Parizu

Prijave do 10. aprila 2026, regionalno finale u maju, globalno finale u junu na VivaTech konferenciji

Published

on

By

Prijave do 10. aprila 2026, regionalno finale u maju, globalno finale u junu na VivaTech konferenciji

Kompanija L’Oréal otvorila je prijave za jubilarno izdanje globalnog takmičenja Brandstorm, pozivajući mlade uzrasta od 18 do 30 godina iz raznih oblasti da do 10. aprila 2026. dostave svoje inovativne ideje. Takmičenje je otvoreno za timove do tri člana, bez obzira na prethodno radno iskustvo ili stepen obrazovanja. Ovogodišnja misija pod nazivom ‘Craft the Future of Luxury Fragrance!’ usmerena je na kreiranje novih rešenja u luksuznom parfimerstvu kroz inovacije u proizvodima, uslugama i tehnologijama, sa fokusom na održivost i personalizovana iskustva.

Učesnici iz Srbije će prvo nastupiti na Adria-Balkan regionalnom finalu, koje je zakazano za maj 2026. godine, dok će najbolji tim imati priliku da se takmiči na globalnom finalu u Parizu u junu, u okviru jedne od najvećih svetskih tehnoloških konferencija, VivaTech. Pobednički tim na svetskom nivou osvaja glavnu nagradu – tromesečno plaćeno stažiranje u sedištu kompanije L’Oréal u Parizu, uz mentorstvo iskusnih stručnjaka iz industrije.

Brandstorm takmičenje, koje se održava više od 30 godina, deo je strategije L’Oréala za podršku zapošljavanju mladih i pruža svim učesnicima pristup ekskluzivnim edukacijama, kao i Adobe Express alatima za razvoj veština relevantnih za Beauty Tech sektor. Prema objavljenim informacijama, svi detalji o načinu prijave dostupni su na zvaničnoj platformi brandstorm.loreal.com.

Pročitaj još

Domaće

Sarajevo-gas pokreće gasifikaciju Republike Srpske vrednu 1,02 milijarde konvertibilnih maraka

Investicija uključuje izgradnju 18 gasnih stanica, završetak projekta planiran za četiri godine uz poseban zakon o magistralnom gasovodu

Published

on

By

Investicija uključuje izgradnju 18 gasnih stanica, završetak projekta planiran za četiri godine uz poseban zakon o magistralnom gasovodu

Kompanija Sarajevo-gas pokreće projekat gasifikacije Republike Srpske, vredan 1,02 milijarde konvertibilnih maraka (BAM), sa planiranim završetkom u roku od četiri godine, izjavio je direktor Nedeljko Elek. Projekat se finansira iz budžeta i predstavlja najveću investiciju u ovom sektoru u istoriji Republike Srpske.

Prema rečima Eleka, kompletirani su projekat, tenderska dokumentacija i javna nabavka, a uskoro se očekuje potpisivanje ugovora sa izvođačima. Ova investicija rezultat je aranžmana sa Rusijom, a u realizaciji su uključene sve institucije Republike Srpske. Koordinaciju vodi premijer Savo Minić.

U okviru projekta, biće izgrađene gasne stanice u svakoj opštini i gradu, ukupno 18, što će, prema Eleku, doneti značajne promene u infrastrukturi i izgledu čitave Republike Srpske. “Mi ćemo imati i poseban zakon o izgradnji magistralnog gasovoda. Imaćemo gasne stanice u svakoj opštini i gradu, njih 18. To je jedan ozbiljan preokret u izgledu cele Republike i posle ništa neće biti isto”, rekao je Elek.

Predsednik SNSD-a Milorad Dodik bio je inicijator projekta, sa posebnim zahtevom da se gasovod što pre dovede do Banjaluke, grada koji se suočava sa značajnim ekološkim i energetskim izazovima. “Počinjemo u avgustu ove godine i za 18 meseci ulazimo u Banjaluku. Banjaluka ima najviše problema zbog grejanja i ekologije. Na listi je često kao jedan od najzagađenijih gradova sveta”, naveo je Elek.

Elek je dodao da Evropska unija kroz energetske aranžmane postavlja uslove za mnoge zemlje, i naglasio važnost saradnje sa Rusijom i Sjedinjenim Američkim Državama. “Moramo koristiti dobre odnose sa Rusima i Amerikancima i graditi neku svoju priču. Ovaj gasovod je potvrda toga. Imao sam korektne razgovore sa ljudima iz američke ambasade koji su podržali projekat i nemaju ništa protiv toga”, istakao je direktor Sarajevo-gasa.

On je ocenio da Republika Srpska treba da razvija pojedinačne odnose sa državama Evropske unije, navodeći kao primer Mađarsku i Slovačku. “Ekonomija ne treba da se vezuje za politiku. Mislim da partneri iz EU koji sarađuju sa Republikom Srpskom i Federacijom, sarađivaće bez obzira na sve odnose. Njih interesuje da li imamo konkurentan i jeftin proizvod za njih”, zaključio je Elek.

Pročitaj još

Domaće

PKS: cena mesa u Srbiji ostaje stabilna, Evropa beleži rast od 20 odsto

Evropa godišnje proizvodi 45 miliona tona mesa, dok u Srbiji ponuda ostaje stabilna uz razliku između otkupnih i maloprodajnih cena

Published

on

By

Close-up of fresh raw pork cuts on display in a glass case at a market.

Evropa godišnje proizvodi 45 miliona tona mesa, dok u Srbiji ponuda ostaje stabilna uz razliku između otkupnih i maloprodajnih cena

Privredna komora Srbije (PKS) saopštila je da u narednim mesecima ne očekuje pad cena mesa u Srbiji, uz stabilnu ponudu na domaćem tržištu. Sekretar Udruženja za stočarstvo PKS Nenad Budimović izjavio je da trenutno nema značajnog rasta cena mesa, ali postoji neslaganje između cena u primarnoj proizvodnji i maloprodaji, gde cena žive vage kod farmera opada, dok se to ne odražava na rafove trgovina.

Prema Budimoviću, situacija u Evropi značajno se razlikuje – tokom poslednjih godinu dana u pojedinim zemljama zabeležen je rast cena mesa i do 20 odsto, prvenstveno zbog smanjenog broja grla stoke, bolesti životinja i povećane potražnje. On je naveo da Evropa godišnje proizvede oko 45 miliona tona različitih vrsta mesa.

Na formiranje cene mesa u Srbiji utiču razlike između otkupnih i maloprodajnih cena, kao i region, količina, kvalitet proizvoda i trgovačke marže. Budimović je istakao: “Nije isto kada se trguje sa 100 tovljenika ili kada se kupuje manji broj. Na cenu utiču kvalitet, količina koja se prodaje, ali i zarada u lancu trgovine, odnosno marže trgovaca.”

Srednji proizvođači u Srbiji pokazali su otpornost na tržišne promene zbog lakše prilagodljivosti, dok mali proizvođači imaju važnu ulogu jer veliki broj porodica živi od stočarstva i proizvodi za sopstvene potrebe sa manjim tržišnim viškovima. Kao jedno od rešenja za stabilizaciju tržišta mesa, Budimović je naveo sklapanje jasnih ugovora između proizvođača i prerađivača, kojim bi se unapred definisali količina, rokovi isporuke i cena.

Bolesti životinja predstavljaju veliki rizik za globalno tržište mesa, a afrička kuga svinja poslednjih godina ozbiljno je pogodila svetsku proizvodnju. Budimović je podsetio da je Kina, zbog ove bolesti, donela odluku da tri godine ne uvozi proizvode od svinjskog mesa nakon poslednjeg registrovanog slučaja.

On je naglasio da Srbija treba da se fokusira na proizvode od mesa sa većom dodatom vrednošću, poput termički obrađenih i polutrajnih proizvoda, navodeći da je ova roba posebno tražena na domaćem i stranom tržištu.

Pročitaj još

U Trendu