Connect with us

Domaće

Minimalna zarada u Srbiji raste na 600 evra, sindikati odbili predlog Vlade

Vlada predlaže povećanje minimalne plate za 9,2 odsto, sindikati traže 650 evra i veće pokriće potrošačke korpe

Objavljeno pre

,

Minimalna zarada u Srbiji raste na 600 evra, sindikati odbili predlog Vlade Foto Izvor: Pexels / Engin Akyurt

Vlada predlaže povećanje minimalne plate za 9,2 odsto, sindikati traže 650 evra i veće pokriće potrošačke korpe

Vlada Srbije je predložila da minimalna zarada u Srbiji od 1. januara sledeće godine iznosi 600 evra. Ovaj predlog podrazumeva rast minimalne plate za 9,2 odsto sa 550 na 600 evra, što je centralni deo programa „Srbija 2027“. Prema rečima Siniše Malog, ministra finansija, minimalna zarada bi pokrivala 117 odsto minimalne potrošačke korpe. Ipak, sindikati nisu prihvatili predlog Vlade za povećanje minimalca, pa će konačnu odluku doneti Vlada.

Predsedavajuća Socijalno-ekonomskog saveta Srbije i predsednica UGS Nezavisnost Čedanka Andrić navela je da dogovor nije postignut. Predlog Vlade o minimalnoj ceni rada za 2027. jeste da se zarada po satu poveća sa 371 na 405 dinara. Poslodavci su podržali ovaj iznos, ali sindikati su ostali pri zahtevu za još većim povećanjem minimalne zarade. Minimalna zarada trenutno iznosi oko 65.000 dinara (550 evra), a predloženo povećanje podiglo bi je na 70.470 dinara (600 evra).

Povećanje minimalne zarade i pokrivenost potrošačke korpe

U poslednje dve godine nominalno povećanje minimalca iznosilo je 49,4 odsto, dok je realni rast, umanjen za inflaciju, bio 33,5 odsto. Ministar Mali istakao je da danas manje od 100.000 radnika prima minimalnu zaradu, što je značajan pad u odnosu na 500.000 pre desetak godina. Takođe, naveo je da je 2012. godine minimalna zarada pokrivala samo 62 odsto minimalne potrošačke korpe, dok sada predloženo povećanje dostiže 117 odsto pokrivenosti. Pored toga, Vlada predviđa i povećanje neoporezivog dela dohotka za 9,2 odsto, prateći rast minimalne zarade.

Na sednici Socijalno-ekonomskog saveta prisustvovali su ministar finansija Siniša Mali, ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski i ministarka privrede Adrijana Mesarović, kao i predstavnici poslodavaca i sindikata. Vlada je najavila da će odluku o minimalnoj zaradi doneti na narednoj sednici, kako bi poslodavci i zaposleni imali vremena da se pripreme.

Pregovori sindikata i uticaj na tržište rada

Predlog Vlade za minimalnu zaradu od 600 evra podržali su poslodavci, dok su sindikati tražili iznos od 650 evra do kraja 2027. godine. Kako je objasnila Čedanka Andrić, dogovor nije postignut jer sindikati smatraju da predloženi iznos nije dovoljan za realne troškove života. Zakon o radu propisuje da, ukoliko nema saglasnosti na Socijalno-ekonomskom savetu, iznos minimalca utvrđuje Vlada.

Minimalna zarada u Srbiji bila je 15.700 dinara 2010. i 2011. godine, što pokazuje značajan rast u prethodnoj deceniji. Povećanje minimalne zarade utiče na kupovnu moć zaposlenih i na konkurentnost tržišta rada. U međuvremenu, Vlada će pratiti stanje na tržištu i, u skladu sa ekonomskom situacijom, doneti formalnu odluku o iznosu minimalca. Očekuje se da ova odluka ima uticaj na standard radnika i na celokupnu privredu.

Pročitaj još

Domaće

Šest nemačkih luka obustavilo pretovar, 2.100 radnika u štrajku zbog satnice

Lučki radnici u Hamburgu, Bremerhavenu i Vilhelmshafenu zahtevaju povećanje satnice od 8,2 odsto za 11.000 zaposlenih

Objavljeno pre

,

Objavio:

Šest nemačkih luka obustavilo pretovar, 2.100 radnika u štrajku zbog satnice – štrajk u šest nemačkih luka

Lučki radnici u Hamburgu, Bremerhavenu i Vilhelmshafenu zahtevaju povećanje satnice od 8,2 odsto za 11.000 zaposlenih

Šest nemačkih luka nastavilo je štrajk upozorenja uz obustavu pretovara koja može trajati do 24 sata. Hamburg, Bremerhaven i Vilhelmshafen su među najvažnijim lukama pogođenim ovom akcijom. Prema saopštenju sindikata Verdi, štrajkovi upozorenja u Hamburgu, Bremerhavenu i Vilhelmshafenu počeli su u ponedeljak uveče. Ostale luke, uključujući Bremen, Emden i Brake, pridružile su se u utorak ujutru. Sindikat je naveo da će akcija trajati do kraja dana.

Satnica i zahtevi radnika ključni za štrajk u šest nemačkih luka

Povod za štrajk u šest nemačkih luka jesu kolektivni pregovori između sindikata Verdi iz Berlina i poslodavačkog udruženja Centralni savez nemačkih morskih luka (ZDS) iz Hamburga. Pregovori su počeli u julu. Verdi traži povećanje satnice od 8,2 odsto za oko 11.000 zaposlenih, uz trajanje ugovora od godinu dana i insistira na trećoj rundi pregovora. ZDS je do sada izneo dve ponude. Najnovija predviđa povećanje satnice od 5,1 odsto i ugovor tokom kojeg nema štrajkova u trajanju od 19 meseci. Verdi je odbio ovu ponudu, navodeći da je većina radnika ocijenila predlog kao nezadovoljavajući. Prema podacima sindikata, na skupu kod hamburškog kontejnerskog terminala Burhartkaj učestvovalo je oko 2.100 lučkih radnika.

Uticaj štrajka na nemački transportni sektor i lanac snabdevanja

Kompanije za pretovar robe, među kojima su Eurogate, HHLA i J.Müller Weser, saopštile su da je pretovar u pogođenim lukama ograničen ili delimično potpuno obustavljen. Kao rezultat, štrajkovi upozorenja direktno utiču na pouzdanost nemačkih morskih luka i stvaraju dodatni pritisak na lance snabdevanja u industriji i trgovini. Florijan Kajzinger, glavni izvršni direktor ZDS-a, ocenio je da su štrajkovi upozorenja nesrazmerni. On je istakao: „Obustave rada narušavaju pouzdanost morskih luka i dodatno pritiskaju lance snabdevanja u industriji i trgovini.“ Pored toga, štrajk u šest nemačkih luka dolazi u trenutku kada su lanci snabdevanja pod opterećenjem zbog šireg ekonomskog konteksta u Nemačkoj. Industrija se suočava sa gubitkom radnih mesta i visokim troškovima energije, što dodatno komplikuje situaciju. Ova dešavanja pokazuju značaj kolektivnih pregovora za održivost transportnog sektora i stabilnost nemačke privrede.

Pročitaj još

Domaće

Minth investira 1,73 milijarde dinara u četvrtu fabriku automobilske industrije u Šapcu

Novi pogon u radnoj zoni Sever obuhvatiće 42.000 kvadrata, sa godišnjim kapacitetom od 36 miliona lajsni

Objavljeno pre

,

Objavio:

Minth investira 1,73 milijarde dinara u četvrtu fabriku automobilske industrije u Šapcu – Minth investira u Šapcu

Novi pogon u radnoj zoni Sever obuhvatiće 42.000 kvadrata, sa godišnjim kapacitetom od 36 miliona lajsni

Minth Metal Parts Balkan, deo kineske Minth grupacije, dobio je građevinsku dozvolu za izgradnju četvrte fabrike automobilske industrije u Majuru kod Šapca. Vrednost investicije iznosi 1.727.824.852,80 dinara bez PDV-a. Prema rešenju Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, ukupna bruto površina novog kompleksa biće 42.114,18 kvadratnih metara.

Minth investira u Šapcu: detalji nove fabrike

Nova fabrika kompanije Minth investira 1,73 milijarde dinara i nalaziće se u radnoj zoni Sever u Šapcu, na parceli od 100.000 kvadrata. Kompleks će sadržati proizvodni objekat sa administrativnim delom (20.445,22 m2), objekat sa trafostanicom (20.301,11 m2), dve portirnice, vage za kamione, skladište za sirovine, platoe za opremu, pumpno postrojenje, rezervoar za hidrantsku mrežu, plato za pranje automobila, instalacioni most, paviljone za pušače i totem. Planirana godišnja proizvodnja do 2033. godine iznosiće 36 miliona dekorativnih lajsni i 136 miliona zaptivnih delova od aluminijuma, nerđajućeg čelika i plastičnog peleta.

Ekološki i industrijski značaj investicije

Ministarstvo zaštite životne sredine prethodno je dalo saglasnost kompaniji Minth Metal Parts Balkan na studiju procene uticaja ovog projekta na životnu sredinu. To je važan korak, posebno jer automobilska industrija ima značajan uticaj na lokalnu zajednicu i zapošljavanje. Ova četvrta investicija Minth grupacije u Šapcu dodatno jača poziciju grada kao industrijskog centra Srbije. Prvi Minthov pogon za proizvodnju aluminijumskih delova otvoren je 2022. godine, nakon čega su usledile topionica za preradu aluminijuma i fabrika kućišta za baterije električnih automobila.

Dugoročne implikacije za automobilski sektor Srbije

Uporedo sa tim, nova fabrika osnažuje industrijsku zonu Majur i doprinosi diverzifikaciji domaće prerađivačke industrije. Štaviše, ova investicija može pospešiti razvoj dobavljačkog lanca i povećati konkurentnost srpskog automobilskog sektora u regionu. S obzirom na planirane kapacitete, očekuje se da će Minthova ulaganja imati pozitivan uticaj na zaposlenost i lokalnu ekonomiju Šapca. Takođe, ulaganje potvrđuje nastavak trenda dolaska stranih investitora u Srbiju, sa naglaskom na proizvodnju sa visokom tehnološkom komponentom.

Pročitaj još

Domaće

Stanogradnja u Nemačkoj beleži rast, dozvole za stanove porasle 15,1 odsto

Broj izdatih građevinskih dozvola u Nemačkoj dostigao 126.300 u prvoj polovini 2026. godine, najviši skok od 2016.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Stanogradnja u Nemačkoj beleži rast, dozvole za stanove porasle 15,1 odsto

Broj izdatih građevinskih dozvola u Nemačkoj dostigao 126.300 u prvoj polovini 2026. godine, najviši skok od 2016.

Nemačka je u prvoj polovini 2026. godine zabeležila rast broja izdatih građevinskih dozvola za stanove od 15,1 odsto. Ukupno je izdato 126.300 dozvola za stanove, uključujući nove i postojeće zgrade, što je prema podacima Saveznog zavoda za statistiku (Destatis) najviši procentualni rast u prvom polugodištu od 2016. godine. Ovaj skok u segmentu stanogradnja u Nemačkoj dolazi nakon dve godine sa izuzetno niskom aktivnošću, kada su izdate dozvole bile blizu istorijskih minimuma iz 2011. godine.

Međugodišnji rast i istorijska perspektiva

Statistički podaci pokazuju da je samo u junu 2026. godine u Nemačkoj odobrena izgradnja 21.600 stanova. To je povećanje od 13,8 odsto u poređenju sa istim mesecom prethodne godine. Međutim, stručnjaci iz Destatis-a ističu da ovaj rast dolazi posle perioda sa minimalnim brojem izdatih dozvola, što znači da je i dalje potrebno vreme za stabilizaciju sektora. Uporedo sa tim, tržište nekretnina u Nemačkoj suočavalo se sa izazovima tokom 2024. i 2025. godine, kada je broj dozvola bio na najnižem nivou decenije.

Tržišni sentiment i industrijski kontekst

Prema izveštaju minhenskog Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo), poslovni sentiment u nemačkoj stanogradnji blago se poboljšao tokom jula 2026. godine. To ukazuje na određeni optimizam među investitorima i građevinskim kompanijama. Kao rezultat ovog oporavka, očekuje se da povećanje broja građevinskih dozvola polako počne da daje pozitivne efekte u građevinskoj industriji. S druge strane, sektor još nije dostigao širinu i stabilnost zabeležene u ranijim godinama.

Izjave i implikacije za tržište

„Povećanje broja građevinskih dozvola polako daje rezultate u industriji, ali predstoji nam dug put do šireg i stabilnog rasta“, izjavio je Klaus Volrabe, rukovodilac istraživanja u Ifo institutu. On je naglasio da iako postoje pozitivni signali, oporavak tržišta stanogradnje zahteva dodatno vreme i strukturalne promene. U međuvremenu, dinamika u sektoru stanogradnje ostaje predmet pažnje investitora i državnih institucija. Ova kretanja su naročito važna za širu ekonomiju Nemačke, jer građevinska industrija ima multiplikativni efekat na zapošljavanje i ekonomski rast.

Širi ekonomski značaj i izazovi

Stanogradnja u Nemačkoj tradicionalno predstavlja važan indikator ekonomskog zdravlja zemlje. Povećanje broja dozvola može značiti budući rast investicija, ali i veću ponudu na tržištu nekretnina. Ipak, s obzirom na prethodne godine sa niskim brojem dozvola, tržište će morati da nadoknadi zaostatak kako bi zadovoljilo potražnju. Zbog toga analitičari prate dalji razvoj događaja u ovom sektoru, koji može imati direktan uticaj na druge industrijske grane i ukupni bruto domaći proizvod.

Pročitaj još

U Trendu