Connect with us

Domaće

Metalac zadržava dividendu od 95 dinara, neto dobit porasla na 750 miliona dinara

Kompanija iz Gornjeg Milanovca ostvarila rast neto dobiti od skoro 10 odsto, prinos akcionarima 4,5 odsto

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Equalstock in

Kompanija iz Gornjeg Milanovca ostvarila rast neto dobiti od skoro 10 odsto, prinos akcionarima 4,5 odsto

Kompanija Metalac AD iz Gornjeg Milanovca najavila je isplatu bruto dividende od 95 dinara po akciji i u 2026. godini, što ukupno iznosi 183,6 miliona dinara. Preostali deo dobiti od 151 miliona dinara biće zadržan kao neraspoređena dobit. Dan dividende određen je za 10. maj 2026. godine, a predlog odluke o isplati biće razmatran na redovnoj skupštini akcionara 20. maja.

Ako predlog bude usvojen, akcionari će ostvariti prinos od 4,5 odsto, što odgovara dugogodišnjem proseku kompanije. Najviši prinosi po akciji zabeleženi su 2016. godine sa 5,6 odsto i 2023. sa 5,4 odsto, dok je najniži bio 2021. godine sa 3,4 odsto. Od kotiranja na Beogradskoj berzi, Metalac nije smanjivao isplatu dividende akcionarima.

Glavni broker Momentum Securities, Nenad Gujaničić, izjavio je da su akcije Metalca u periodu od 2018. do 2023. beležile pad vrednosti, a oporavak je zabeležen od 2024. godine. “Akcije Metalca su imale veoma negativan trend u periodu 2018-2023. s obzirom na to da je ova hartija svake godine beležila pad vrednosti, da bi oporavak krenuo od 2024. godine. Ovaj pozitivan trend korelira sa izlaskom jednog stranog investicionog fonda i ulaskom domaćeg penzionog fonda u vlasničku strukturu”, naveo je Gujaničić.

U poslednjih deset godina, rast dividende iznosio je 23 odsto, što je niže od inflacije od 50 do 60 procenata u istom periodu. Kompanija je povećala raspodelu profita kroz menadžerske i radničke premije i više puta otkupljivala sopstvene akcije radi stimulacije zaposlenih. Metalac trenutno drži 5,2 odsto sopstvenih akcija, a na ovogodišnjoj skupštini predviđeno je obnavljanje odluke o otkupu do 10 odsto akcija u naredne dve godine. Akcije kompanije su prošle godine porasle skoro 13 odsto, a trenutno su na nivou od 2.100 dinara, dok tržišna kapitalizacija iznosi 4,3 milijarde dinara (36,5 miliona evra).

Prema konsolidovanom izveštaju za 2024. godinu, Metalac je ostvario neto dobitak od nešto manje od 750 miliona dinara, što je skoro 10 odsto više u odnosu na prethodnu godinu, koja je već imala rast veći od 60 procenata. Poslovni prihodi iznosili su 16,7 milijardi dinara, dok su rashodi bili 15,9 milijardi dinara, oba pokazatelja povećana za oko 10 odsto. Neto dobitak je u odnosu na 2019. godinu porastao za skoro 80 odsto.

Troškovi zarada i naknada u 2024. iznosili su nešto više od 2,6 milijardi dinara, što je rast od 14 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Prosečna bruto plata po zaposlenom porasla je na 141.000 dinara sa skoro 125.000 dinara u 2023. Istovremeno, troškovi materijala, goriva i energije smanjeni su za 7 odsto, sa 2,7 na 2,5 milijardi dinara, zahvaljujući sopstvenoj proizvodnji energije i revitalizaciji grejanja.

Prihodi od prodaje robe porasli su 19 odsto u 2024. i gotovo su udvostručeni u odnosu na pre pet godina, što ukazuje na jačanje trgovačkog segmenta kompanije. EBITDA je u stalnom porastu i za 2024. iznosi 1,35 milijardi dinara, što potvrđuje stabilnost osnovnog poslovanja. Metalac zapošljava 2.054 radnika u 16 zavisnih društava i beleži konstantan rast i razvoj.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Grad Rijeka odbio ponudu od 368.094 evra za popravku broda Galeb

Jedina ponuda brodogradilišta Viktor Lenac bila za 100.000 evra viša od procene, novi konkurs do sredine juna

Published

on

By

Jedina ponuda brodogradilišta Viktor Lenac bila za 100.000 evra viša od procene, novi konkurs do sredine juna

Grad Rijeka je poništio prvi konkurs za popravku broda-muzeja Galeb, poznatog po diplomatskim misijama Josipa Broza Tita, nakon što je jedina pristigla ponuda iznosila 294.475 evra bez PDV-a, odnosno 368.094 evra sa PDV-om, što je više od 100.000 evra iznad procenjene vrednosti radova od 164.750 evra bez PDV-a. Konkurs, raspisan u martu, nije uspeo jer je ponuda brodogradilišta Viktor Lenac ocijenjena nepravilnom, navodi se iz Grada Rijeke.

Prema zvaničnim informacijama, ponuda je odbačena jer je uključivala dodatne režijske troškove, među kojima je tegljenje broda unutar brodogradilišta u iznosu od oko 56.000 evra, što prema uslovima konkursa nije bilo dozvoljeno. Ovi troškovi morali su biti uračunati u jedinične cene pojedinačnih stavki, a ne posebno iskazani.

Grad Rijeka je potvrdio da troškovnik za popravku Galeba, izrađen od strane sudskog veštaka Marina Sorića, ostaje nepromenjen i da su stavke dovoljno detaljne. Novi javni konkurs za uslugu popravke biće raspisan do sredine juna. Sanacija broda je tehnički zahtevna jer osim oštećenja pramca, potrebno je zameniti i sidreni sistem i pritezno vitlo, za koje ne postoje gotovi delovi na tržištu i moraju se izraditi po meri.

Celokupan trošak sanacije snosiće osiguravajuće društvo turskog broda „Deniz Akay“, koji je sredinom februara zbog tehničkog kvara izazvao sudar i oštetio Galeb. Brod Galeb, izgrađen 1938. godine, bio je ambasador mira i simbol jugoslovenske diplomatije. Od 2009. vlasnik broda je Grad Rijeka, koji ga je kupio za 150.000 američkih dolara (oko 105.000 evra) i pretvorio u muzejski brod. Nakon obnove u brodogradilištu Dalmont u Kraljevici od 2019. do 2024/2025, Galeb je u februaru 2025. vraćen u riječku luku i otvoren kao muzej sa restoranom, kafićem i edukativnim sadržajima.

Pročitaj još

Domaće

Studija na 800.000 radnika otkriva da nejasnoće uloga smanjuju produktivnost kompanija

Analiza šest decenija podataka pokazuje da neodređena očekivanja utiču snažnije na sagorevanje zaposlenih nego preopterećenost

Published

on

By

Analiza šest decenija podataka pokazuje da neodređena očekivanja utiču snažnije na sagorevanje zaposlenih nego preopterećenost

Opsežna studija koja je obuhvatila 800.000 radnika tokom poslednjih 60 godina identifikovala je nejasnoću uloge kao ključni faktor koji negativno utiče na učinak zaposlenih i izaziva psihološki sindrom pregorevanja. Istraživanje je pokazalo da neodređena očekivanja u vezi sa poslom deluju snažnije od preopterećenosti ili međusobno suprotstavljenih zahteva, čime se direktno povećava rizik od sagorevanja i namere za odlazak iz kompanije.

Studiju je vodila Gargi Savni sa Univerziteta Auburn u Alabami, a analizirani su podaci koji datiraju unazad šest decenija. Rezultati ukazuju da nejasno definisane radne uloge izazivaju trajnu napetost kod zaposlenih, što negativno utiče na mentalnu energiju neophodnu za kreativnost, rešavanje problema i inicijativu. Umesto povećanja produktivnosti, kompanije se suočavaju sa situacijom gde zaposleni više vremena troše na razjašnjavanje svojih zadataka nego na konkretan rad.

Nejasnoća uloge postala je još izraženija usled povratka zaposlenih u kancelarije bez jasnog obrazloženja novih pravila, brzog uvođenja veštačke inteligencije bez redefinisanja radnih mesta i talasa otpuštanja u kojima preostali zaposleni preuzimaju dodatne zadatke bez formalnog priznavanja tih promena. Ove promene dodatno produbljuju konfuziju i smanjuju angažovanost kadrova.

Najznačajniji nalaz studije je da je nejasnoća uloge snažniji prediktor sagorevanja i fluktuacije zaposlenih od svih drugih radnih stresora. Ovaj zaključak, donet na osnovu gotovo milion analiziranih podataka, ukazuje na potrebu za preciznijim definisanjem radnih zadataka i odgovornosti u okviru organizacija.

Rešenje, prema autorima istraživanja, leži u unapređenju jasnoće radnih uloga kroz definisanje konkretnih ciljeva, jasnu podelu odgovornosti i precizno određivanje prava odlučivanja. Organizacije se savetuje da koriste alate poput RACI matrice, koja definiše ko je odgovoran za izvršenje, ko donosi odluke, ko se konsultuje i ko je informisan, kako bi se smanjila konfuzija i povećala produktivnost timova.

Preporuka za menadžere je da redovno preispituju uloge u svojim timovima, jasno komuniciraju prioritete i pravila donošenja odluka, te time smanje neproduktivnu potrošnju energije zaposlenih na razjašnjavanje osnovnih radnih pitanja. Analitičari ističu da ovakve mere mogu imati direktan pozitivan uticaj na učinak i zadržavanje kadrova, što je posebno važno u kontekstu savremenih promena na tržištu rada.

Pročitaj još

Domaće

Vizer prevezao blizu dva miliona putnika iz Srbije, nova pravila utiču na bazu u Beogradu

Mađarska avio-kompanija zapošljava više od 150 ljudi i upravlja sa četiri aviona na 25 destinacija iz Beograda

Published

on

By

Mađarska avio-kompanija zapošljava više od 150 ljudi i upravlja sa četiri aviona na 25 destinacija iz Beograda

Mađarska niskotarifna avio-kompanija Vizer prevezla je blizu dva miliona putnika na linijama ka i iz Srbije tokom prošle godine, a trenutno iz beogradske baze upravlja sa četiri aviona koji lete ka 25 destinacija. Kompanija u Srbiji zapošljava više od 150 ljudi, dok je baza u Beogradu otvorena 20. maja 2010. godine.

Nedavno usvojene izmene pravilnika Direktorata civilnog vazduhoplovstva Republike Srbije, potpisane 27. marta 2026. godine, izazvale su zabrinutost među zaposlenima Vizera i u širem delu vazduhoplovne industrije. Promene se odnose na član 3 pravilnika, koji definiše uslove izdavanja odobrenja stranim avio-prevoziocima za obavljanje međunarodnog javnog avio-prevoza sa Srbijom. Nova formulacija precizira da odobrenje važi za letove koji započinju i završavaju na teritoriji države koja je ovlastila stranog avio-prevozioca, odnosno na teritoriji Evropske unije za EU kompanije.

Ova promena posebno je značajna jer evropske avio-kompanije, poput Vizera, funkcionišu po liberalnijim pravilima i često imaju bazirane avione i posade u drugim državama. Vizer Hangari, sa mađarskim sertifikatom vazduhoplovnog operatora, održava mrežu od 27 linija iz Srbije koristeći četiri aviona i posade koje žive i rade u Srbiji.

Pored odredbe o trećoj i četvrtoj vazduhoplovnoj slobodi, pažnju je privukla i nova mogućnost Direktorata da razmatra uticaj promena na prava domaćih avio-prevoznika. Precizirano je da je dodatno odobrenje potrebno u slučaju promene aerodroma poletanja ili sletanja u drugoj državi, ukoliko to utiče na prava domaćih avio-prevoznika.

Stručnjaci ističu da nije sasvim jasno da li nova formulacija znači preciznije definisanje postojećih pravila ili može uticati na model poslovanja evropskih avio-kompanija sa baziranim avionima u Srbiji. S obzirom da je Srbija potpisnica Sporazuma o zajedničkom evropskom vazduhoplovnom prostoru (ECAA), deo stručne javnosti smatra da bi restriktivno tumačenje novih pravila moglo otvoriti pravna pitanja u vezi sa međunarodnim obavezama Srbije.

Izvori upoznati sa situacijom navode da Vizer smatra da su nova pravila potencijalno u suprotnosti sa odredbama ECAA sporazuma, te je kompanija o tome već obavestila Evropsku komisiju, Evropsku agenciju za bezbednost vazduhoplovstva (EASA) i mađarske vazduhoplovne vlasti. Različita tumačenja novih odredbi izazvala su zabrinutost među zaposlenima u beogradskoj bazi Vizera, a deo industrije spekuliše da bi način primene pravilnika mogao da utiče na opstanak jedine baze strane avio-kompanije u Srbiji.

Pročitaj još

U Trendu