Connect with us

Domaće

Mekdonalds ostvario prodaju od 139 milijardi dolara u 2025, planira inovacije u piletini

Američki lanac sa više od 45.000 lokacija najavljuje novu globalnu strategiju i dodatna ulaganja u segment piletine

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Charlvera

Američki lanac sa više od 45.000 lokacija najavljuje novu globalnu strategiju i dodatna ulaganja u segment piletine

Kompanija Mekdonalds, najveći svetski lanac brze hrane, ostvarila je ukupnu prodaju veću od 139 milijardi dolara u 2025. godini, dok je konsolidovani prihod dostigao oko 27 milijardi dolara. Mekdonalds posluje na više od 45.000 lokacija u preko 100 zemalja, što ga čini liderom u fast-food/QSR industriji, sa vrednošću brenda od preko 220 milijardi dolara.

Nova globalna strategija, predstavljena na franšiznoj konvenciji u Las Vegasu, usmerena je na unapređenje kvaliteta hrane i pića, inovacije vođene potrebama potrošača, modernizaciju dizajna restorana i poboljšanje korisničkog iskustva. Mekdonalds planira dodatna ulaganja u inovacije jelovnika, sa posebnim akcentom na segment piletine, i razvoj novih modela uključivanja potrošača kroz marketinške kampanje i saradnje sa poznatim brendovima.

Tržište brze hrane suočava se sa jačom konkurencijom i smanjenjem potrošnje, ali Mekdonalds i dalje beleži stabilan rast prodaje u istim objektima. Izvršni direktor Kris Kempčinski izjavio je da industrija prolazi kroz brze promene: „Drugo mesto više ne postoji“, naglasio je on, ističući visoku konkurenciju i sve veći izbor za potrošače u segmentima piletine, govedine i napitaka.

Kompanija najavljuje uvođenje novih digitalnih i automatizovanih rešenja, uključujući automatsko primanje narudžbina u restoranima u Sjedinjenim Američkim Državama. U septembru će Mekdonalds održati dan investitora na kojem će predstaviti detaljnije finansijske ciljeve i pravce razvoja strategije.

I pored izazova izazvanih inflacijom i padom posete nižeg i srednjeg sloja potrošača tokom poslednjih nekoliko kvartala, Mekdonalds ostaje dominantan igrač u industriji, sa znatno više lokacija od najbližih konkurenata – Burger King ima oko 19.000, dok Subway raspolaže sa još manje. U Srbiji Mekdonalds posluje kroz franšizu sa 39 restorana, bez ozbiljne konkurencije slične skale.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Avganistanski univerziteti izgubili 86.000 studentkinja, žensko osoblje palo na 14 odsto

Broj žena na fakultetima porastao sa 5.000 na 100.000 do 2021. godine, ali nakon talibanskog povratka u avgustu 2021. zabeležen pad prava i zaposlenosti

Published

on

By

Broj žena na fakultetima porastao sa 5.000 na 100.000 do 2021. godine, ali nakon talibanskog povratka u avgustu 2021. zabeležen pad prava i zaposlenosti

Nakon što su talibani u avgustu 2021. godine preuzeli vlast u Avganistanu, univerzitetske profesorke i ostale akademske radnice ostale su bez posla. Prema istraživanju sprovedenom među 12 avganistanskih akademkinja, broj žena koje su studirale na univerzitetima porastao je sa 5.000 u 2001. na više od 100.000 u 2021. godini. Žene su tada činile 28 odsto studentske populacije i 14 odsto nastavnog osoblja na univerzitetima.

Međutim, nakon povratka talibana, svim ženama je do decembra 2022. godine zabranjeno pohađanje univerziteta, a devojčicama je uskraćeno obrazovanje nakon 12. godine. Privatnim univerzitetima koji su pružali nastavu na daljinu naređeno je da obustave sve aktivnosti namenjene ženama, uključujući i onlajn predavanja. Time je akademskim radnicama i studentkinjama uskraćen pristup visokom obrazovanju i mogućnost zaposlenja.

Danas žene u Avganistanu mogu da rade gotovo isključivo u zdravstvu, ali samo zato što muški lekari ne smeju da leče pacijentkinje. U obrazovanju su dozvoljene samo nastavnice u osnovnim školama za devojčice. Pravo na rad i slobodno kretanje dodatno su ograničeni, pa žene mogu da putuju samo sa muškim starateljem i moraju nositi crni hidžab u javnosti. Prema Indeksu ljudskog razvoja, Avganistan se nalazi na 181. mestu od ukupno 193 zemlje.

Učesnice istraživanja, među kojima su profesorke sa više od 20 i 30 godina iskustva, navode da gubitak posla nije samo finansijski problem, već i lični i društveni. Deset od 12 ispitanica izjavilo je da su posle gubitka ekonomske samostalnosti razvile ozbiljne psihološke probleme, a društvene interakcije i veze sa zajednicom gotovo su nestale. Ipak, deo njih pokušava da nastavi obrazovni rad diskretno, koristeći digitalne kanale i društvene mreže, dok druge očekuju promene usled međunarodnog pritiska na talibansku vlast.

Ova situacija je analizirana kroz pristup islamskog feminizma, oslanjajući se isključivo na iskustva ispitanica iz Avganistana. Brojevi i podaci o obrazovanju i zapošljavanju žena ukazuju na drastičan pad prava i mogućnosti nakon talibanskog povratka na vlast.

Pročitaj još

Domaće

Rusija planira izvoz 60 miliona tona žitarica u sezoni 2025/2026, pšenica 50 miliona tona

Ukupan izvoz poljoprivrednih proizvoda dostigao 16 milijardi dolara, rast od 22,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu

Published

on

By

Ukupan izvoz poljoprivrednih proizvoda dostigao 16 milijardi dolara, rast od 22,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu

Rusija će u poljoprivrednoj sezoni 2025/2026. izvesti ukupno 60 miliona tona žitarica, od čega 50 miliona tona pšenice, izjavila je ministarka poljoprivrede Oksana Lut na sednici resornog ministarstva. Do kraja tekuće sezone (jun), očekuje se da će stranim kupcima biti isporučeno između 54 i 55 miliona tona žitarica, uključujući 43 do 44 miliona tona pšenice.

Prema podacima, izvozni potencijal tekuće poljoprivredne sezone zasniva se na prošlogodišnjoj žetvi od 145 miliona tona, što je treći najbolji rezultat u istoriji ruske poljoprivrede. Od toga, žetva pšenice iznosi 93,8 miliona tona, što znatno premašuje domaće potrebe, naglasila je ministarka Lut.

Ukupna vrednost ruskog izvoza poljoprivrednih proizvoda od početka godine iznosi približno 16 milijardi dolara, što je povećanje od 22,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Osim pšenice, Rusija ima značajno učešće na svetskom tržištu smrznute ribe, suncokretovog ulja i heljde.

‘Važni rezultati u 2025. godini uključuju i znatan rast isporuka proizvoda s visokom dodatom vrednošću, koji danas čine gotovo polovinu ukupnog izvoza’, izjavila je Lut. Među perspektivnim izvoznim segmentima izdvojila je visokotehnološke proizvode poput lizina i modifikovanog skroba, čiji je izvoz porastao skoro za četvrtinu i premašio 300 miliona dolara, prema podacima ruske agencije Interfax.

Pročitaj još

Domaće

Više od 320 ugostiteljskih objekata u Srbiji prelazi na poslovanje bez dima

U Srbiji posluje 129 potpuno nepušačkih lokala, dok 196 objekata dozvoljava samo bezdimne alternative, pokazuju podaci inicijative

Published

on

By

U Srbiji posluje 129 potpuno nepušačkih lokala, dok 196 objekata dozvoljava samo bezdimne alternative, pokazuju podaci inicijative

Ugostiteljski sektor u Srbiji beleži rast broja objekata koji uvode zabranu upotrebe duvanskih proizvoda, sa više od 320 lokala širom zemlje koji podržavaju inicijativu za poslovanje bez dima, pokazuju podaci inicijative „Ima bez dima“ za 2026. godinu. U Srbiji trenutno radi 129 potpuno nepušačkih lokala, dok još 196 ugostiteljskih objekata dozvoljava isključivo upotrebu bezdimnih alternativa.

Inicijativa „Ima bez dima“ i ove godine pozvala je kafiće, restorane, barove i klubove da se priključe akciji i pokažu da kvalitetan ambijent ne zavisi od dima klasičnih cigareta. Trend otvaranja prostora bez dima postaje sve zastupljeniji, posebno među novim kafeterijama i urbanim ugostiteljskim objektima.

„Primećujemo da gosti sve češće biraju lokale u kojima mogu da sede bez dima, posebno tokom dana, poslovnih sastanaka ili porodičnih izlazaka. Kada smo odlučili da zabranimo cigarete i dozvolimo samo bezdimne alternative, imali smo bojazan kako će tržište reagovati. Međutim, vrlo brzo smo dobili novu publiku i danas imamo više stalnih gostiju nego ranije. Ljudi se duže zadržavaju, prostor je prijatniji, a zaposleni zadovoljniji“, izjavio je Branislav Milaković, vlasnik jednog zemunskog bara.

Prema rečima Daliborke Josifljević, osnivača inicijative „Ima bez dima“, rast broja lokala potvrđuje da promena već postoji na terenu. „Sve više ugostitelja razume da čistiji prostor nije prepreka dobrom poslovanju, već njegova prednost. Gosti žele izbor, prijatniji ambijent i mesta na kojima mogu da uživaju bez dima klasičnih cigareta. Zato verujemo da kompromisna i održiva rešenja imaju budućnost“, navela je Josifljević.

Mapa lokala bez dima, prema podacima inicijative, okuplja više od 320 ugostiteljskih objekata širom Srbije i zajednica nastavlja da raste iz godine u godinu.

Pročitaj još

U Trendu