Connect with us

Domaće

Kupci AliExpressa, Amazona ili Sheina u Srbiji moraju da plaćaju PDV, proviziju i carinu na pakete

Za pošiljke do 50 evra uvodi se 20% PDV, 200 dinara carinskog pregleda i 60 dinara provizije, Temu izuzet iz novih troškova

Published

on

Close-up of a person holding a cardboard box with shipping labels, ideal for delivery logistics visuals. Photo by Polina Tankilevitch

Za pošiljke do 50 evra uvodi se 20% PDV, 200 dinara carinskog pregleda i 60 dinara provizije, Temu izuzet iz novih troškova

Građani Srbije koji kupuju proizvode putem onlajn platformi poput AliExpressa, Amazona ili Sheina od sada plaćaju dodatne troškove prilikom prijema paketa, uključujući 20% PDV-a, 200 dinara za uslugu carinskog pregleda i 60 dinara provizije za prenos novca, bez obzira na vrednost pošiljke. Ova promena primenjuje se i na robu čija je cena samo 1 dolar, gde dodatni trošak može iznositi i 280 dinara, dok je za proizvod od 5 dolara doplata 360 dinara. Udruženje za zaštitu potrošača „Efektiva“ objašnjava da je reč o sprovođenju postojećih zakonskih propisa kroz novi automatizovani sistem Pošte Srbije, koji omogućava strogu naplatu dažbina na gotovo sve pakete.

Za pošiljke čija je vrednost do 50 evra, novi troškovi se obračunavaju na sledeći način: 20% PDV-a na vrednost robe, 200 dinara fiksno za carinski pregled i 60 dinara provizije. Tako, na primer, za kabl iz Kine vrednosti 5 dolara, PDV iznosi oko 100 dinara, uz dodatak carinskog pregleda i provizije ukupni trošak raste na oko 360 dinara. Mnogi građani zbog ovih neočekivanih troškova odbijaju da preuzmu pošiljke, što dovodi do njihovog vraćanja pošiljaocu.

Izuzetak od novih pravila je platforma Temu, gde su svi troškovi poreza i uvoznih dažbina već uračunati u cenu proizvoda na sajtu, pa dodatnih plaćanja prilikom prijema nema. Krajem februara, Pošta Srbije je uvela sistem koji automatski očitava vrednost i sadržaj pošiljki, čime je ubrzana carinska procedura i omogućena brža isporuka – prema rečima v.d. direktora Pošte Zorana Anđelkovića, paketi mogu biti dostavljeni korisnicima već dan nakon dolaska u Srbiju, bilo da su opterećeni dažbinama ili ne.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Kina izgradila veštačku reku dugu 2.700 kilometara, ulaganje 79 milijardi dolara

Sistem već prebacio 76,7 milijardi kubnih metara vode, koristi ga 185 miliona stanovnika severne Kine

Published

on

By

Sistem već prebacio 76,7 milijardi kubnih metara vode, koristi ga 185 miliona stanovnika severne Kine

Najveća veštačka reka na svetu, izgrađena u Kini, koštala je 79 milijardi američkih dolara (oko 8.540 milijardi dinara) i prostire se na 2.700 kilometara kanala, tunela i akvadukta. Ovaj gigantski sistem do sada je prebacio 76,7 milijardi kubnih metara vode sa vlažnog juga Kine na sušni sever, čime je transformisana vodna mapa zemlje.

Prema zvaničnim podacima, projekat koristi oko 185 miliona ljudi u gusto naseljenim i industrijalizovanim regionima severne Kine. Severna Kina se suočavala sa ozbiljnom krizom vodosnabdevanja, dok su reke poput Žute reke i reke Hai beležile značajan pad protoka tokom godine. Realizacijom ovog projekta, Kina je implementirala do sada najveći svetski poduhvat u oblasti bezbednosti vode.

Sistem se sastoji iz tri glavne rečne rute: istočne, centralne i zapadne. Ukupni godišnji kapacitet sistema, kada sve rute budu završene, iznosiće 44,8 milijardi kubnih metara vode. Istočna ruta zahvata 1.112 kilometara kanala i tunela, koristi drevni Veliki kanal Peking-Hangdžou i u funkciji je od 2013. godine sa godišnjim kapacitetom od 14,8 milijardi kubnih metara. Na ovoj trasi instalirano je 13 crpnih stanica sa više od 100 kompleta motornih pumpi, ukupne snage koja na pojedinim deonicama prelazi 454 megavata.

Centralna ruta se prostire između 1.264 i 1.400 kilometara od rezervoara Danđiangkou do Pekinga, a protok vode se uglavnom odvija gravitaciono, bez potrebe za pumpanjem. Ova linija prelazi ispod Žute reke kroz dva velika podzemna tunela i obezbeđuje 70% sve vode koja dolazi iz slavina u Pekingu. Zapadna ruta se još uvek nalazi u fazi planiranja i, po završetku, predviđeno je da prenosi 17 milijardi kubnih metara vode godišnje, ali nailazi na tehničke i ekološke izazove.

Đuzepe Vijeira, brazilski nacionalni sekretar za bezbednost vode, tokom tehničke posete izjavio je: „Imali smo priliku da posetimo neke crpne stanice, koje imaju više od 13 instaliranih stanica samo na istočnom kraku. Ukupno, ovih 13 ima više od 100 kompleta motornih pumpi instaliranih i u radu.“

Prema ekonomskim analizama, izgradnja ovog sistema predstavlja najveći infrastrukturni projekat za vodosnabdevanje u svetu, sa jasnim ciljem da obezbedi dovoljnu količinu vode za stanovništvo i industriju severne Kine.

Pročitaj još

Domaće

Domaće kompanije mogu naplatiti onlajn prodaju strancima u devizama, potvrđeno od NBS

Narodna banka Srbije potvrdila da nema regulatornih prepreka za naplatu elektronske trgovine u stranim valutama, što omogućava rast izvoza i konkurentnosti

Published

on

By

Narodna banka Srbije potvrdila da nema regulatornih prepreka za naplatu elektronske trgovine u stranim valutama, što omogućava rast izvoza i konkurentnosti

Narodna banka Srbije (NBS) zvanično je potvrdila da domaće kompanije mogu obavljati naplatu proizvoda i usluga od kupaca iz inostranstva u stranim valutama kroz elektronsku trgovinu, čime se otklanja dosadašnja nejasnoća u vezi sa Zakonom o deviznom poslovanju. Ova odluka, objavljena 1. maja 2026, rezultat je pozitivnog mišljenja NBS na inicijativu Saveta za male biznise NALED-a i predstavlja realizaciju jedne od prioritetnih preporuka Sive knjige inovacija.

Prema saopštenju, problem se javljao u završnoj fazi onlajn kupovine, kada se nerezidentnim kupcima prikazivala isključivo obaveza plaćanja u dinarima, iako su cene istaknute i u domaćoj i u stranoj valuti. Takva praksa često je dovodila do odustajanja stranih kupaca i negativno uticala na izvoz i konkurentnost domaćih kompanija, posebno startapa i malih preduzeća koja plasiraju proizvode i usluge putem interneta.

Irena Đorđević Šušić, šefica Jedinice za inovacije i preduzetništvo u NALED-u, objasnila je da je problem proističe iz različitih tumačenja Zakona o deviznom poslovanju, posebno članova 32. i 34, koji su prethodno ograničavali mogućnost naplate u devizama. NALED je zbog toga zatražio zvanično mišljenje NBS radi razjašnjenja prakse.

NBS je ocenila da nema regulatornih prepreka da rezidenti naplatu od nerezidenata realizuju u devizama, jer se mesto izvršenja transakcije vezuje za banku platioca u inostranstvu, što znači da se takva plaćanja ne smatraju izvršenim u Srbiji. Takođe, NBS je ukazala da prikaz cene u dinarima u završnoj fazi kupovine zavisi od politike platforme i pružaoca platnih usluga, a ne od deviznih propisa.

„Ovo su izuzetno dobre vesti i potvrda od velikog značaja za sve kompanije u Srbiji koje svoje proizvode i usluge plasiraju putem interneta stranim kupcima. Zvaničan stav da je dozvoljena naplata u devizama od nerezidenata donosi nam potrebnu sigurnost u poslovanju“, izjavila je Sofija Popara Parmaković iz Saveta za male biznise NALED-a i platforme Pausal.rs.

NALED ističe da je sledeći korak usklađivanje poslovnih politika banaka, procesora plaćanja i platformi za e-trgovinu. Siva knjiga inovacija, objavljena u okviru projekta StarTech vrednog osam miliona dolara koji sprovode NALED i Philip Morris International uz podršku Vlade Srbije, definiše i druge prioritete, među kojima su regulisanje grupnog finansiranja, ulaganje penzijskih fondova u alternativne investicione fondove i pojednostavljenje transfera novca u inostranstvo za nerezidente.

Pročitaj još

Domaće

Izvoz malina iz Srbije može pasti i do 30 odsto zbog mraza

Niski prinosi usled mraza i gradonosnih oblaka ugrožavaju isporuke, dok su troškovi zaštite i transporta u porastu

Published

on

By

Niski prinosi usled mraza i gradonosnih oblaka ugrožavaju isporuke, dok su troškovi zaštite i transporta u porastu

Izvoz malina i kupina iz Srbije mogao bi ove godine da bude manji i do 30 odsto zbog osetljivosti na prizemni mraz, izjavio je Stevan Blagojević, direktor Instituta za opštu i fizičku hemiju. On je naveo da su maline, kupine i borovnice najugroženije zbog niskih temperatura pri zemlji koje oštećuju proteine ključne za rast ovih kultura. Prema njegovim rečima, prolećni mrazevi trajaće do 10. maja, a moguće su temperature od minus dva, tri do minus pet stepeni Celzijusa, što predstavlja visok rizik za prinos.

Blagojević je objasnio da zaštita voća od mraza podrazumeva upotrebu helikoptera za mešanje toplog i hladnog vazduha, kao i grejanje velikim fenovima na modernim imanjima. Istakao je da su kupina, malina i borovnica važne za Srbiju, a malina se, osim u Srbiji, gaji još samo u Čileu, Poljskoj i Mađarskoj. On je dodao da će Srbija za tri nedelje biti jedina na svetu sa zrelom malinom, ali da to zahteva specijalno zamrzavanje i transport, što dodatno povećava troškove.

Blagojević je naglasio da će prinos maline ove godine biti bolji nego prošle, ali da nagli toplotni talasi dodatno ugrožavaju biljke i mogu smanjiti prinos. On je preporučio analizu zemljišta pre sadnje, uključujući sadržaj natrijuma, kalijuma, fosfata, pH vrednost, kalcijum i debljinu humusa, kako bi se odabrala najpogodnija kultura. Takođe je ukazao na potrebu za državnom podrškom u obezbeđivanju grejača, ali i na troškove električne energije.

Veliki izazov za poljoprivrednike predstavlja i grad, posebno leti, jer je učestalost grada porasla zbog naglih promena temperature. Blagojević je objasnio da se protiv grada može boriti protivgradnim raketama i polietilenskim mrežama koje zaustavljaju grad i štite useve u procentu od 90 do 100 odsto. On je apelovao da Ministarstvo poljoprivrede dodatno pomogne u nabavci protivgradnih mreža za osetljivo voće.

Govoreći o klimatskim promenama, Blagojević je naveo primer lavande, koja je ranije uspevala samo u Mostaru, a sada raste i na Fruškoj Gori, što pokazuje velike promene u klimatskim uslovima u regionu.

Pročitaj još

U Trendu