Connect with us

Domaće

Krediti privrede i građana u Srbiji porasli na 4.757 milijardi dinara u avgustu

Zaduženost privrede, građana i preduzetnika porasla 1,2 odsto u odnosu na jul, uz rast gotovinskih i stambenih kredita

Objavljeno pre

,

Krediti privrede i građana u Srbiji porasli na 4.757 milijardi dinara u avgustu – ukupna kreditna zaduženost Foto Izvor: Pixabay / Tumisu

Zaduženost privrede, građana i preduzetnika porasla 1,2 odsto u odnosu na jul, uz rast gotovinskih i stambenih kredita

Ukupna kreditna zaduženost privrede, građana i preduzetnika dostigla je 4.757 milijardi dinara na kraju avgusta ove godine. Ovaj podatak objavilo je Udruženje banaka Srbije i odnosi se na sve korisnike kredita u bankarskom sektoru. U poređenju sa julom, zaduženost je porasla za 1,2 odsto, dok je na godišnjem nivou rast iznosio 15,7 odsto.

Krediti privrede i građana: detaljna struktura i dinamika rasta

Najveći deo ukupnih kredita odnosi se na pravna lica, čije su obaveze prema bankama iznosile oko 2.494 milijardi dinara. Zaduženost ovog segmenta porasla je za 1,1 odsto u odnosu na prethodni mesec, a u poređenju sa avgustom prošle godine beleži rast od 12,3 odsto. Preduzetnici su na kraju avgusta dugovali bankama 102,3 milijarde dinara, što je povećanje od 0,4 odsto u odnosu na jul. Istovremeno, građani su zabeležili rast ukupnog duga od 1,4 odsto, pa je njihova zaduženost dostigla 2.161 milijardu dinara. U odnosu na avgust 2025. godine, kreditna zaduženost građana porasla je za 19,9 odsto, s obzirom na to da je tada iznosila 1.802 milijarde dinara.

Rast gotovinskih, potrošačkih i stambenih kredita

Po nameni kredita, stanovništvo je povećalo zaduženost u svim kategorijama. Gotovinski krediti porasli su 1,2 odsto, potrošački 1,7 odsto, dok su stambeni krediti u avgustu bili veći za 1,6 odsto. Krediti za refinansiranje takođe su porasli za 1,6 odsto, a poljoprivredni krediti za 1,3 odsto. Kao rezultat, ukupna kreditna aktivnost pokazuje kontinuirani trend rasta, što ukazuje na snažnu tražnju za finansiranjem u privredi i kod građana.

Otplata kredita i dodatni pokazatelji sektora

Udeo kredita sa kašnjenjem u otplati ostao je nepromenjen na 1,8 odsto ukupnog portfolija, koliko je iznosio i u julu. To pokazuje stabilnost naplate u bankarskom sektoru, uprkos rastu ukupne zaduženosti. Ukupan broj lizing ugovora iznosio je 96.961, što potvrđuje značaj lizinga kao alternativnog oblika finansiranja. Stambeni krediti su činili 6,9 odsto ukupnog broja kredita stanovništvu, a iznos odobrenih pozajmica po tekućim računima građana dostigao je 46 milijardi dinara.

Tržišni i ekonomski kontekst rasta kreditiranja

Povećanje zaduženosti odražava rastuću potrebu za likvidnošću i investicijama kako kod privrednih subjekata, tako i kod stanovništva. Na tržištu je prisutan trend rasta potrošnje i tražnje za stambenim nekretninama, što se pozitivno odražava na sektor bankarstva. Uporedo sa tim, održanost niskog nivoa kredita u kašnjenju signalizira odgovorno kreditiranje i stabilnost sektora. Kao rezultat, bankarski sektor u Srbiji nastavlja da pruža snažnu podršku privredi i građanima kroz kreditne proizvode. Ovi pokazatelji potvrđuju ključnu ulogu finansijskih institucija u procesu ekspanzije domaće ekonomije.

Pročitaj još

Domaće

Kreditiranje privrede i stanovništva u avgustu poraslo 1,2 odsto, ukupno 4.757 milijardi dinara

Krediti pravnim licima dostigli 2.494 milijarde dinara, dug stanovništva povećan 1,4 odsto na 2.151 milijardu dinara

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kreditiranje privrede i stanovništva u avgustu poraslo 1,2 odsto, ukupno 4.757 milijardi dinara

Krediti pravnim licima dostigli 2.494 milijarde dinara, dug stanovništva povećan 1,4 odsto na 2.151 milijardu dinara

Udruženje banaka Srbije saopštilo je da je kreditiranje privrede i stanovništva u avgustu 2026. godine zabeležilo rast od 1,2 odsto u odnosu na jul. Ukupna vrednost kredita iznosila je 4.757 milijardi dinara, navodi se u najnovijim podacima. Taj rezultat potvrđuje nastavak trenda blagog rasta kreditne aktivnosti na domaćem finansijskom tržištu.

Kretanje kreditiranja privrede i stanovništva

Od ukupnog iznosa kredita, krediti pravnim licima iznosili su približno 2.494 milijarde dinara. To predstavlja povećanje od 1,1 odsto u odnosu na prethodni mesec. Pozajmice preduzetnika u avgustu su porasle za 0,4 odsto i iznosile su oko 102,3 milijarde dinara. Kreditna zaduženost stanovništva povećana je za 1,4 odsto, dostigavši 2.151 milijardu dinara.

Među kreditima stanovništva, gotovinski krediti su uvećani za 1,2 odsto, dok su potrošački krediti porasli za 1,7 odsto. Stambeni krediti su zabeležili rast od 1,6 odsto, a zajmovi za refinansiranje takođe 1,6 odsto. Poljoprivredni krediti povećani su za 1,3 odsto. S druge strane, ova segmentacija pokazuje stabilnu potražnju za različitim vrstama bankarskih proizvoda među građanima.

Stabilnost otplate i trendovi lizing ugovora

Kada je reč o urednosti otplate, na kraju avgusta u kašnjenju je bilo 1,8 odsto ukupnih bankarskih pozajmica, što je isti nivo kao u julu. Ovaj podatak ukazuje na stabilnost kreditnog portfolija banaka i disciplinu otplate korisnika kredita.

U segmentu lizinga, tokom avgusta zaključeno je 4.882 ugovora. U poređenju sa julom, kada je sklopljeno 4.851 ugovor, vidi se blagi rast aktivnosti. Uporedo sa tim, broj lizing ugovora u avgustu 2025. godine bio je 4.951, što sugeriše blago smanjenje na godišnjem nivou.

Analiza tržišnih kretanja i značaj rasta kreditiranja privrede i stanovništva

Rast kreditiranja privrede i stanovništva u avgustu, iako neznatan, ukazuje na oprezan optimizam u domaćem finansijskom sektoru. Uporedo sa tim, stabilan nivo kašnjenja u otplati kredita doprinosi poverenju banaka u dalji plasman sredstava. Kreditna aktivnost predstavlja ključni pokazatelj ukupne ekonomske dinamike, jer omogućava finansiranje poslovnih investicija i potrošnje građana.

Uprkos blagom rastu, ukupna vrednost kredita od 4.757 milijardi dinara pokazuje značaj bankarskog sektora za finansiranje privrede i stanovništva. Ovi trendovi su važni za održavanje stabilnosti domaćeg finansijskog sistema i ukazuju na nastavak pažljivo kontrolisanog kreditnog rasta.

Pročitaj još

Domaće

Rod kukuruza i soje ispod proseka, cena suncokreta do 52,2 dinara

Suša smanjila prinos kukuruza i soje, dok je suncokret pokazao otpornost, a logistika i geopolitika dodatno utiču na cene

Objavljeno pre

,

Objavio:

Rod kukuruza i soje ispod proseka, cena suncokreta do 52,2 dinara

Suša smanjila prinos kukuruza i soje, dok je suncokret pokazao otpornost, a logistika i geopolitika dodatno utiču na cene

Produktna berza Novi Sad saopštila je da će rod kukuruza i soje biti ispod proseka zbog suše, dok je rod suncokreta očekivano bolji. Prema rečima Vlada Kovačevića, v.d. direktora Produktne berze, cene žitarica i uljarica beleže stabilnost, ali logistički i geopolitički faktori dodatno utiču na trgovanje. Cena pšenice standardnog kvaliteta trenutno se kreće između 20 i 20,2 dinara po kilogramu bez PDV-a. Cena kukuruza je od 19 do 19,2 dinara bez analize. Kukuruz sa analizom na aflatoksin postiže višu cenu, dok suncokret dostiže 52 do 52,2 dinara, a soja se prodaje po ceni od 55 do 56 dinara. Cena ječma je između 17,8 i 18 dinara.

Uticaj suše i logističkih problema na prinose i cene

Kovačević je ukazao da suncokret ima duži vegetacioni period i veću otpornost na sušu u poređenju sa kukuruzom i sojom. Zbog toga su prinosi suncokreta povoljniji u odnosu na druge kulture. Osim toga, obim trgovanja je standardan za ovo doba godine, ali se pažljivo prate svi faktori koji mogu uticati na cene i prinose. Nizak vodostaj Dunava ima značajan uticaj na domaće tržište. Žitarice i uljarice su kabasti proizvodi sa niskom cenom po kilogramu, zbog čega troškovi transporta postaju presudni za profitabilnost trgovine. Protok Dunava na granici sa Rumunijom trenutno iznosi samo 40 odsto uobičajenog nivoa. To praktično prekida najvažniju izvoznu rutu prema luci Konstanca, pa su prevoznici prinuđeni da koriste kamionski i železnički transport.

Globalni faktori i promena strukture setve

Na međunarodno tržište žitarica i uljarica utiču i poremećaji u crnomorskom regionu, pre svega smanjen izvoz iz Ukrajine i Rusije. Kovačević je istakao da cena pšenice na američkom tržištu beleži najviši nivo u poslednje tri godine, dok se na pariskoj berzi Matif cena kreće oko 239 evra po toni. Domaće cene su u velikoj meri povezane sa globalnim kretanjima, ali reakcija tržišta Srbije često kasni zbog ograničenih mogućnosti izvoza. Suše su sve češća pojava i direktno utiču na izbor kultura. Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da su površine pod pšenicom povećane za 7,5 odsto, dok su površine pod kukuruzom smanjene za 3,8 odsto, a pod sojom za 7,5 odsto. Površine pod suncokretom povećane su za 3,5 odsto. Kovačević je naveo da se struktura setve brzo menja u korist kultura sa kraćim vegetacionim periodom, kao što je pšenica.

Geopolitički uticaji i očekivanja u izvozu

Geopolitički faktori postaju sve važniji u formiranju cena žitarica i uljarica. Neizvesnost oko izvoza iz Ukrajine i Rusije, kao i prohodnost logističkih kanala, određuju pravac cena i mogućnost plasmana domaće robe na međunarodna tržišta. „Sve više i više geopolitički faktori dominiraju u formiranju cene, tako da puno zavisi od prohodnosti logističkih kanala“, izjavio je Kovačević. Kao rezultat toga, proizvođači i trgovci moraju da prate ne samo vremenske i tržišne uslove, već i dinamiku međunarodnih odnosa i logističkih prepreka. Struktura domaće agrarne proizvodnje brzo se prilagođava, a cene žitarica i uljarica ostaju pod uticajem globalnih i lokalnih faktora.

Pročitaj još

Domaće

Minimalna zarada u Srbiji porasla na 405 dinara po satu, niža od proseka EU

Minimalac u Srbiji dostiže 70.000 dinara mesečno, dok je u EU najviši u Luksemburgu sa 2.378 evra

Objavljeno pre

,

Objavio:

Minimalna zarada u Srbiji porasla na 405 dinara po satu, niža od proseka EU

Minimalac u Srbiji dostiže 70.000 dinara mesečno, dok je u EU najviši u Luksemburgu sa 2.378 evra

Minimalna zarada u Srbiji od naredne godine iznosiće 405 dinara po satu. To u proseku znači oko 70.000 dinara mesečno, dok trenutni iznos minimalca iznosi oko 65.000 dinara ili 550 evra. Ova odluka, kako je saopšteno, rezultat je dogovora socijalnih partnera i Vlade, a najnoviji podaci upućuju da je minimalna zarada u Srbiji i dalje niža od većine članica Evropske unije, što potvrđuju i nalazi Eurofonda.

Minimalna zarada u Srbiji porasla je za 10,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane, u Evropskoj uniji najveći minimalac beleži Luksemburg sa 2.378 evra bruto. Za njim slede Holandija sa 2.056 evra bruto, Belgija sa 2.037 evra, Irska sa 2.034 evra, Nemačka sa 1.570 evra, Francuska sa 1.424 evra i Španija sa 1.294 evra. Najniži minimalac u EU ima Bugarska, gde bruto minimalna plata iznosi 427 evra, dok Mađarska ima 479 evra, Rumunija 484 evra, a Letonija 628 evra bruto. U Sloveniji minimalac je 942 evra, a u Hrvatskoj 756 evra.

Minimalna zarada u Srbiji i EU: rast i poređenja

Nacionalne minimalne zarade nastavile su da rastu širom Evrope u 2026. godini. Najveći porast zabeležen je u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Prema izveštaju Eurofonda, Slovenija je zabeležila najveći rast minimalca od 16 odsto. Bugarska, Slovačka, Litvanija i Mađarska imale su rast od oko 11 do 12 odsto. Hrvatska i Češka zabeležile su povećanja od oko 8 odsto, a Kipar i Nemačka su primenile slična povećanja.

U Srbiji je minimalna zarada povećana 10,2 odsto u odnosu na prošlu godinu. Prosečno povećanje minimalca u državama EU je tek neznatno niže od prošlogodišnjeg, dok je inflacija u januaru 2026. godine bila znatno manja. Kao rezultat, zaposleni sa minimalnom platom u gotovo svim članicama EU ostvarili su realni rast kupovne moći, osim u Rumuniji gde je minimalac bio zamrznut do jula 2026.

Direktiva EU i uticaj na minimalac

Usvajanjem Direktive o adekvatnim minimalnim platama u Evropskoj uniji 2022. godine, članice su bile obavezne da do 15. novembra 2024. uključe nova pravila u nacionalne propise. Većina država je to i učinila do kraja 2024. godine. Danska je pokušala da ospori Direktivu pred Sudom pravde EU, ali je presuda iz novembra 2025. godine potvrdila njenu validnost.

Direktiva je, prema istraživanju Eurofonda, podstakla nekoliko država članica da povećaju minimalac. Analitičari navode da su se vlade u prethodnim godinama fokusirale na zaštitu radnika od inflacije, a sada sve više pažnje posvećuju adekvatnosti minimalne zarade i unapređenju životnog standarda niskoplaćenih radnika.

Minimalna zarada u Srbiji u širem ekonomskom kontekstu

Minimalna zarada u Srbiji i dalje zaostaje za većinom članica EU, kako po iznosu tako i po kupovnoj moći. Međutim, rast minimalca u prethodnim godinama prati trend povećanja u regionu. Poreski i socijalni sistemi u EU stvaraju značajne razlike između bruto i neto minimalne zarade. U 2025. godini porez na minimalnu zaradu kretao se od manje od 5 odsto na Malti, u Belgiji i Luksemburgu, do više od 30 odsto u Rumuniji, Mađarskoj i Sloveniji.

Kao rezultat, Kajcov indeks, koji meri odnos minimalne i prosečne zarade, povećao se u većini članica tokom poslednje decenije. To znači da su minimalne plate rasle brže od prosečnih plata u istom periodu. U Srbiji je povećanje minimalca takođe išlo u korak sa inflacijom, što je zaposlenima sa najnižim primanjima omogućilo očuvanje ili blagi rast kupovne moći u protekloj godini.

Pročitaj još

U Trendu