Connect with us

Domaće

Kopenhagen proglašen za najbolji grad za život prema EIU analizi za 2026. godinu

Na listi deset najboljih gradova za život nalaze se tri australijska, dva japanska i dva švajcarska grada, dok je jedini iz Severne Amerike Vankuver

Objavljeno pre

,

Kopenhagen proglašen za najbolji grad za život prema EIU analizi za 2026. godinu – najboljih 10 gradova za život Foto Izvor: Pixabay / candidsoul

Na listi deset najboljih gradova za život nalaze se tri australijska, dva japanska i dva švajcarska grada, dok je jedini iz Severne Amerike Vankuver

Kopenhagen je, prema najnovijoj analizi Economist Intelligence Unit (EIU), proglašen za najbolji grad za život u 2026. godini. Lista deset najboljih gradova za život, koju je objavila ova analitička organizacija, uključuje gradove sa svih kontinenata, ali dominiraju evropske i australijske metropole.

Gradovi sa najboljim rezultatima prema EIU metodologiji

Ovogodišnja analiza obuhvatila je više kriterijuma kao što su stabilnost, infrastruktura i obrazovanje. Kopenhagen je u tri kategorije — obrazovanje, infrastruktura i stabilnost — ocenjen kao „savršen“ za život. Prema podacima EIU, Beč, koji je prethodne tri godine bio prvi na listi, ove godine je zauzeo drugo mesto. Melburn i Sidnej, dva australijska grada, nalaze se odmah iza, dok su Cirih i Ženeva iz Švajcarske zauzeli peto i šesto mesto.

Jedini grad iz Severne Amerike među deset najboljih

Na listi deset najboljih gradova za život nalazi se samo jedan predstavnik Severne Amerike — Vankuver iz Kanade. On se našao na devetoj poziciji, dok je Honolulu iz Sjedinjenih Američkih Država napredovao za dve pozicije i sada je na 27. mestu. U međuvremenu, Njujork je napredovao na 66. mesto zahvaljujući smanjenju stope kriminala.

Kopenhagen prvi, Beč drugi: poredak najboljih gradova za život

Prema EIU listi, top deset gradova za život u 2026. godini su: Kopenhagen (Danska), Beč (Austrija), Melburn (Australija), Sidnej (Australija), Cirih (Švajcarska), Ženeva (Švajcarska), Osaka (Japan), Adelaida (Australija), Vankuver (Kanada) i Tokio (Japan). Ovakav poredak potvrđuje da evropski i australijski gradovi i dalje prednjače po kvalitetu života, dok azijski gradovi poput Osake i Tokija zauzimaju stabilne pozicije.

Razlozi za visoku poziciju Kopenhagena

Portparol EIU istakao je da Kopenhagen vodi zahvaljujući „pobedničkoj kombinaciji odličnih rezultata u stabilnosti i infrastrukturi, odličnoj kulturi i brizi o životnoj sredini, kao i visokom kvalitetu usluga“. Ovi faktori čine ga privlačnim za stanovnike i međunarodne kompanije. Takođe, ulaganja u obrazovanje i održivu infrastrukturu dodatno su ojačala njegovu poziciju.

Širi ekonomski kontekst i uticaj na globalno tržište

Izbor Kopenhagena za najbolji grad za život odražava šire trendove urbanog razvoja i investiranja u kvalitet života. Gradovi sa vrha liste često postaju uzor za urbanističko planiranje i privlače nove investicije i visokoobrazovanu radnu snagu. Kao rezultat, ovakvi gradovi beleže stabilan rast ekonomske aktivnosti i povećanu konkurentnost na globalnom tržištu rada.

Lista deset najboljih gradova za život

1. Kopenhagen, Danska 2. Beč, Austrija 3. Melburn, Australija 4. Sidnej, Australija 5. Cirih, Švajcarska 6. Ženeva, Švajcarska 7. Osaka, Japan 8. Adelaida, Australija 9. Vankuver, Kanada 10. Tokio, Japan Ova lista potvrđuje da najbolji gradovi za život kontinuirano ulažu u infrastrukturu, obrazovanje i održivost, što ih čini atraktivnim za život i rad.

Pročitaj još

Domaće

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj porasla 4,3 odsto, zabeležen najbrži rast u sedam meseci

Proizvodnja intermedijarnih proizvoda skočila 14,8 odsto, dok je pad kapitalnih dobara usporen; rast industrije signalizira stabilizaciju tržišta

Objavljeno pre

,

Objavio:

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj porasla 4,3 odsto, zabeležen najbrži rast u sedam meseci

Proizvodnja intermedijarnih proizvoda skočila 14,8 odsto, dok je pad kapitalnih dobara usporen; rast industrije signalizira stabilizaciju tržišta

Hrvatska industrijska proizvodnja ostvarila je međugodišnji rast od 4,3 odsto u junu, što predstavlja najbrži tempo rasta u poslednjih sedam meseci. Ovaj preokret u hrvatskoj privredi objavio je Državni zavod za statistiku (DZS), ističući da je industrija tako nadoknadila pad iz maja, kada je zabeležen pad od 1,1 odsto. Rast industrijske proizvodnje signalizira oporavak ključnog sektora privrede, a rezultat je posebno izražen kod intermedijarnih proizvoda, čija je proizvodnja povećana za 14,8 odsto, za razliku od rasta od samo 0,4 odsto u maju.

Rast intermedijarnih proizvoda i dinamika sektora

Proizvodnja intermedijarnih proizvoda, koji obuhvataju inpute za dalju industrijsku preradu, pokazala je izuzetno snažan rast. S druge strane, pad kapitalnih dobara, koji su osnov za investicionu aktivnost, ublažen je sa 11,3 odsto u maju na 7,3 odsto u junu. Osim toga, pad proizvodnje netrajnih proizvoda za široku potrošnju smanjen je sa 2,8 odsto u maju na 1,6 odsto u junu. Kao rezultat, industrijska struktura beleži stabilizaciju, dok segmenti vezani za investicije i potrošnju i dalje pokazuju različite trendove.

Promene u proizvodnji energije i potrošačkih dobara

Proizvodnja energije u Hrvatskoj porasla je za 1,2 odsto na godišnjem nivou, što doprinosi ukupnom rastu industrije. Međutim, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju pala je za 13,8 odsto u odnosu na jun prethodne godine. Na mesečnom nivou, industrijska proizvodnja porasla je za 5,3 odsto u odnosu na mart, posle revidiranog pada od 1,9 odsto u maju. Ove promene pokazuju da se hrvatska privreda suočava sa izazovima u nekim segmentima, ali beleži ukupni oporavak.

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj: značaj i širi ekonomski kontekst

Industrijska proizvodnja, kao ključni indikator makroekonomskih kretanja, direktno utiče na zapošljavanje, izvoz i ukupni privredni rast zemlje. Rast od 4,3 odsto ukazuje na poboljšanje poslovnog okruženja i povećanu potražnju u sektoru prerade. Pored toga, smanjenje padova u kapitalnim i netrajnim proizvodima sugeriše da se tržište postepeno stabilizuje i da postoje uslovi za dalji rast. Međutim, trajni pad kod trajnih proizvoda za široku potrošnju ostaje izazov za proizvođače i trgovce. Analiza podataka pokazuje da su promene u industrijskoj proizvodnji često povezane sa promenama globalnih i regionalnih tržišta, kao i sa investicionim ciklusima unutar same Hrvatske. Oporavak industrije može imati pozitivan uticaj na bruto domaći proizvod (BDP) i zaposlenost, posebno u trenutku kada su neke druge ekonomske grane pod pritiskom.

Izgledi za naredne mesece i zaključak

Prema saopštenju Državnog zavoda za statistiku, nastavak rasta u sektoru intermedijarnih proizvoda ima potencijal da podrži održivi privredni rast. Ipak, uvođenje novih investicija i unapređenje tehnoloških procesa ostaju ključni za povećanje konkurentnosti hrvatske industrije. Na kraju, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u junu pokazuje znake stabilizacije i oporavka, a rast od 4,3 odsto potvrđuje važnost sektora za ukupnu privredu zemlje. Dalji tokovi zavisiće od domaće potrošnje, izvozne tražnje i investicionih odluka kompanija.

Pročitaj još

Domaće

UBS povećao neto dobit 17 odsto na 2,8 milijardi dolara zahvaljujući rastu prihoda

Švajcarska banka ostvarila rast prihoda na 13,7 milijardi dolara, dok Danon i Kering beleže pozitivan kvartalni trend

Objavljeno pre

,

Objavio:

UBS povećao neto dobit 17 odsto na 2,8 milijardi dolara zahvaljujući rastu prihoda

Švajcarska banka ostvarila rast prihoda na 13,7 milijardi dolara, dok Danon i Kering beleže pozitivan kvartalni trend

UBS, švajcarska investiciona banka, objavila je da je neto dobit u drugom kvartalu 2026. godine porasla za 17 odsto, dostigavši 2,8 milijardi dolara. Neto rezultat za ovaj period premašio je očekivanja analitičara, zahvaljujući rastu prihoda i nastavku integracije nekadašnje banke Kredi Svis. Prihodi banke porasli su 13 odsto na 13,7 milijardi dolara, dok su troškovi rasli sporije, 2,4 odsto i sada iznose 9,99 milijardi dolara.

Prihodi UBS banke i efikasnost poslovanja

Dobit pre oporezivanja iznosila je 3,59 milijardi dolara, što predstavlja rast od 64 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Prilagođena dobit pre poreza, bez troškova restrukturiranja, iznosila je 3,89 milijardi dolara. Odnos troškova i prihoda, važan pokazatelj efikasnosti banke, iznosi 72,9 odsto, odnosno 70 odsto na prilagođenoj osnovi. Kao rezultat toga, UBS potvrđuje vodeću poziciju među evropskim bankama po profitabilnosti i optimizaciji resursa. Najvažniji segment poslovanja, globalno upravljanje imovinom, beleži snažan rast. U ovom segmentu banka je privukla 35,5 milijardi dolara novih sredstava klijenata, čime je ukupna imovina pod upravljanjem sredinom godine dostigla 7,3 biliona dolara (bilion je hiljadu milijardi).

Rast prihoda kod Danona i povratak Keringa na rast

Danon, francuska prehrambena kompanija, zabeležila je rast prihoda od 4,2 odsto u drugom kvartalu 2026. godine. Prihodi su dostigli 7,2 milijarde evra zahvaljujući rastu prodaje i blagom povećanju cena. Posmatrano po regionima, prodaja je u Evropi, na Bliskom istoku i u Africi porasla 3,6 odsto, dok je najbrži rast ostvaren u Azijsko-pacifičkom regionu, 5,2 odsto, pre svega zbog dobre prodaje adaptiranog mleka za bebe u Kini i flaširane vode. Prihodi Danona za prvih šest meseci 2026. godine iznose 13,94 milijarde evra, što je organski rast od 3,5 odsto u poređenju sa prethodnom godinom. Operativna marža povećana je na 13,3 odsto.

Pozitivan trend kod Keringa i implikacije za tržište

Kering, francuski konglomerat luksuzne robe, ostvario je povratak rastu u drugom kvartalu 2026. godine. Prihod je porastao za 1 odsto na 3,65 milijardi evra, što predstavlja organski rast od 2 odsto na uporedivoj osnovi. Ovaj rezultat je nadmašio očekivanja analitičara koji su prognozirali organski rast od 1,4 odsto. Kering je zabeležio prvi rast uporedive prodaje u poslednje tri godine. Ključni brend kompanije, Guči, smanjio je pad organske prodaje na 2 odsto, što je bolje od pada od 8 odsto u prethodnom kvartalu i povoljnije od procena analitičara. Kompanija je u prvoj polovini godine zatvorila 84 neprofitabilne prodavnice, u okviru plana za optimizaciju mreže. Rukovodstvo Keringa potvrdilo je godišnje ciljeve za 2026. godinu, koji predviđaju povratak rastu i unapređenje profitabilnosti. Izvršni direktor Luka de Meo upozorio je da oporavak neće biti pravolinijski i da bi treći kvartal mogao biti na istom nivou kao prethodni. Kao rezultat, vodeće evropske kompanije iz finansijskog, prehrambenog i luksuznog sektora pokazuju otpornost na izazove globalnog tržišta, potvrđujući pozitivne trendove za investitore i akcionare.

Pročitaj još

Domaće

Stelantis šalje više od 4.500 radnika u Kragujevcu na dvonedeljni kolektivni odmor

Automobilska fabrika uvodi letnji prekid rada od 3. do 17. avgusta, među zaposlenima do 1.000 stranih radnika

Objavljeno pre

,

Objavio:

Stelantis šalje više od 4.500 radnika u Kragujevcu na dvonedeljni kolektivni odmor – ferragosto u Kragujevcu

Automobilska fabrika uvodi letnji prekid rada od 3. do 17. avgusta, među zaposlenima do 1.000 stranih radnika

Stelantis fabrika automobila u Kragujevcu obustaviće proizvodnju zbog dvonedeljnog kolektivnog godišnjeg odmora počev od 3. avgusta. Svi radnici, njih više od 4.500, uključujući između 500 i 1.000 zaposlenih iz inostranstva, privremeno će pauzirati rad do 17. avgusta, što potvrđuje tradiciju ferragosto odmora u automobilskoj industriji. Ovu informaciju potvrdio je predsednik Samostalnog sindikata fabrike Ivan Ristić, uz napomenu da je zapošljavanje trenutno zaustavljeno, ali postoji mogućnost kasnijeg popunjavanja kadrova.

Rad u fabrici odvija se u tri smene, a tokom vikenda angažovani su radnici na određeno vreme, koji rade po 12 sati. Ovaj model omogućava fleksibilno prilagođavanje proizvodnim potrebama i održavanje kontinuiteta, posebno u periodima povećane tražnje. U kragujevačkoj fabrici proizvode se modeli „grande panda“ u električnoj, hibridnoj i benzinskoj verziji, kao i električni „citroen C3“.

Ferragosto odmor i organizacija rada

Letnji kolektivni odmor u Stelantisovoj fabrici prati italijansku tradiciju ferragosto praznika, koji se svake godine obeležava oko 15. avgusta. Ovaj period označava vreme kada većina industrijskih pogona u Italiji privremeno obustavlja rad, a radnici odlaze na godišnji odmor. Na taj način, fabrika u Kragujevcu prilagođava se korporativnoj kulturi i globalnim standardima, što doprinosi kvalitetu radne klime i produktivnosti tokom ostatka godine.

Prema rečima Ivana Ristića, broj stranih radnika u fabrici varira, ali se redovno kreće između 500 i 1.000, što ukazuje na internacionalizaciju proizvodnog procesa i potražnju za dodatnom radnom snagom. Proizvodnja tokom godine obuhvata više smena, uključujući i produžene vikend smene za privremeno angažovane radnike, što omogućava veću izlaznu proizvodnju i fleksibilnu raspodelu radnog vremena.

Proizvodni portfolio i značaj za sektor

U kragujevačkoj fabrici Stelantis proizvodi „grande panda“ u električnoj, hibridnoj i benzinskoj verziji, kao i električni „citroen C3“. Ovi modeli predstavljaju deo strategije elektrifikacije i diverzifikacije portfolija, što je u skladu sa globalnim trendovima u automobilskoj industriji. Tokom letnjeg odmora, proizvodni procesi su privremeno zaustavljeni, ali se očekuje nastavak aktivnosti odmah nakon povratka radnika na posao.

Odluka o kolektivnom odmoru ima važan uticaj na planiranje proizvodnje, logistiku i održavanje opreme. Na taj način, fabrika koristi ovaj period za servisiranje mašina i pripremu za naredni ciklus rada. Uporedo sa tim, radnici imaju priliku za odmor, što doprinosi dugoročnoj efikasnosti i smanjenju stresa na radnom mestu.

Tržišni kontekst i implikacije

Kragujevačka fabrika, deo Stelantis grupacije, prati praksu svoje matične kompanije iz Italije, čime se dodatno pozicionira kao značajan akter u regionalnoj automobilskoj industriji. Kolektivni odmor tokom ferragosta može kratkoročno uticati na tok isporuka, ali je uobičajen deo industrijskog kalendara.

Zapošljavanje velikog broja radnika iz inostranstva ukazuje na rastuću potražnju za kvalifikovanom radnom snagom i internacionalizaciju poslovanja. Zbog toga, ovakav model rada i organizacije odmora ima dugoročne pozitivne efekte na produktivnost i konkurentnost fabrike na evropskom tržištu.

Pročitaj još

U Trendu