Connect with us

Domaće

Kompanije menjaju strategiju i planiraju više scenarija zbog globalne neizvesnosti

Složenost poslovnog okruženja, promenjeni investicioni tokovi i rast troškova zahtevaju širu analizu i nove centre specijalizacije

Published

on

pexels-photo-33137134

Složenost poslovnog okruženja, promenjeni investicioni tokovi i rast troškova zahtevaju širu analizu i nove centre specijalizacije

Kompanije širom sveta suočavaju se sa višestrukim promenama u poslovnom okruženju, od pandemije, geopolitičkih tenzija, energetske krize do ubrzanog razvoja veštačke inteligencije. Prema ocenama predsednika Privredne komore Srbije Marka Čadeža i profesorke strategije na SDA Bocconi School of Management u Milanu Olge Anuškine, ove promene zahtevaju prelazak sa tradicionalnog planiranja na pripremu za više mogućih budućnosti.

“Ne planiramo jednu budućnost, već više njih. Suština nije da predvidimo šta će se desiti, već da budemo spremni za različite ishode”, naglasila je Anuškina. Dodala je da je važno uzeti u obzir ključne spoljne faktore koji mogu predstavljati prilike ili pretnje, ističući da su makro faktori u poslednjih pet do sedam godina bili izvor najvećih šokova za industriju.

Upravo je pitanje resursa i kapaciteta postalo ključno za kompanije koje moraju da procene da li raspolažu potrebnim alatima, vremenom i znanjem za praćenje rizika i prilika. “Postavlja se pitanje da li kompanije imaju alate, vreme i kapacitet da drže ‘radar’ uključen i analiziraju spoljne rizike i prilike”, rekla je Anuškina.

Govoreći o globalizaciji, Anuškina navodi da su obrasci globalizacije izmenjeni i da su strane direktne investicije nestabilnije, jer mnoge kompanije čekaju i posmatraju situaciju. Trgovina sa susednim zemljama može delimično zameniti druge tokove, stvarajući određeni nivo sigurnosti za obe strane.

“Period u kom se nalazimo je potpuno drugačiji u odnosu na pre 10 ili 20 godina, a kompanije se sada suočavaju sa mnogo većom složenošću, ne samo industrijskom, već i tehnološkom i makroekonomskim silama koje utiču na poslovne modele”, istakla je Anuškina.

Kada je reč o konkurentnosti Srbije, Anuškina napominje da model niskih troškova nije održiv na duže staze jer sa rastom ekonomije rastu i troškovi života i kupovna moć. Smatra da svaka evropska makroregija mora razvijati centre specijalizacije koji će biti ključni za buduću produktivnost i konkurentnost: “Smatram da će svaka makroregija u Evropi morati da ima svoje centre specijalizacije, koji će biti ključni za buduću produktivnost i konkurentnost.”

Poredeći poziciju Evrope sa džiu-džicuom, profesorka naglašava važnost znanja, tehnike i pravog trenutka, ukazujući da Evropa, iako fragmentisana, može da gradi prednost kroz specijalizaciju i pametno pozicioniranje.

Predsednik PKS Marko Čadež podvlači potrebu za promenom načina razmišljanja: “Ovde se ne radi o tome da objasnite da je svet u jednom stanju i da u tom stanju treba da živite zauvek, već da razmišljate o svim ishodima, mogućnostima i faktorima koji stvaraju te okolnosti.” Prema njegovim rečima, Srbija koristi prednosti različitih investicionih tokova, ističući snažan priliv investicija iz Evrope, kao i dolazak azijskih investitora u region.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Lada automobile GmbH obustavlja poslovanje u Nemačkoj posle više od 50 godina

Kompanija sa oko deset zaposlenih podnela zahtev za stečaj, zvanični izvoz obustavljen još 2019. zbog EU propisa

Published

on

By

Kompanija sa oko deset zaposlenih podnela zahtev za stečaj, zvanični izvoz obustavljen još 2019. zbog EU propisa

Kompanija Lada automobile GmbH iz Bukstehudea, koja je više od 50 godina bila nemački uvoznik ruskog brenda lada, podnela je zahtev za stečaj zbog nemogućnosti pronalaska novog investitora. Poslovanje je obustavljeno već nekoliko meseci, a kompanija je do nedavno zapošljavala oko deset ljudi, navode nemački izvori.

Zvanični izvoz modela lada u Evropu zaustavljen je krajem 2019. godine, kada je Evropska unija pooštrila propise o emisiji. Nakon toga, uvoznik je nastavio da uvozi terenac “niva” kao sivi uvoz, prodavajući ga pod nazivima “lada 4×4” i “lada tajga”. Ovi automobili su, prema navodima, bili lošijeg kvaliteta, ali su se izdvajali izuzetno niskom cenom.

Nakon izbijanja rata u Ukrajini i uvođenja embarga protiv Rusije, mogućnost nabavke novih vozila i rezervnih delova skoro je potpuno nestala. Time je i poslednja mogućnost poslovanja ugašena, što je dovelo do povlačenja kompanije sa nemačkog tržišta.

Krajem 2019. godine, kompanija je bila direktno pogođena regulatornim promenama u EU, što je značajno uticalo na njen poslovni model. Nakon 2022. godine, dodatni pritisci su došli zbog geopolitičkih dešavanja i nedostatka pristupa ruskim proizvodima i komponentama.

Vesti o stečaju i povlačenju Lada automobile GmbH sa nemačkog tržišta označavaju kraj prisustva ruskog automobila u Nemačkoj posle više od pola veka.

Pročitaj još

Domaće

Čangan otvorio dva prodajno-servisna centra od 200 i 250 kvadrata u Srbiji

Crossroad Asia lansirao salone u Novom Sadu i Beogradu, najavljeno širenje mreže tokom 2026. godine

Published

on

By

Crossroad Asia lansirao salone u Novom Sadu i Beogradu, najavljeno širenje mreže tokom 2026. godine

Kompanija Crossroad Asia, deo OMR Grupe i zvanični distributer kineskog proizvođača automobila Čangan, otvorila je 20. maja dva nova prodajno-servisna centra ovog brenda u Srbiji, u Novom Sadu i Beogradu. Otvaranje ovih objekata predstavlja prvu fazu strateškog širenja mreže, sa ciljem da tokom 2026. godine Čangan pokrije ceo region.

Salon AK Stojanov d.o.o. u Novom Sadu, na adresi Zrenjaninski put 14, raspolaže izložbenim prostorom od 200 kvadratnih metara i servisnim kapacitetima od 250 kvadratnih metara. Ovaj objekat omogućava kupcima u Vojvodini potpunu uslugu – od prezentacije celokupne palete modela do profesionalnog održavanja vozila.

U Beogradu je otvoren salon AK Kompresor, na adresi Žorža Klemansoa 19 na Dorćolu, sa izložbenim prostorom od 200 kvadrata i servisom od 300 kvadrata. Kupci u glavnom gradu i okolini moći će da se upoznaju sa svim modelima brenda Čangan, kao i da koriste kompletne servisne usluge.

Kompanija Crossroad Asia naglašava da je otvaranje salona u Novom Sadu i Beogradu tek početak širenja distributivne mreže. U narednim nedeljama i mesecima predviđeno je otvaranje novih salona, što je deo strategije za izgradnju jedne od najsnažnijih mreža u automobilskoj industriji regiona. Fokus ostaje na dugoročnoj posvećenosti kupcima i olakšanom ulasku u eru elektromobilnosti.

Prema kompaniji, cilj je da kupcima u Srbiji i regionu obezbedi stabilnost i sigurnost, kao i potpunu uslugu tokom čitavog životnog veka vozila – od kupovine do redovnog održavanja. Svečano otvaranje novih salona prati slogan brenda: “Changan – pametan izbor na duge staze”.

Pročitaj još

Domaće

EU suspenduje carine na azotna đubriva, ušteda 60 miliona evra za poljoprivredu

Evropski savet odlučio da ukine carine na ureu i amonijak, kvota ograničena na obim iz 2024. plus 20 odsto uvoza iz Rusije i Belorusije

Published

on

By

Evropski savet odlučio da ukine carine na ureu i amonijak, kvota ograničena na obim iz 2024. plus 20 odsto uvoza iz Rusije i Belorusije

Evropska unija usvojila je odluku o jednogodišnjoj suspenziji carina na ključna azotna đubriva, uključujući ureu i amonijak, kako bi smanjila troškove za poljoprivrednike i industriju đubriva, saopštio je Evropski savet. Prema proceni Evropske komisije, ova mera će zemljama članicama doneti uštede od 60 miliona evra na ime uvoznih carina u narednih godinu dana.

Suspenzija carina odnosi se na proizvode koji se ne uvoze bez carina iz zemalja sa preferencijalnim pristupom prema režimu najpovlašćenijih nacija (MFN), a ne obuhvata uvoz iz Rusije i Belorusije. U 2024. godini, EU je uvezla dva miliona tona amonijaka i 5,9 miliona tona uree, kao i 6,7 miliona tona azotnih đubriva i smeša na bazi azota.

Ministar finansija Kipra Makis Keravos istakao je da će evropski poljoprivrednici ovim potezom dobiti bolji pristup pristupačnim i pouzdanim isporukama đubriva. “Istovremeno se ubrzano udaljavamo od ruskih i beloruskih proizvoda i gradimo otpornije lance snabdevanja i partnerstva na globalnom nivou”, izjavio je Keravos u ime predsedavajućeg Kipra.

Mera je ograničena na kvotu proizvoda jednaku obimu uvoza po MFN u 2024. godini, uz dodatnih 20 odsto količine koja je iste godine uvezena iz Rusije i Belorusije. Razlog za izuzimanje uvoza iz Rusije i Belorusije jeste agresija Rusije na Ukrajinu, kao i podrška Belorusije toj politici i nepoštovanje međunarodnog prava, osnovnih sloboda i ljudskih prava, navodi Evropski savet.

Trenutno, EU značajan deo azotnih đubriva uvozi bez carina, dok se na uvoz iz određenih zemalja primenjuje zajednička carinska tarifa od 5,5 do 6,5 odsto. Očekuje se da ova odluka doprinese smanjenju tržišne zavisnosti i jačanju diversifikacije dobavljača.

Mera će stupiti na snagu dan nakon objavljivanja u službenom listu EU, a Komisija će aktivno pratiti situaciju na tržištu i po potrebi predložiti produženje ili izmenu suspenzije. U saopštenju se podseća da su cene đubriva od 2021. godine znatno porasle, što je uticalo na rast cena hrane i pritisak na evropsku poljoprivredu.

Pročitaj još

U Trendu