Connect with us

Domaće

Kompanije beleže porast emocionalnog transfera među zaposlenima, burnout i acting out fenomeni u porastu

Psihodinamske reakcije zaposlenih sve češće dovode do burnouta i konflikata, dok firme ne mogu pružiti bezuslovnu sigurnost

Published

on

g16c3eb9cff29add11bb1b043709ff33008df7c5f736c268f24d1246ed3e8c79dd4240c83b1472bc6b0f4505c95969bf0cb4635cbd88fb1db928065a05e516db2_1280

Psihodinamske reakcije zaposlenih sve češće dovode do burnouta i konflikata, dok firme ne mogu pružiti bezuslovnu sigurnost

Kompanije širom Srbije suočavaju se sa sve izraženijim psihodinamskim pojavama među zaposlenima, uključujući emocionalni transfer i acting out, što često dovodi do burnouta i naglih odlazaka iz firme. Prema ekonomskim analizama objavljenim 20. aprila 2026. godine, zaposleni neretko doživljavaju radno okruženje kao porodicu, što stvara nerealna očekivanja bezuslovne podrške i pripadanja. Psihodinamski transfer, odnosno prenošenje emocija iz porodičnih odnosa na poslovne autoritete i kolege, može dovesti do intenzivnih reakcija kao što su neočekivani konflikti, povlačenje iz tima ili sabotiranje projekata. Fenomen acting out, gde se nerazrešena osećanja izražavaju kroz ponašanje, često rezultira kašnjenjem sa rokovima, izbegavanjem sastanaka ili iznenadnim odlascima iz firme. U praksi, zaposleni koji se osećaju neprimećeno ili emocionalno zapostavljeno često nesvesno izražavaju nezadovoljstvo kroz opstrukciju ili smanjenu motivaciju, dok burnout postaje posledica nemogućnosti da se ostvari očekivana emocionalna potvrda od strane organizacije. Kompanije, za razliku od porodice, ne mogu pružiti bezuslovnu ljubav i sigurnost, već funkcionišu kao profesionalni sistemi sa jasno definisanim ciljevima i pravilima. Kada zaposleni zaborave ovu razliku, razočaranje u firmu može se doživeti kao lični gubitak, a ne kao profesionalna promena. Analize ukazuju da je važno da organizacije prepoznaju i razumeju psihološke procese unutar radnog okruženja, kako bi se minimizirale negativne posledice na produktivnost i timsku dinamiku. Jasna komunikacija o granicama između poslovnih i porodičnih odnosa ključna je za očuvanje zdravog radnog ambijenta i sprečavanje pojave burnouta i acting out ponašanja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Srbijagas ostvario dobit od 9,78 milijardi dinara, dugovi dostigli 785 miliona evra

Prihodi kompanije pali na 144 milijarde dinara, kratkoročne obaveze ponovo iznad milijardu evra

Published

on

By

Prihodi kompanije pali na 144 milijarde dinara, kratkoročne obaveze ponovo iznad milijardu evra

Državno preduzeće Srbijagas iz Novog Sada zabeležilo je u 2025. godini neto dobit od 9,78 milijardi dinara (83 miliona evra), dok su ukupni dugovi kompanije porasli na 785 miliona evra, prema finansijskom izveštaju za prošlu godinu. Prihodi Srbijagasa iznosili su 144 milijarde dinara (1,23 milijarde evra), što je za 20% manje u odnosu na 2024. godinu, pre svega zbog izostanka subvencija.

Dugoročne obaveze kompanije porasle su sa 54,3 na 72,2 milijarde dinara, a najveći deo rasta odnosi se na dugoročne kredite uzete u zemlji, koji su povećani sa 33,3 na 57,8 milijardi dinara. Ova sredstva uglavnom su korišćena za finansiranje izgradnje gasovoda, čime raste i vrednost aktive preduzeća. Istovremeno, zaduženost po osnovu kredita iz inostranstva smanjena je sa 16,4 na 9,9 milijardi dinara.

U segmentu kratkoročnih obaveza, koje se dospevaju u roku do godinu dana, zabeležen je rast sa 107 na 120 milijardi dinara. Time su kratkoročne obaveze Srbijagasa, posle jednogodišnjeg pada, ponovo prešle prag od milijardu evra. U ovu sumu ulaze kratkoročne pozajmice prema bankama, kao i obaveze prema Upravi za javni dug, dobavljačima i ostalim poveriocima. Najviše su porasle obaveze prema domaćim pravnim licima koja nisu banke, sa 36,6 na 57,2 milijarde dinara, a najveći deo tog iznosa odnosi se na obaveze prema Upravi za javni dug, koja je uplaćivala sredstva za kredite uz državnu garanciju.

Kratkoročne obaveze prema domaćim bankama smanjene su sa 28,8 na 26,4 milijarde dinara. Većina finansijskih pokazatelja ukazuje na rast zaduženosti, ali i na povećanje dobiti, dok je izostanak subvencija bio ključni faktor smanjenja prihoda u 2025. godini.

Pročitaj još

Domaće

Stelantis povećava kapacitete, plan za 100.000 vozila i zapošljavanje 800 radnika

Dnevna proizvodnja pande sa benzinskim motorom raste, vikend-smena traži 700-800 novih radnika

Published

on

By

Dnevna proizvodnja pande sa benzinskim motorom raste, vikend-smena traži 700-800 novih radnika

Stelantisova fabrika automobila u Kragujevcu, koju vodi Fijat Krajsler Automobili Srbija, beleži značajan rast proizvodnje zahvaljujući uvođenju modela pande sa benzinskim motorom od 1,2 litra i manuelnim menjačem, dok je maksimalni godišnji kapacitet postrojenja 150.000 vozila. Prema navodima predsednika Samostalnog sindikata FCA Srbija Ivana Ristića, pogoni su blizu maksimuma, a u planu je angažovanje 700-800 radnika za vikend-smenu, u kojoj će zaposleni raditi po 12 sati samo vikendom.

Fabrika trenutno radi u tri smene, a sa povećanom potražnjom za automobilima, očekuje se da se od početka juna uvede vikend-smena. Najviše se proizvodi benzinski model pande, potom hibridna verzija, sitroen C3, a zatim potpuno električni model pande. Proizvodnja po smeni dostiže oko 200 vozila, dok je prošlogodišnji plan bio 50.000 proizvedenih vozila, sa ciljem da se u 2026. godini dostigne 100.000, a postoje najave da bi isti rezultat mogao biti ostvaren već u 2025. godini.

Sindikat napominje da se skoro maksimalni kapaciteti fabrike ne preslikavaju i na zarade zaposlenih. Ristić ističe da svaki radnik mesečno odradi 32 radna sata prekovremeno, dok kolektivni ugovor ističe krajem decembra ove godine. “Kolektivni ugovor nam ističe krajem decembra, imamo mogućnost da pregovaramo o platama na kraju godine, ali samo o povećanju koje je u skladu sa kretanjem inflacije ili eventualno s povećanjem minimalne zarade, a da to ne bude linearno po platnim razredima”, izjavio je Ristić.

Stelantis nije zvanično objavio broj proizvedenih vozila u poslednjim mesecima, ali prema nezvaničnim podacima, kapacitet postrojenja iznosi 150.000 vozila godišnje. Kompanija se nedavno suočila sa padom vrednosti akcija od 27 odsto, čime je izbrisano skoro šest milijardi evra tržišne vrednosti, a uzrok su gubici od preko 22 milijarde evra, povezani sa strategijom za električna vozila. Zaposleni u Srbiji ostali su bez aprilskog bonusa zbog lošijih rezultata.

Na globalnom tržištu, automobilski sektor beleži usporenu potražnju za električnim vozilima, dok drugi proizvođači poput Forda i General Motorsa prijavljuju troškove restrukturiranja od 19,5 milijardi dolara i 7,6 milijardi dolara, a Porsche AG smanjuje EV projekcije. Ove promene uslovljavaju potrebe za prilagođavanjem kapaciteta i zapošljavanjem u industriji.

Pročitaj još

Domaće

Ujedinjeni Arapski Emirati razmatraju valutni swap sa SAD zbog rizika od sukoba sa Iranom

Guverner centralne banke UAE pokrenuo razgovore o pristupu dolarskoj likvidnosti radi zaštite finansijskog sistema

Published

on

By

Guverner centralne banke UAE pokrenuo razgovore o pristupu dolarskoj likvidnosti radi zaštite finansijskog sistema

Ujedinjeni Arapski Emirati započeli su pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama o mogućem finansijskom “backstopu” u slučaju dalje eskalacije sukoba sa Iranom, objavljeno je 22. aprila 2026. godine. Guverner Centralne banke UAE Khaled Mohamed Balama predložio je uspostavljanje valutne swap linije sa američkim Federalnim rezervama i Ministarstvom finansija SAD, što bi omogućilo Emiratima pristup dolarskoj likvidnosti u kriznim uslovima i očuvanje stabilnosti finansijskog sistema.

O mogućem aranžmanu razgovaralo se prethodne sedmice u Vašingtonu, na sastanku sa američkim ministrom finansija Scottom Bessentom. Iako su lideri UAE do sada uspeli da izbegnu najteže ekonomske posledice sukoba, priznaju da bi im u slučaju eskalacije bila potrebna dodatna finansijska sigurnost.

Postoji zabrinutost da bi rat mogao ugroziti poziciju UAE kao globalnog finansijskog centra, izazvati odliv kapitala i iscrpeti devizne rezerve zemlje. Prema dostupnim informacijama, formalni zahtev za swap liniju još nije upućen američkim vlastima.

Rat već ima konkretne posledice na ekonomiju Emirata – energetska infrastruktura je oštećena, isporuke nafte kroz Ormuski moreuz su blokirane, a smanjen je i ključni priliv dolara od izvoza nafte. Ove okolnosti dodatno pojačavaju pritisak na fiskalnu i monetarnu stabilnost UAE.

Pročitaj još

U Trendu