Connect with us

Domaće

Kolekcionarstvo u Srbiji privlači kapital, slike i oldtajmeri dostižu 530.000 evra

Vrednost privatnih kolekcija u Srbiji raste, umetnine i vina dostižu desetine hiljada evra, diverzifikacija ulaganja sve značajnija

Objavljeno pre

,

Kolekcionarstvo u Srbiji privlači kapital, slike i oldtajmeri dostižu 530.000 evra Foto Izvor: Pixabay / stevepb

Vrednost privatnih kolekcija u Srbiji raste, umetnine i vina dostižu desetine hiljada evra, diverzifikacija ulaganja sve značajnija

Kolekcionarstvo u Srbiji postaje sve popularnije kao oblik investicije. Privatne kolekcije često premašuju stotine hiljada evra, a najvrednija slika domaćeg umetnika, „Dva bašibozuka pred kapijom“ Paje Jovanovića, prodata je za oko 530.000 evra. Kolekcionari ulažu u umetnine, oldtajmere, luksuzne satove i vina, prateći globalne preporuke o diverzifikaciji imovine.

Kolekcionarstvo u Srbiji kao investicija i tržišna vrednost umetnina

Prema rečima Vladimira Vasića, izvršnog direktora BBS Capital Investment Group, u Srbiji raste broj građana koji investiraju u predmete čija vrednost ne zavisi isključivo od bankarskog sistema. „Umetnine, satovi, vina ili oldtajmeri postaju način diverzifikacije kapitala, najčešće u skladu sa globalnim preporukama da takva ulaganja čine 10-15% ukupne imovine. Kolekcionare pokreće strast, a rast vrednosti dolazi kao prijatna posledica. Onog trenutka kada predmet uđe u tabelu i počne da se posmatra kroz prinos i izlaznu strategiju, hobi postaje investicija“, izjavio je Vasić. On dodaje da je tržište umetnina, vina i luksuznih satova podložno ciklusima i ograničenoj likvidnosti, dok je vrednost određena isključivo spremnošću kupaca da plate.

Primeri rasta vrednosti i značaj privatnih zbirki

U Srbiji su zabeleženi primeri izuzetnog rasta vrednosti umetnina. Slika „Selo“ Save Šumanovića prvobitno je procenjena na 1.500 evra, ali je na aukciji dostigla 64.000 evra. Takođe, oldtajmer Yugo Cabrio, nekada predmet šale, danas se smatra kolekcionarskim kuriozitetom. Nikola Kusovac, istoričar umetnosti i procenitelj, ističe da se tržište umetnina po količini novca nalazi odmah iza naftne industrije. On napominje da su najvrednija dela često van domaćih aukcija, jer kolekcionari kupuju u inostranstvu, a uvoz umetnina je opterećen visokim troškovima. Privatne zbirke u Srbiji često sadrže dela najpoznatijih slikara s kraja 19. i prve polovine 20. veka. Zbirka Vase Mićića, bivšeg direktora „Puteva Užice“, obuhvata oko 300 dela, uključujući slike Paje Jovanovića, Uroša Predića i Nadežde Petrović.

Diversifikacija kolekcija: vina, satovi i industrijski dizajn

Kolekcionarstvo u Srbiji obuhvata i druge vrste predmeta. Prema rečima procenitelja Jovana Mandića, vrednost retkih komada industrijskog dizajna i keramike značajno je porasla. Keramika Žolnaj kupljena za nekoliko stotina evra pre deset godina danas na aukcijama u Budimpešti dostiže i do 50.000 evra. Limitirani modeli frižidera, nastali u saradnji luksuznih brendova i proizvođača bele tehnike, takođe premašuju 50.000 evra po komadu.

Vina kao investicija: privatni podrumi i tržišna vrednost

Tržište kolekcionarskih vina u Srbiji je među najvećima u regionu. Prema rečima Gradimira Vukašinovića, vlasnika kompanije Supernova, u Srbiji postoji između 30 i 50 ozbiljnih kolekcionara vina. Najvrednije boce, kao što je Domaine de la Romanée-Conti, dostižu desetine hiljada evra. Pojedini privatni podrumi po vrednosti i obimu mogu se porediti sa onima iz najrazvijenijih vinskih zemalja.

Izazovi i potencijal kolekcionarstva na srpskom tržištu

Aukcijske kuće u Srbiji su još u razvoju, a pravni okvir otežava povratak umetnina iz inostranstva. Stručnjaci sugerišu da bi država trebalo da stimuliše povratak značajnih dela, čime bi se dodatno povećala vrednost domaćih kolekcija. Kolekcionarstvo u Srbiji, osim što pruža lično zadovoljstvo, postaje sve važnija investiciona kategorija, sa značajnim potencijalom rasta vrednosti u narednim godinama.

Pročitaj još

Domaće

Sava Properties preuzeo zemljište i hale Beogradskog sajma za 13,6 milijardi dinara

Novo državno preduzeće preuzelo 16,2 hektara i 42 objekta, imovina procenjena od strane Gradskog zavoda za veštačenje

Objavljeno pre

,

Objavio:

Sava Properties preuzeo zemljište i hale Beogradskog sajma za 13,6 milijardi dinara

Novo državno preduzeće preuzelo 16,2 hektara i 42 objekta, imovina procenjena od strane Gradskog zavoda za veštačenje

Sava Properties 2026, novo državno preduzeće, upisano je 13. avgusta u registar Agencije za privredne registre. Kompanija je preuzela zemljište i hale Beogradskog sajma ukupne vrednosti 13.636.719.000 dinara. Ova transakcija uključuje više od 16 hektara zemljišta sa 42 objekta, među kojima su hale 7, 10, 11, 12, 13, 14, magacini i drugi prateći objekti.

Adresa novog preduzeća identična je kao kod kompanije Beograd na vodi, što dodatno ukazuje na moguće buduće povezivanje razvojnih projekata na ovom prostoru. Prema zvaničnoj odluci Vlade Srbije, nenovčani ulog u Sava Properties 2026 čine sajamske hale i parcele na obali reke Save. Grad Beograd je još 2023. godine oduzeo zemljište i objekte Beogradskog sajma i upisao ih na Republiku Srbiju, čime je otvoren put za dalje restrukturiranje i razvoj ovog atraktivnog gradskog područja.

Detalji prenosa imovine i procena vrednosti

Nenovčani kapital unet je 13. avgusta 2026. godine i uključuje 42 stavke, među kojima su ključni objekti sajamskog kompleksa. Površina prebačenog zemljišta iznosi 16,2 hektara, a najveća parcela je gradsko građevinsko zemljište broj 10652/27 KO Savski venac, površine 51.967 kvadratnih metara. Na toj parceli nalaze se hale 7, 10, 11, poslovni prostor uz halu 11, kao i tople veze između pojedinih hala. Pored toga, hala 12 i deo hale 13 nalaze se na susednim parcelama ukupne površine 6.598 kvadratnih metara.

Vrednost celokupnog nenovčanog uloga procenio je Gradski zavod za veštačenje u Izveštaju o proceni tržišne vrednosti nepokretnosti pod brojem PV-191/26 od 14. maja 2026. godine. Ova procena je bila osnova za upis kapitala u katastar i APR.

Planovi za prostor sajma i reakcije javnosti

Izmeštanjem Beogradskog sajma u Surčin, koje je najavljeno nakon dodele organizacije EXPO 2027 Beogradu, započeo je proces prenamene starog sajamskog kompleksa. S druge strane, kompanija Beograd na vodi već je registrovana za istu pretežnu delatnost – razradu građevinskih projekata, što dodatno ukazuje na potencijalno širenje ovog projekta na zemljište nekadašnjeg sajma.

Prema izmenama Prostornog plana iz avgusta 2024. godine, planirano je rušenje svih hala osim Hale 1, koja ima status spomenika kulture. Međutim, nakon javne rasprave i prigovora stručne javnosti, komisija je odlučila da, pored Hale 1, sačuva i hale 2 i 3. Ove odluke i dalje su predmet pažnje stručnjaka i građana, što pokazuje koliko je pitanje prenosa imovine Beogradskog sajma značajno za urbanistički i ekonomski razvoj Beograda.

Direktorka novog preduzeća je Marina Matić, do sada nepoznata javnosti, što dodatno izaziva interesovanje za buduće poteze Sava Properties 2026. Sve oči su sada uprte u dalji tok projekta i moguće integracije sa postojećim razvojnim planovima na obali reke Save.

Pročitaj još

Domaće

Srbija usvaja prvi zakon o veštačkoj inteligenciji do decembra ove godine

Regulativa biće usklađena sa evropskim standardima, uz obavezno obaveštavanje građana o AI sadržaju i nadzor tržišne inspekcije

Objavljeno pre

,

Objavio:

Srbija usvaja prvi zakon o veštačkoj inteligenciji do decembra ove godine

Regulativa biće usklađena sa evropskim standardima, uz obavezno obaveštavanje građana o AI sadržaju i nadzor tržišne inspekcije

Srbija će do decembra ove godine usvojiti prvi zakon o veštačkoj inteligenciji, u potpunosti usklađen sa evropskim standardima. Ovu informaciju je potvrdila Marija Gnjatović, državni sekretar u Ministarstvu nauke, tehnološkog razvoja i inovacija. Osnovna svrha novog zakona je zaštita bezbednosti i zdravlja građana, uz istovremenu podršku inovacionom ekosistemu i razvoju startap kompanija.

Zakon o veštačkoj inteligenciji neće doneti značajne promene u svakodnevnoj dostupnosti modela i sistema, već je prvenstveno usmeren na sprečavanje zloupotrebe. Po rečima Marije Gnjatović, građani će biti u potpunosti obavešteni svaki put kada gledaju fotografiju, video ili slušaju audio-zapis koji je kreiran ili izmenjen AI alatima.

Zakon o veštačkoj inteligenciji: evropski standardi i domaći prioriteti

Osnovni princip novog zakona, kao i evropskog akta, jeste da čovek ostaje centralna figura u procesu donošenja odluka. To znači da upotreba veštačke inteligencije mora biti transparentna i da građani moraju znati kada su izloženi AI generisanim sadržajima. Pored toga, zakon predviđa obavezno označavanje sadržaja koji su kreirani ili izmenjeni ovim tehnologijama, što doprinosi većoj zaštiti korisnika.

Međutim, Gnjatović naglašava da propisi sami po sebi nisu dovoljni. Neophodna je kontinuirana edukacija stanovništva o tome kako modeli i sistemi veštačke inteligencije funkcionišu i donose odluke. Takođe, zakon je deo šire međunarodne saradnje, kojom se Srbija svrstava među zemlje koje aktivno rade na bezbednom i odgovornom razvoju AI tehnologija.

Nadzor, odgovornost i institucionalni okvir u prvoj fazi

S obzirom na brzinu razvoja tehnologije, institucionalni okvir za nadzor primene zakona o veštačkoj inteligenciji još uvek se razvija širom sveta. U Srbiji će nadzor vršiti tržišna inspekcija, dok će odgovornost za ispravno korišćenje AI sistema biti na proizvođačima i korisnicima. Za sisteme visokog rizika, biće obavezno dostavljanje dokumentacije o načinu praćenja tačnosti i efekata softvera.

Planirano je i formiranje posebnog regulatornog tela koje će voditi registar AI sistema i modela dostupnih na tržištu Srbije. Ovakva rešenja prate najbolje evropske prakse i omogućavaju efikasniju kontrolu upotrebe veštačke inteligencije u privredi i društvu.

Konačno, donošenje zakona o veštačkoj inteligenciji predstavlja važan korak za razvoj srpskog inovacionog ekosistema. Očekuje se da će nova regulativa doprineti većoj sigurnosti građana, ali i podstaći konkurentnost domaćih startapova i kompanija na evropskom tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Poslovni susreti AGRA okupljaju preduzetnike iz regiona 24. avgusta u Sloveniji

Međunarodni B2B sastanci u Gornjoj Radgoni donose priliku za nove saradnje, prijave otvorene do 21. avgusta

Objavljeno pre

,

Objavio:

Poslovni susreti AGRA okupljaju preduzetnike iz regiona 24. avgusta u Sloveniji

Međunarodni B2B sastanci u Gornjoj Radgoni donose priliku za nove saradnje, prijave otvorene do 21. avgusta

Poslovni susreti AGRA biće održani 24. avgusta 2026. godine u Gornjoj Radgoni, u okviru Međunarodnog sajma poljoprivrede i prehrambene industrije. Svi preduzetnici i organizacije zainteresovani za učešće u ovom događaju mogu se prijaviti do 21. avgusta, navela je Privredna komora Srbije. Događaj nudi priliku za B2B sastanke sa potencijalnim partnerima iz Slovenije i drugih zemalja, a deo susreta će biti organizovan i onlajn 3. septembra.

Učesnici će moći da se predstave kroz unapred zakazane B2B sastanke u trajanju od 20 minuta. Na taj način, poljoprivredna preduzeća, institucije i organizacije mogu proširiti svoju međunarodnu mrežu i razmotriti nove mogućnosti saradnje. Prijavljivanje se vrši putem platforme https://www.b2match.com/e/meet4business-agra-2026.

B2B poslovni susreti AGRA: mogućnosti i tematski fokus

Regionalna razvojna agencija Podravje – Maribor, kao organizator u okviru Evropske mreže preduzetništva, naglašava da događaj pokriva oblasti poljoprivrede, lova, ribolova i usluga. Sastanci su zakazani za 24. avgust od 15 do 17 časova uživo u Gornjoj Radgoni, dok će onlajn susreti biti organizovani 3. septembra od devet do 17 časova. Zbog toga, događaj omogućava fleksibilnost i dostupnost za učesnike iz različitih država.

Osim toga, preduzetnici iz Srbije, ali i iz celog regiona, dobijaju priliku da kroz ovaj format pronađu partnere i klijente na međunarodnom tržištu. Učesnici mogu da razmene iskustva, predstave inovacije i prošire poslovne kontakte. Poslovni susreti AGRA su prepoznati kao važna platforma za razvoj novih projekata i zajedničkih inicijativa u sektoru poljoprivrede.

Uticaj na poslovanje i razvoj sektora

Prema navodima Privredne komore Srbije, ovakvi B2B događaji značajno doprinose internacionalizaciji i konkurentnosti domaćih preduzeća. S druge strane, kompanije u sektoru hrane i poljoprivrede suočavaju se sa izazovima globalnog tržišta, što čini povezivanje kroz događaje poput ovog još važnijim. Bilateralni sastanci traju po 20 minuta, što omogućava efikasnu prezentaciju proizvoda i usluga, kao i brzo uspostavljanje novih kontakata.

Konačno, učesnici mogu da iskoriste prednosti sajma AGRA, koji tradicionalno okuplja stručnjake i kompanije iz više evropskih zemalja. Na taj način, poslovni susreti AGRA postaju ključna tačka za razvoj sektora, razmenu inovacija i jačanje konkurentnosti na međunarodnom tržištu.

Pročitaj još

U Trendu