Connect with us

Domaće

Klimatske tužbe protiv država: 200.000 smrtnih slučajeva zbog vrućina u Evropi

Broj sudskih postupaka zbog nečinjenja u borbi protiv klimatskih promena raste, Holandija i Kolumbija već suočene sa presudama

Objavljeno pre

,

Klimatske tužbe protiv država: 200.000 smrtnih slučajeva zbog vrućina u Evropi Foto Izvor: Pixabay / Derks24

Broj sudskih postupaka zbog nečinjenja u borbi protiv klimatskih promena raste, Holandija i Kolumbija već suočene sa presudama

Pitanje mogu li države biti tužene zbog nečinjenja u borbi protiv klimatskih promena dobija sve veći značaj, naročito nakon što je Svetska zdravstvena organizacija procenila da je u poslednje četiri godine u Evropi oko 200.000 smrtnih slučajeva povezano sa posledicama ekstremnih vrućina. Ova tema je aktuelizovana usled rekordno visokih temperatura tokom juna, što je izazvalo povećanu brigu o klimatskoj adaptaciji i odgovornosti državnih organa.

Međunarodni pravni okvir, uključujući Okvirnu konvenciju Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama i Pariski sporazum, obavezuje države da ne samo smanjuju emisije štetnih gasova, već i da aktivno preduzimaju mere prilagođavanja izmenjenim klimatskim uslovima. Međutim, praksa pokazuje da neispunjavanje ovih obaveza može dovesti do sudskih postupaka, kako je to već viđeno u više od 80 država između 2015. i 2024. godine.

Klimatske tužbe i presude: primeri Holandije i Kolumbije

Jedan od najzapaženijih slučajeva je tužba Greenpeace Netherlands i osam građana Bonairea protiv države Holandije, okončan u januaru 2026. godine. Sud je utvrdio da Holandija nije dovoljno brzo preduzela mere za zaštitu stanovnika ostrva od posledica klimatskih promena, poput porasta nivoa mora i ekstremnih vremenskih uslova. Kao rezultat, država je obavezana da donese i sprovede plan adaptacije, čime je potvrđena odgovornost javnih vlasti za klimatsku bezbednost građana.

Slične tužbe zabeležene su i u Kolumbiji. U predmetu José Noé Mendoza Bohórquez i drugi protiv Departmana Arauca iz 2021. godine, tužioci su naveli da država nije preduzela adekvatne mere zaštite od poplava uzrokovanih klimatskim promenama. Takođe, u predmetu iz 2020. godine stanovnica ostrva Providensija zahtevala je utvrđivanje državne odgovornosti zbog kašnjenja u obnovi posle uragana i izostanka dugoročnog plana adaptacije. Sudovi su u oba slučaja potvrdili obavezu države da zaštiti ugrožene zajednice, što dodatno podstiče razvoj klimatskog prava na globalnom nivou.

Odgovornost kompanija i implikacije za pravni sistem

Pored država, sve češće su predmet tužbi i privatne kompanije, naročito kada nisu uspostavile efikasno upravljanje klimatskim rizicima koji mogu uticati na poslovanje, imovinu i treća lica. Ova praksa pokazuje da mere klimatske adaptacije postaju obaveza svih društvenih aktera, a ne samo državnih institucija.

Pravna analiza pokazuje da klimatske tužbe nisu ograničene na napredne pravne sisteme, već se mogu pokretati i u državama kao što je Srbija, ukoliko postoji osnov za tvrdnju da su nadležni organi propustili preduzimanje neophodnih mera. Očekuje se da će broj ovakvih sudskih postupaka rasti, s obzirom na intenziviranje klimatskih promena i sve izraženiji ekonomski i socijalni uticaj na stanovništvo i privredu.

Klimatske promene i adaptacija na nove uslove stavljaju pred države i kompanije izazov koji ima pravne, ekonomske i društvene posledice. Istovremeno, odgovornost za propuštanje mera može dovesti do značajnih finansijskih obaveza kroz naknade štete i obavezu sprovođenja novih strategija zaštite.

Pročitaj još

Domaće

Glovo završava poslovanje u Bosni i Hercegovini posle pet godina prisustva

Španska kompanija napušta tržište BiH zbog globalnog strateškog usmeravanja i promene fokusa na rastuća tržišta

Objavljeno pre

,

Objavio:

Glovo završava poslovanje u Bosni i Hercegovini posle pet godina prisustva

Španska kompanija napušta tržište BiH zbog globalnog strateškog usmeravanja i promene fokusa na rastuća tržišta

Glovo, španska kompanija za dostavu hrane i drugih proizvoda, završila je poslovanje u Bosni i Hercegovini posle pet godina prisustva. Kompanija je prethodno obavestila korisnike da će 10. avgust biti poslednji dan na tržištu BiH, navodeći kao razlog strateško restrukturiranje na globalnom nivou. Odluka o povlačenju doneta je kako bi se Glovo fokusirao na tržišta sa većim potencijalom rasta, saopštila je ova kompanija.

Razlozi povlačenja i poslovni rezultati

Kompanija je istakla da promena geografskog fokusa omogućava intenzivnije ulaganje u ključna tržišta. Kao rezultat, Glovo očekuje povećanje efikasnosti i bolju uslugu za milione korisnika širom sveta. Ovaj potez deo je šire strategije koja podrazumeva optimizaciju resursa i izbor regiona sa izraženijom perspektivom rasta. U zvaničnom saopštenju je naglašeno: „Glovo će na taj način moći da bolje služi milionima korisnika širom sveta koji se svakodnevno oslanjaju na njegovu aplikaciju.”

Tržišni kontekst i uticaj na sektor dostave u BiH

Bosna i Hercegovina je za Glovo predstavljala značajan korak u širenju na Balkanu. Kompanija je 2021. godine ušla na tržište preuzimanjem lokalnog brenda Donesi. Međutim, konkurencija u sektoru dostave hrane u regionu ostaje visoka, a globalne kompanije se sve češće odlučuju za selektivniji pristup investiranju. Povlačenje Glova može imati uticaj na dinamiku sektora dostave u BiH, ostavljajući prostor za domaće i regionalne konkurente. Kao rezultat, korisnici i partneri u BiH moraće da pronađu alternative za online dostavu hrane i proizvoda.

Izjave kompanije i implikacije za korisnike

U zvaničnom obraćanju korisnicima, Glovo je zahvalio svima koji su bili deo njihove zajednice u Bosni i Hercegovini. „Hvala vam što ste bili deo Glovo zajednice. Cenimo vaše razumevanje tokom ovog perioda tranzicije”, poručila je kompanija u saopštenju. Povlačenje Glova deo je trenda u kojem globalne firme preispituju prisustvo na manjim tržištima, fokusirajući se na regije sa većom profitabilnošću. Uporedo sa tim, ovakve promene mogu podstaći inovacije i prilagođavanje lokalnih aktera sektora dostave u Bosni i Hercegovini.

Pročitaj još

Domaće

Cena nafte brent porasla na 83,61 dolara, politička neizvesnost zbog Irana utiče na tržište

Povećanje cene brent nafte i pad WTI prate rast evropskih i američkih berzanskih indeksa, dok Iran dodatno komplikuje situaciju na tržištu energenata

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cena nafte brent porasla na 83,61 dolara, politička neizvesnost zbog Irana utiče na tržište

Povećanje cene brent nafte i pad WTI prate rast evropskih i američkih berzanskih indeksa, dok Iran dodatno komplikuje situaciju na tržištu energenata

Cena nafte brent porasla je na 83,61 dolara po barelu, uz rast od 0,23 odsto u 9.45 časova prema dostupnim tržišnim podacima. Istovremeno, cena američke nafte WTI zabeležila je pad od 0,15 odsto, dostigavši nivo od 78,16 dolara po barelu. Politička neizvesnost zbog Irana i situacije sa Ormuskim moreuzom dodatno opterećuju globalno tržište energenata, što se reflektuje i na cene drugih sirovina i valutna kretanja.

Neizvesnost vezana za Iran utiče na cenu nafte brent

Prema izjavama Abasa Aragčija, ministra spoljnih poslova Irana, Teheran trenutno ne vodi direktne pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama o završetku rata i otvaranju ključnog Ormuskog moreuza. Iran, kako navode mediji, traži kompenzaciju od SAD kao jedan od uslova za ponovno otvaranje ovog strateškog prolaza. Lider Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana, Mohamed Bager Zolgadr, istakao je da će moreuz ostati zatvoren dok Vašington ne ispuni šest jasno definisanih uslova. S druge strane, Sjedinjene Američke Države insistiraju na neograničenoj slobodi plovidbe nakon otvaranja Ormuza, bez iranskih odobrenja, plaćanja taksi ili drugih oblika kontrole. Zbog toga i dalje postoji ozbiljan politički jaz između dve strane, što dodatno podstiče volatilnost na tržištu nafte brent.

Tržišna kretanja: evropski i američki indeksi u blagom plusu

Istovremeno sa skokom cene nafte brent, evropski berzanski indeksi su u blagom porastu. Nemački DAX beleži rast od 0,02 odsto, francuski CAC 40 za 0,01 odsto, dok je britanski FTSE porastao 0,08 odsto. Ruski MOEX porastao je za 0,99 odsto. Na američkom tržištu, indeks Dow Jones je na zatvaranju porastao za 0,28 odsto na 54.036,93 poena. S&P 500 skočio je 0,62 odsto na 7.757,64 poena, a Nasdaq je zabeležio rast od 1,3 odsto na 26.690,62 poena.

Valute i sirovine: evro, gas, zlato i pšenica

Vrednost evra na Foreks berzi iznosi 1,15559 dolara. Evropski fjučersi gasa za septembar su otvoreni na amsterdamskoj berzi TTF po ceni od 56,07 evra za megavat-sat. Cena zlata porasla je na 4.354,36 dolara za trojsku uncu, dok se cena pšenice kreće na 6,53 dolara za bušel, što je merna jedinica od 27,216 kilograma. Kao rezultat aktuelnih političkih i ekonomskih tenzija, tržište sirovina i valuta ostaje izuzetno osetljivo na svaku novu informaciju iz regiona Bliskog istoka. Uporedo sa tim, nastavak nesigurnosti oko Ormuskog moreuza može uticati na dalja kretanja cene nafte brent i globalnog energetskog sektora.

Pročitaj još

Domaće

Vodostaj Morave blizu biološkog minimuma, Drina obezbeđuje stabilnost rečnog sistema Srbije

Nizak nivo reke Morave ugrožava ekosistem, dok Drina zahvaljujući obilnim padavinama sprečava hidrološku krizu u slivu Save i Dunava

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vodostaj Morave blizu biološkog minimuma, Drina obezbeđuje stabilnost rečnog sistema Srbije

Nizak nivo reke Morave ugrožava ekosistem, dok Drina zahvaljujući obilnim padavinama sprečava hidrološku krizu u slivu Save i Dunava

Hidrološka situacija na rekama Srbije pokazuje znatne razlike, a vodostaj Morave blizu biološkog minimuma postaje ključni signal za ekonomske i ekološke rizike. Prema izjavi Igora Leščešena sa Instituta za hidrologiju Slovačke akademije nauka, celokupan sliv Morave sada je vrlo blizu najnižeg nivoa koji još uvek omogućava funkcionisanje rečnog ekosistema. Ovaj minimum znači da je živi svet u reci ugrožen, jer niska količina vode dovodi do manjka kiseonika i povećanja temperature, što ozbiljno remeti biološku ravnotežu.

Razlike u hidrološkim uslovima: Morava i Drina

Dok vodostaj Morave blizu biološkog minimuma signalizira potencijalnu krizu, Drina pokazuje stabilnost. Izvori Drine nalaze se u Dinarskim planinama, gde godišnje padavine dostižu 2.000 do 3.000 mm po kvadratnom metru, što je i do pet puta više nego u Vojvodini. Ove obilne padavine, kao rezultat geografske specifičnosti, omogućavaju Drini da održava visok nivo vode i tokom sušnih perioda.

Osim toga, Drina obezbeđuje značajne količine vode za Savu i Dunav, što direktno utiče na ukupno vodosnabdevanje i ekonomske aktivnosti u regionu. Dunav trenutno trpi posledice nedostatka padavina i snega u Alpima, zbog čega mu opada vodostaj i povećava se oslanjanje na podzemne vode, što dodatno komplikuje situaciju.

Ekološke i ekonomske implikacije niskog vodostaja

Hidrološka suša, kao poslednja faza sušnog ciklusa, javlja se kada reke i podzemne vode izgube znatan deo svojih rezervi. To direktno utiče na vodosnabdevanje, navodnjavanje i očuvanje ekosistema. S obzirom na to da vodostaj Morave blizu biološkog minimuma može ugroziti brojne sektore, Leščešen naglašava važnost očuvanja podzemnih rezervoara i zabrane izgradnje na ovim područjima.

„Podzemna zagađenja mogu nastati preteranom upotrebom pesticida ili rudarskim aktivnostima, što bi imalo domino efekat nizvodno, od Drine do Save, pa sve do Dunava. U slučaju havarije, problem bi se proširio na sva naselja nizvodno, uključujući Beograd“, upozorava Leščešen.

Drina kao stabilizator rečnog sistema

Drina ima najbolju hidrološku situaciju zahvaljujući kombinaciji padavina i podzemnih voda. Njen doprinos je posebno važan jer osvežava Savu i Dunav, a voda iz Drine je čistija, što dodatno smanjuje rizik od ekoloških problema u velikim gradovima i industrijskim centrima. Leščešen ističe da je raznovrsnost izvora reka u Srbiji ključna za izbegavanje potpune hidrološke krize. Sava, Dunav, Tisa i Drina dolaze iz različitih geografskih regiona, pa je mala verovatnoća da sve budu pogođene istovremeno.

Međutim, Morava, kao isključivo domaća reka, posebno je ranjiva na nedostatak padavina i hidrološke promene unutar Srbije. U poslednjih deset godina, četiri ili pet puta bila je na ivici biološkog minimuma, ali ova tema retko dobija pažnju javnosti.

Zaključak: Potreba za održivim upravljanjem vodnim resursima

Situacija u kojoj je vodostaj Morave blizu biološkog minimuma ukazuje na potrebu za strožom zaštitom podzemnih voda i planskim upravljanjem vodnim resursima. Očuvanje ekosistema i stabilnost vodosnabdevanja ključno su povezani sa ekonomskom sigurnošću i razvojem. Ulaganje u monitoring, zabranu izgradnje na ugroženim područjima i racionalnu upotrebu vode postaju neophodni koraci za sprečavanje većih posledica u budućnosti.

Pročitaj još

U Trendu