Connect with us

Domaće

Kineske kompanije isporučile 19.100 humanoidnih robota, rast od 272 odsto

Kina preuzima primat na tržištu humanoidnih robota, sa udelom od 97 odsto isporuka i izvozom vrednim 6,29 milijardi juana

Objavljeno pre

,

Kineske kompanije isporučile 19.100 humanoidnih robota, rast od 272 odsto – Kina preuzima primat na tržištu humanoidnih robota Foto Izvor: Pixabay / TheDigitalArtist

Kina preuzima primat na tržištu humanoidnih robota, sa udelom od 97 odsto isporuka i izvozom vrednim 6,29 milijardi juana

Kineske kompanije ostvarile su dominaciju na globalnom tržištu humanoidnih robota u prvoj polovini 2026. godine. Prema izveštaju analitičke agencije Smart Analytics Global, Kina preuzima primat na tržištu humanoidnih robota, čineći više od 97 odsto svih isporuka u tom periodu. Tokom šest meseci isporučeno je ukupno oko 19.100 humanoidnih robota, što predstavlja rast od 272 odsto u poređenju sa prethodnom godinom.

Kina je ujedno ostvarila više od 85 odsto globalne tražnje za ovim uređajima. Time je dodatno učvrstila svoj položaj lidera u industriji napredne robotike. Uporedo sa tim, kineski proizvođač AGIBOT pretekao je dosadašnjeg lidera Unitree Robotics, postavši najveći svetski proizvođač humanoidnih robota u 2026. godini. Kompanija Unitree, koja je 2025. godine isporučila 5.500 robota, trenutno je u procesu inicijalne javne ponude akcija na Šangajskoj berzi.

Rast izvoza i ključni ekonomski pokazatelji

Cena akcije kompanije Unitree u inicijalnoj ponudi određena je na 150,8 juana (oko 19,4 evra). Kompanija očekuje da prikupi oko 6,1 milijardu juana (783 miliona evra), dok je procenjena tržišna vrednost 61 milijarda juana (7,8 milijardi evra). Struktura kineske industrije robotike oslanja se na kompletne lance snabdevanja i veliku domaću potrošnju. Više od 90 odsto ključnih komponenti za humanoidne robote proizvedeno je u Kini, što omogućava veću kontrolu troškova i fleksibilnost u proizvodnji.

Izvoz kineskih industrijskih robota u prvih šest meseci 2026. godine dostigao je 6,29 milijardi juana (oko 807 miliona evra). Roboti su plasirani na tržišta u 141 zemlji i regionu, što je povećanje izvoza za 359 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Posebno je zabeležen rast izvoza hirurških robota, koji je porastao 3,3 puta.

Značaj za globalnu industriju i inovacije

Brzi razvoj sektora robotike u Kini podstaknut je i napretkom u oblasti veštačke inteligencije. Prema izveštaju kompanije Hugging Face, kineski AI modeli činili su 41 odsto globalnih preuzimanja u prethodnoj godini, prvi put premašivši američke modele. Analitičari očekuju da će Kina do kraja 2026. godine proizvesti više od 100.000 humanoidnih robota, što bi dodatno uticalo na globalnu ponudu i konkurenciju.

Uporedo sa tim, praktična primena humanoidnih robota posebno je izražena u kineskoj industriji električnih automobila, elektronike, skladištenja i logistike. Ovakav rast potvrđuje da Kina preuzima primat na tržištu humanoidnih robota, zahvaljujući kombinaciji domaće inovacije, velikog tržišta i izvoznog potencijala.

Pročitaj još

Domaće

Srbija i Austrija jačaju ekonomsku saradnju kroz nove projekte i bilateralne aktivnosti

Austrijske kompanije pojačavaju prisustvo na srpskom tržištu, fokus na tehnologiju, energetiku i održivi razvoj

Objavljeno pre

,

Objavio:

Srbija i Austrija jačaju ekonomsku saradnju kroz nove projekte i bilateralne aktivnosti – privredna saradnja Srbije i Austrije

Austrijske kompanije pojačavaju prisustvo na srpskom tržištu, fokus na tehnologiju, energetiku i održivi razvoj

Srbija i Austrija nastavljaju da unapređuju ekonomske odnose kroz intenziviranje privredne saradnje i razvoj novih poslovnih mogućnosti. Na sastanku zamenika predsednika Privredne komore Srbije Mihaila Vesovića sa novim direktorom Trgovinskog predstavništva Austrije u Srbiji, Andreasom Hajdentalerom, naglašeno je da austrijske kompanije imaju značajno prisustvo u Srbiji. Dodatni prostor za saradnju identifikovan je u oblastima tehnologije, energetike i održivog razvoja, saopštila je Privredna komora Srbije.

U saopštenju se ističe da kalendar bilateralnih aktivnosti tokom jeseni otvara nove prilike za privrednu saradnju Srbije i Austrije. Posebno je izdvojena najavljena poseta saveznog ministra privrede, energetike i turizma Austrije Volfganga Hatmansdorfera i predsednice Privredne komore Austrije Marte Šulc, planirana za kraj septembra. Ova poseta biće prilika za dalje jačanje institucionalnog dijaloga i definisanje konkretnih oblasti za intenzivniju saradnju kompanija dve zemlje.

Privredna saradnja Srbije i Austrije u fokusu jeseni

Uporedo sa tim, planira se i uzvratna poseta srpske privredne delegacije Beču u drugoj polovini oktobra. Tokom te posete biće organizovana konferencija „Serbian Day“, na kojoj će austrijskoj poslovnoj zajednici biti predstavljeni potencijali srpske privrede i mogućnosti za nova partnerstva. Na sastanku je posebno naglašena važnost specijalizovane izložbe Ekspo 2027 za pozicioniranje Srbije kao investicione i poslovne destinacije. Austrija je među zemljama koje su najdalje odmakle u pripremama za učešće na izložbi i već je predstavila idejni koncept svog nacionalnog paviljona.

Osim toga, dugogodišnja i razvijena saradnja između Privredne komore Srbije i Privredne komore Austrije ocenjena je kao ključna za povezivanje poslovnih zajednica. Na sastanku su, osim Mihaila Vesovića i Andreasa Hajdentalera, učestvovali i dosadašnji direktor Trgovinskog predstavništva Austrije u Srbiji Jirgen Šreder, kao i savetnice predsednika PKS Nada Knežević i Ivana Adamović.

Nove prilike za austrijske investitore u Srbiji

Sagovornici su se složili da događaji poput Ekspo 2027 mogu dodatno podstaći austrijske investitore da razmotre ulaganja u Srbiju, posebno u sektore sa visokim potencijalom rasta. Osim toga, bilateralne inicijative i razmena privrednih delegacija omogućavaju kompanijama iz obe zemlje da identifikuju zajedničke interese i razviju nove projekte.

Kalendar aktivnosti tokom jeseni, uključujući najavljene posete i tematske konferencije, osmišljen je da olakša direktan kontakt između srpskih i austrijskih kompanija. Kao rezultat, očekuje se da će ove mere doprineti povećanju trgovinske razmene i investicija, uz fokus na sektore tehnologije, energetike i održivog razvoja.

Na kraju, dugoročna saradnja između Privredne komore Srbije i austrijskih partnera ostaje snažna osnova za pokretanje novih bilateralnih inicijativa i dalji razvoj privredne saradnje Srbije i Austrije.

Pročitaj još

Domaće

Danska vodeća prema indeksu žena, Srbija na 29. mestu od 181 zemlje

Nordijske zemlje dominiraju po uslovima za žene, Srbija ispred regiona ali iza EU proseka, prema WPS indeksu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Danska vodeća prema indeksu žena, Srbija na 29. mestu od 181 zemlje – indeks žena mira i bezbednosti

Nordijske zemlje dominiraju po uslovima za žene, Srbija ispred regiona ali iza EU proseka, prema WPS indeksu

Danska je zauzela prvo mesto prema najnovijem Indeksu žena, mira i bezbednosti, dok se Srbija nalazi na 29. mestu od ukupno 181 analizirane zemlje. Nordijske zemlje nastavljaju da prednjače kada je reč o uslovima za život žena, a ključni ekonomski podaci iz indeksa pokazuju značajne razlike među državama. Ovi rezultati izveštaja za 2025/2026. godinu, koji objavljuje Georgetown Institut za žene, mir i bezbednost, naglašavaju položaj žena u Danskoj, Islandu, Norveškoj, Švedskoj i Finskoj. Danska je postigla skor od 0,939, što je najviše u svetu. Srbija, s druge strane, ima relativno povoljne uslove, ali se i dalje nalazi iza većine zemalja Evropske unije.

Indeks žena, mira i bezbednosti: glavni rezultati

Prema indeksu, Nordijske zemlje ostvaruju najbolje rezultate zahvaljujući visokom nivou obrazovanja žena, velikom učešću žena na tržištu rada, snažnoj pravnoj zaštiti i političkoj zastupljenosti. Pored toga, regione severne Evrope karakterišu niske stope nasilja nad ženama i razvijene socijalne politike. U prvih deset nalaze se i Luksemburg, Belgija, Holandija, Austrija i Novi Zeland. S druge strane, Srbija se nalazi na 29. mestu, što je značajno bolje od većine zemalja regiona, ali i dalje ispod proseka Evropske unije. Kao rezultat, ove pozicije ukazuju na potrebu za dodatnim unapređenjima u ekonomskom i pravnom položaju žena.

Gde su uslovi najlošiji za žene

Na dnu liste nalaze se Avganistan, Jemen, Centralnoafrička Republika, Sirija, Sudan, Haiti, Demokratska Republika Kongo, Burundi, Južni Sudan i Mjanmar. Više od 70 odsto žena u 12 najlošije rangiranih zemalja živi na udaljenosti manjoj od 50 kilometara od područja oružanih sukoba. To povećava rizik od raseljavanja i rodno zasnovanog nasilja. Indeks žena, mira i bezbednosti meri ne samo rodnu ravnopravnost, već i sposobnost društava da ženama obezbede sigurnost, ekonomske prilike, zdravstvenu zaštitu i učešće u donošenju odluka.

Ekonomija i ženska uključenost: analiza po regionima

Rezultati pokazuju da zemlje sa stabilnim institucijama i razvijenim sistemima socijalne zaštite uglavnom ostvaruju visoke rezultate. Takođe, ekonomska inkluzija žena i dostupnost pravne zaštite povezane su sa boljim ukupnim položajem žena. U državama pogođenim dugotrajnim sukobima ili političkom nestabilnošću, žene se suočavaju sa brojnim izazovima – od ograničenog pristupa radu i obrazovanju do povećanog rizika od nasilja. Pored toga, u ovim društvima je mogućnost ekonomskog osamostaljivanja žena značajno smanjena.

Implikacije za Srbiju i region

Srbija, iako se nalazi iznad regionalnog proseka prema indeksu žena, mira i bezbednosti, i dalje zaostaje za većinom članica Evropske unije. Ovi rezultati ukazuju na potrebu za daljim unapređenjem ekonomskih i institucionalnih uslova za žene. Fokus na povećanje političke zastupljenosti, pravne zaštite i pristupa tržištu rada može dodatno unaprediti poziciju Srbije u budućim izveštajima. Indeks žena, mira i bezbednosti ostaje važan instrument za praćenje napretka i identifikaciju oblasti u kojima su promene najpotrebnije.

Pročitaj još

Domaće

Digitalna plaćanja u Srbiji dostižu poverenje od 98 odsto uz rast AI zaštite

Građani Srbije najviše veruju digitalnim plaćanjima, dok AI sistemi sprečavaju zloupotrebe vredne 40 milijardi dolara

Objavljeno pre

,

Objavio:

Digitalna plaćanja u Srbiji dostižu poverenje od 98 odsto uz rast AI zaštite

Građani Srbije najviše veruju digitalnim plaćanjima, dok AI sistemi sprečavaju zloupotrebe vredne 40 milijardi dolara

Digitalna plaćanja u Srbiji dostigla su istorijski nivo poverenja od čak 98 odsto, prema najnovijem istraživanju Visa Stay Secure. Ovaj trend prati snažan rast e-commerce sektora i ubrzanu integraciju veštačke inteligencije u procese zaštite transakcija. Tokom protekle godine, Visa je na globalnom nivou procesuirala 329 milijardi transakcija, dok su njeni AI sistemi sprečili zloupotrebe vredne više od 40 milijardi dolara.

Najveći deo građana Srbije odgovornost za bezbednost digitalnih plaćanja prepoznaje u bankama i finansijskim institucijama (38 odsto), a potom u državi (34 odsto). Pružaoce usluga plaćanja navodi 28 odsto ispitanika, dok svega 12 odsto smatra da najveću odgovornost imaju sami potrošači. Ove brojke jasno pokazuju da korisnici očekuju pouzdanu i neprimetnu zaštitu sistema.

Višeslojna bezbednosna mreža i uloga AI tehnologije

U osnovi savremenih digitalnih transakcija nalazi se koncept „nevidljivog plaćanja“, gde se sve odvija automatski, a višeslojna zaštita ostaje nevidljiva korisniku. Visa koristi tehnologije tokenizacije podataka, pametnu autentifikaciju i biometrijsku potvrdu identiteta, čime omogućava da se osetljivi podaci ne dele tokom transakcije. Takođe, 72 odsto građana Srbije navodi da im najveći osećaj sigurnosti pružaju trenutna upozorenja banke na sumnjive aktivnosti. Povraćaj novca i zaštita kupca (51 odsto) i obavezna potvrda identiteta (51 odsto) slede kao ključni elementi poverenja.

Debitne kartice su i dalje najpouzdanija opcija za 73 odsto ispitanika. Međutim, više od polovine građana već koristi digitalne novčanike, što ukazuje na rast prihvatanja novih tehnologija u svakodnevnim plaćanjima. Prelazak na pametne uređaje i digitalne novčanike menja tradicionalne navike i ubrzava domaće tržište ka savremenim platnim rešenjima.

Rizici, inovacije i očekivanja građana

Veštačka inteligencija ima sve veći značaj u zaštiti digitalnih plaćanja. Čak 68 odsto građana Srbije smatra da je AI olakšao prepoznavanje finansijskih prevara, dok 79 odsto očekuje dodatna unapređenja u narednih pet godina. Istovremeno, 57 odsto građana je kupovalo proizvode direktno putem društvenih mreža, a svaki treći ispitanik doživeo je finansijsku prevaru u poslednjih 12 meseci, najčešće na društvenim mrežama (45 odsto) i online prodavnicama (36 odsto).

Inovacije u digitalnoj trgovini podstiču interesovanje za kripto i digitalne valute (41 odsto), dok 22 odsto građana razmatra korišćenje AI agenata za plaćanje. Ove promene prate rast poverenja, ali i potrebu za dodatnom edukacijom korisnika o rizicima. Prema rečima Ane Drašković, potpredsednice i generalne direktorke kompanije Visa za jugoistočnu Evropu: „Veštačka inteligencija je naš najmoćniji operativni saveznik. Raduje me što građani Srbije to prepoznaju i imaju izuzetno pozitivan stav prema AI alatima kao sredstvu zaštite. Naši sistemi u realnom vremenu skeniraju milijarde transakcija i uočavaju anomalije pre nego što korisnik uopšte postane svestan rizika.“

Na kraju, čak 90 odsto građana veruje da nove tehnologije čine online kupovinu sigurnijom nego ikada pre. Bezbednost digitalnih plaćanja u Srbiji danas zavisi od složenih tehnoloških rešenja i aktivnog učešća svih aktera – od banaka do samih korisnika.

Pročitaj još

U Trendu