Connect with us

Domaće

Katar smanjuje izvoz helijuma za 14 odsto posle napada, cena raste na 14 dolara

Globalne rezerve helijuma iznose 31,3 milijarde kubnih metara, a najveći deo potrošnje otpada na medicinski sektor i NASA

Objavljeno pre

,

Katar smanjuje izvoz helijuma za 14 odsto posle napada, cena raste na 14 dolara – nestašica helijuma Foto Izvor: Pixabay / WolfBlur

Globalne rezerve helijuma iznose 31,3 milijarde kubnih metara, a najveći deo potrošnje otpada na medicinski sektor i NASA

Katar je najavio smanjenje izvoza helijuma za 14 odsto nakon iranskih raketnih napada na rafineriju Ras Laffan, što je izazvalo novu nestašicu helijuma na globalnom tržištu, prema ekonomskim analizama. Prema Geološkom zavodu SAD, svetske rezerve helijuma koje se mogu obnoviti pod zemljom iznose 31,3 milijarde kubnih metara, dok cena industrijskog helijuma dostiže 14 dolara po kubnom metru, u poređenju sa 7,57 dolara koliko je iznosila 2019. godine. Vrednost tečnog helijuma u rasutom stanju porasla je sa nešto više od 2,8 milijardi dolara u 2022. na 4,39 milijardi dolara 2025. godine.

Najveće svetske rezerve helijuma nalaze se u Kataru, sa 10,1 milijardu kubnih metara, dok Sjedinjene Države raspolažu sa 8,49 milijardi, Alžir sa 8,2 milijarde, a Rusija sa 6,8 milijardi kubnih metara. Kriza na Bliskom istoku dodatno je pogoršala snabdevanje, s obzirom da je Katar prošle godine proizveo nešto više od trećine ukupne svetske ponude ovog gasa. Nakon napada, državna kompanija Qatar Energy saopštila je da bi obnova postrojenja mogla trajati tri do pet godina.

Iako je helijum drugi najzastupljeniji element u prirodi posle vodonika, njegova eksploatacija moguća je samo iz podzemnih ležišta prirodnog gasa, i to ako rezerve sadrže najmanje 0,3% helijuma po zapremini. Nakon ekstrakcije, helijum se prevozi u tečnom stanju zbog transporta i daljih industrijskih potreba. Helijum je ključan za svemirsku industriju, gde NASA godišnje troši oko 20 miliona kubnih metara ovog gasa, kao i za proizvodnju poluprovodnika i hlađenje superprovodnih magneta u medicinskim aparatima.

Prema izveštaju, zdravstveni sektor koristi više od trećine ukupne globalne potrošnje helijuma, posebno u bolnicama i medicinskim istraživanjima. Većina skladišta tečnog helijuma ima rezervoare dovoljnih kapaciteta za najviše sedam dana proizvodnje, što je znatno manje od potrebnih zaliha kada nastupe poremećaji u snabdevanju.

Tokom poslednje dve decenije zabeležene su četiri velike nestašice helijuma, naročito nakon 2022. godine, usled prekida rada postrojenja, ratnih sukoba i rasta potražnje. Višestruki požari u Amurskom pogonu u Rusiji i obustave zbog održavanja u američkoj kompaniji Exxon Mobil dodatno su ograničili proizvodnju. Helijum je neobnovljiv resurs, jer se stvara radioaktivnim raspadom uranijuma i torijuma tokom milijardi godina, a kada dospe u atmosferu, gubi se zauvek.

Zbog ograničenih skladišnih kapaciteta, nestabilnog tržišta i političkih faktora, tržište helijuma ostaje izuzetno osetljivo na geopolitičke krize i poremećaje u lancu snabdevanja.

Pročitaj još

Domaće

BiH uvodi obavezno markiranje goriva, kazne do 20.000 KM za prekršaje

Sistem hemijskog označavanja goriva treba da suzbije sivu ekonomiju, spreči zloupotrebe i unapredi naplatu javnih prihoda

Objavljeno pre

,

Objavio:

BiH uvodi obavezno markiranje goriva, kazne do 20.000 KM za prekršaje

Sistem hemijskog označavanja goriva treba da suzbije sivu ekonomiju, spreči zloupotrebe i unapredi naplatu javnih prihoda

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH pokrenulo je sistem obaveznog markiranja tečnih naftnih goriva u Bosni i Hercegovini. Ova mera obuhvata hemijsko označavanje bezolovnog benzina i dizel goriva, u skladu sa Pravilnikom koji je usvojilo Veće ministara BiH. Uvođenje obaveznog markiranja goriva ima za cilj da suzbije sivu ekonomiju, spreči nelegalan promet i zloupotrebe na tržištu goriva. Istovremeno, treba da unapredi zaštitu potrošača i osigura fer konkurenciju među distributerima.

Stroge kazne za nepoštovanje obaveza

Prema Pravilniku, kompanije i laboratorije koje ne budu poštovale propisane obaveze suočiće se sa visokim novčanim kaznama. Obveznici koji ne izvrše markiranje goriva, onemoguće uzimanje uzoraka ili puste u promet derivat bez propisane koncentracije markera, biće kažnjeni sa 20.000 KM (oko 10.000 evra). Odgovorno lice u firmi odgovara sa dodatnih 5.000 KM. U slučaju ponovljenog prekršaja, kazna za pravno lice raste na 40.000 KM. Za treći prekršaj institucija može oduzeti dozvolu za rad. Pored toga, laboratorije koje izdaju netačne izveštaje o testiranju suprotno pravilniku platiće 20.000 KM, a odgovorno lice 5.000 KM.

Konzorcijum i međunarodna saradnja

Ugovor o uspostavljanju sistema potpisali su Staša Košarac, ministar, i Riad Jazvin, direktor kompanije Inspekt RGH Sarajevo, koja predvodi konzorcijum. Tehnologiju za hemijsko označavanje obezbeđuje američka kompanija Authentix, čiji je direktor Kevin Mekkena prisustvovao potpisivanju ugovora. Činu je prisustvovao i Džon Ginkel, otpravnik poslova Ambasade SAD u Sarajevu. Kao rezultat ove saradnje, očekuje se viši nivo kontrole na tržištu goriva.

Uticaj na tržište i potrošače

Obavezno markiranje goriva u BiH ima višestruke ekonomske implikacije. Prvo, trebalo bi da značajno smanji nelegalan promet i „mešanje” derivata. Takođe, sistem jača inspekcijski nadzor i unapređuje naplatu javnih prihoda. Pored toga, potrošači dobijaju dodatnu zaštitu od nekvalitetnog goriva, dok tržište postaje transparentnije. Prelazak na ovakav sistem prate stroge kontrole i jasno definisane kazne, što može podići troškove poslovanja za nesavesne aktere, ali istovremeno jača konkurenciju na tržištu.

Širi kontekst i značaj za sektor goriva

Obavezno markiranje goriva već postoji u brojnim evropskim državama. Ovakve mere često dovode do smanjenja crnog tržišta i povećanja budžetskih prihoda. U BiH se ovim potezom prvi put uvodi jedinstven sistem hemijske kontrole derivata, čime se zemlja približava standardima EU u oblasti energetike i zaštite potrošača. Dugoročno, ovakav sistem može doprineti stabilizaciji tržišta i boljoj fiskalnoj disciplini, uz podsticaj fer konkurenciji među distributerima.

Pročitaj još

Domaće

Žitoproizvod investirao milion evra u novu liniju i solarnu elektranu

Kompanija povećala kapacitet proizvodnje testenine četiri puta i ostvarila energetsku uštedu od 15 odsto

Objavljeno pre

,

Objavio:

Žitoproizvod investirao milion evra u novu liniju i solarnu elektranu – investicija Žitoproizvoda

Kompanija povećala kapacitet proizvodnje testenine četiri puta i ostvarila energetsku uštedu od 15 odsto

Žitoproizvod je završio investicioni projekat vredan više od milion evra, pokrenuvši novu liniju za proizvodnju sveže nepunjene testenine i fotonaponsku solarnu elektranu snage 160 kW. Ova investicija, deo programa sufinansiranog sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), omogućila je kompaniji da poveća kapacitet proizvodnje sveže nepunjene testenine četiri puta u odnosu na prethodni nivo.

Povećanje kapaciteta i energetska efikasnost

Nova proizvodna linija stvorila je preduslove za širenje proizvodnje, razvoj izvoza i sklapanje novih poslovnih ugovora na domaćem i međunarodnim tržištima. Kao rezultat, Žitoproizvod sada ima veću fleksibilnost i može da odgovori na rastuću potražnju, što ranije nije bilo moguće zbog ograničenih kapaciteta. Instalacijom solarne elektrane instalisane snage 160 kW, kompanija je već u probnom periodu rada ostvarila uštedu veće od 15 odsto ukupno potrošene električne energije. Osim toga, emisija ugljen-dioksida smanjena je za čak 80 tona, što prema procenama odgovara sadnji više od 100 novih stabala.

Izjave rukovodstva i razvojni ciljevi

Prema rečima Vanje Hanića, predsednika Uprave Žitoproizvoda, investicija predstavlja važan razvojni iskorak za kompaniju. „Nova linija omogućuje nam znatno veći proizvodni kapacitet i veću fleksibilnost, što je posebno važno jer smo zbog ograničenih kapaciteta ranije morali odbijati deo poslovnih prilika, posebno na izvoznim tržištima. Sada stvaramo uslove za dalji rast proizvodnje i jačanje naše konkurentnosti“, izjavio je Hanić. Ova ulaganja deo su dugoročnog razvojnog ciklusa sa ciljem da kompanija odgovori na izazove prehrambene industrije, kao što su rast troškova poslovanja, promene na tržištu rada i potreba za većom energetskom efikasnošću.

Dalje investicije i pozicija na tržištu

Ukupne investicije Žitoproizvoda u razvoj, modernizaciju proizvodnje, energetsku efikasnost i poboljšanje radnih uslova zaposlenih tokom poslednjih pet godina premašile su četiri miliona evra. U toku su projekti izgradnje novih bunkera za brašno sa više nego dvostruko većim kapacitetom, automatizacije procesa u pekarskoj proizvodnji, kao i proširenja linija za pakovanje hleba i brašna od pet kilograma. Takođe, kompanija gradi nova skladišta za smrznutu i ambijentalnu robu. Žitoproizvod je deo Mlinotest Grupe i bavi se proizvodnjom brašna, hleba, pekarskih proizvoda i sveže testenine. Kompanija 2026. godine obeležava 80 godina poslovanja, a glavni cilj ostaje nastavak razvoja i jačanje prisutnosti na domaćem i izvoznim tržištima.

Pročitaj još

Domaće

Vlada Srbije smanjuje akcize na gorivo za maksimalno dozvoljenih 20 odsto

Privremena mera obuhvata benzinske i dizel derivate, akcize 57,60 dinara za benzin i 59,23 dinara za dizel

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vlada Srbije smanjuje akcize na gorivo za maksimalno dozvoljenih 20 odsto – akcize smanjenje za maksimalno dozvoljenih 20 odsto

Privremena mera obuhvata benzinske i dizel derivate, akcize 57,60 dinara za benzin i 59,23 dinara za dizel

Vlada Srbije donela je odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte za maksimalno dozvoljenih 20 odsto. Odluka stupa na snagu od ponedeljka, 20. jula, i važiće do nedelje, 26. jula 2026. godine. Prema zvaničnom saopštenju, novi iznos akcize iznosi 57,60 dinara po litru bezolovnog benzina i 59,23 dinara po litru dizela, što predstavlja najveće zakonski dozvoljeno smanjenje.

Akcize smanjenje za maksimalno dozvoljenih 20 odsto: detalji odluke

Privremeno smanjenje akciza deo je šire strategije za očuvanje stabilnosti snabdevanja energentima i zaštitu domaćeg tržišta. Vlada je navela da je ova mera odgovor na poremećaje u međunarodnim tokovima i promene cena na svetskom tržištu nafte. Prethodno je u periodu od 13. do 19. jula važio popust od 10 odsto na akcize, dok aktuelna odluka donosi punih 20 odsto smanjenja, što je maksimum dozvoljen Zakonom o akcizama.

Uticaj na tržište goriva i državne prihode

Prema Zakonu o akcizama, Vlada Srbije ima pravnu mogućnost da u vanrednim okolnostima privremeno smanji akcize na derivate nafte. Ova odluka ima za cilj stabilizaciju cena i zaštitu privrede i potrošača od naglih poskupljenja. Kao rezultat, država se privremeno odriče dela prihoda od akciza, što može imati kratkoročan uticaj na budžetske prihode, ali istovremeno doprinosi kontroli inflacije izazvane rastom energetskih troškova.

Širi ekonomski kontekst i prethodna iskustva

U prethodnim periodima, Vlada je povremeno sprovodila i veća smanjenja od zakonski dozvoljenih, pozivajući se na posebne propise o vanrednom regulisanju cena i tržišta. Ipak, u aktuelnom slučaju akcize smanjenje za maksimalno dozvoljenih 20 odsto sprovodi se striktno po zakonu. Ovakve privremene fiskalne mere često koriste evropske zemlje kako bi ublažile posledice volatilnosti naftnog tržišta i zaštitile domaće potrošače. S obzirom na to da energenti čine značajan deo ukupne potrošačke korpe, ovakve odluke mogu imati direktan uticaj na inflaciju i konkurentnost domaće privrede. Osim toga, privremeno smanjenje akciza može doprineti većoj likvidnosti preduzeća iz transportnog i logističkog sektora, koji su posebno osetljivi na promene u ceni goriva.

Pročitaj još

U Trendu