Connect with us

Domaće

Javni dug evrozone porastao na 87,8 odsto BDP-a, deficit smanjen na 2,9 odsto

Javni dug Evropske unije dostigao 81,7 odsto BDP-a, dok je budžetski deficit u evrozoni pao sa tri na 2,9 odsto

Published

on

gfe5e9152dca7dabb1542fadbae20df65fccf05d49db8e7c415fe091c8996d1b1ed77a814c7dd4235c6f9b56161846ffee9fac0f5695650b1e82d8dae6d676bcc_1280

Javni dug Evropske unije dostigao 81,7 odsto BDP-a, dok je budžetski deficit u evrozoni pao sa tri na 2,9 odsto

Prema poslednjim podacima Evrostata, javni dug evrozone povećan je sa 87 odsto na 87,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) tokom prošle godine, dok je budžetski deficit smanjen na 2,9 odsto BDP-a, sa nivoa od tri odsto iz 2024. godine. Na nivou Evropske unije, javni dug porastao je sa 80,7 odsto na 81,7 odsto BDP-a, dok je budžetski deficit ostao nepromenjen na 3,1 odsto.

Većina članica Evropske unije beleži budžetski manjak, dok su Kipar, Danska, Irska, Grčka i Portugalija prijavili suficite. Najveći budžetski deficit u 2025. godini imale su Rumunija sa 7,9 odsto BDP-a, Poljska sa 7,3 odsto, Belgija sa 5,2 odsto i Francuska sa 5,1 odsto. Ukupno 11 država prijavilo je deficit od najmanje tri odsto BDP-a.

Najniži odnos javnog duga i BDP-a zabeležen je u Estoniji (24,1 odsto), Luksemburgu (26,5 odsto), Danskoj (27,9 odsto), Bugarskoj (29,9 odsto), Irskoj (32,9 odsto), Švedskoj (35,1 odsto) i Litvaniji (39,5 odsto). Dvanaest članica Evropske unije prijavilo je da je njihov javni dug premašio 60 odsto BDP-a tokom 2025. godine.

Najviši javni dug u odnosu na BDP beleže Grčka (146,1 odsto), Italija (137,1 odsto), Francuska (115,6 odsto), Belgija (107,9 odsto) i Španija (100,7 odsto), navodi se u izveštaju Evrostata.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Nemačka smanjila prognozu privrednog rasta na 0,5 odsto za 2026. godinu

Ekonomija Nemačke beleži pad prognoze sa 1 na 0,5 odsto za 2026, inflacija procenjena na 2,7 odsto

Published

on

By

Ekonomija Nemačke beleži pad prognoze sa 1 na 0,5 odsto za 2026, inflacija procenjena na 2,7 odsto

Nemačka vlada je revidirala prognozu privrednog rasta za 2026. godinu, snizivši očekivani rast sa 1 odsto na 0,5 odsto, prema najnovijim procenama Ministarstva ekonomije. Ova odluka doneta je usled posledica rata između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, što je prouzrokovalo značajan rast cena energenata i dodatno opteretilo nemačku industriju i domaćinstva.

Prema izveštaju, predviđeni ekonomski rast za 2027. godinu takođe je smanjen, sa prethodnih 1,3 odsto na 0,9 odsto. Inflacioni pritisci rastu, pa se očekuje da će inflacija u 2026. iznositi 2,7 odsto, dok će u 2027. godini dostići 2,8 odsto.

Ministarka ekonomije Nemačke Katerina Rajhe izjavila je da “geopolitički šokovi ponovo usporavaju oporavak”, naglašavajući da sukobi na Bliskom istoku povećavaju cene energije i sirovina, što direktno utiče na troškove života i poslovanja. Slabiji privredni rast dodatno komplikuje fiskalnu situaciju vlade kancelara Fridriha Merca, koja pokušava da pokrije budžetski manjak od oko 140 milijardi evra do 2029. godine, dok sporiji rast smanjuje poreske prihode i povećava rashode za socijalna davanja.

Svi ekonomski pokazatelji ukazuju na otežane uslove za nemačku privredu u narednim godinama, a najnovije procene ukazuju na potrebu za dodatnim merama podrške kako bi se rizici ublažili.

Pročitaj još

Domaće

Danone zabeležio pad prihoda na 6,7 milijardi evra, organski rast 2,7 odsto

Prihodi francuske kompanije pali dva odsto u prvom kvartalu 2026, organski rast stabilan uprkos deviznim promenama

Published

on

By

Prihodi francuske kompanije pali dva odsto u prvom kvartalu 2026, organski rast stabilan uprkos deviznim promenama

Francuska prehrambena kompanija Danone ostvarila je u prvom kvartalu 2026. godine prihod od 6,7 milijardi evra, što predstavlja pad od dva odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Kompanija je saopštila da bi bez uticaja deviznih kurseva i prodaje imovine ostvarila organski rast prodaje od 2,7 odsto.

Glavni uzrok nominalnog pada prihoda je jačanje evra prema drugim valutama, što je uticalo na smanjenje ukupnih prihoda za oko pet odsto. Finansijski direktor Jirgen Eser izjavio je da su rezultati zadovoljavajući imajući u vidu kompleksno poslovno okruženje, uključujući i logističke izazove na Bliskom istoku.

Kompanija je dodatno bila pogođena preventivnim povlačenjem određenih serija dečjeg mleka u prahu, što je uticalo na smanjenje kvartalnog prihoda za između 0,5 i jedan odsto. Povlačenje ovih proizvoda usledilo je nakon otkrića toksina cereulida u industrijskim sastojcima poreklom iz Kine.

Danone navodi da ostaje fokusiran na proizvode sa visokom dodatnom vrednošću, kao što su medicinska ishrana i proteinski napici. Kompanija je potvrdila ciljeve za celu 2026. godinu, predviđajući organski rast prihoda od prodaje u rasponu od tri do pet odsto.

Pročitaj još

Domaće

MOL najavljuje dolazak novih pošiljki nafte preko Družbe, tranzit obnovljen u 10.35 sati

Prve isporuke sirove nafte iz Belorusije Mađarskoj i Slovačkoj očekuju se najkasnije do sutra, nakon obnove ukrajinskog naftovoda

Published

on

By

Prve isporuke sirove nafte iz Belorusije Mađarskoj i Slovačkoj očekuju se najkasnije do sutra, nakon obnove ukrajinskog naftovoda

Mađarska naftna kompanija MOL saopštila je da je danas, posle podne, primila obaveštenje od ukrajinskog operatera Ukrtransnafta da je sistem naftovoda Družba ponovo pokrenut i da je počeo prijem sirove nafte iz Belorusije. Kompanija očekuje da će prve pošiljke sirove nafte kroz ukrajinski deo naftovoda stići u Mađarsku i Slovačku najkasnije do sutra, navodi se u zvaničnom saopštenju.

Prema informacijama iz industrije, transport nafte prema Evropi obnovljen je danas u 10.35 sati po srednjeevropskom vremenu, nakon što su završene popravke na ukrajinskom delu naftovoda. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je oštećeni deo naftovoda Družba, koji transportuje rusku naftu prema Evropi, uspešno saniran i da su isporuke spremne za nastavak, čime je otklonjena poslednja prepreka za obezbeđivanje desetina milijardi evra podrške iz Brisela.

U prethodnom periodu, odlazeći mađarski premijer Viktor Orban blokirao je kredit od 90 milijardi evra za Ukrajinu, koristeći to kao sredstvo pritiska na Kijev da ubrza nastavak isporuka, optužujući ukrajinsku stranu za odlaganje popravki naftovoda. S obzirom na obnovljen tranzit, očekuje se da će sirova nafta iz Belorusije ubrzo stići u rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj. Sve aktivnosti su usko povezane sa obezbeđivanjem energetskog snabdevanja regiona i daljim evropskim finansijskim podrškama Ukrajini.

Pročitaj još

U Trendu